Category Archives: Saopštenje
ANALIZA: PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA
AUTOR: Miroslav Vukas, Mast.polit.spec.za bezbednost, borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, dipl.ecc
U tekstu analize potencijalnog ratnog sukoba, aktuelnog ovih dana između indije i pakistana, autor u tekstu sopstvenog viđenja i razvoja trenutne situacijje, koristi, analitički publikovane i dostupne podatke raznih medija, domaćih i stranih poput: Al Džazira-Balkans, Rojters,Tanjug, Blic, Srpski telegraf, TV Hepiy – emisije Aktuelnosti i Rat u živo,…Stečena znanja-veštine i iskustva po osnovu obrazovnog profila, Internet dostupne podatke sa Wikipedija.com.
PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA
U najavi, skorašnji oružani sukob dve nuklearna vojne sile u Indijskom okeanu.
Nedavni teroistički napad,na grupu indijskih turista u Kašmiru,nacionalno i teritorijano podeljenoj između Indije, Pakistana i Kine preti rasplamsavanju većeg rata na Indijskom podkontinentu.Rovito je političko i geopolitičko područije, kroz bližu i dalju istoriju, a geografski smešteno uz neposredne granice, uz već pomenute tri države.Što može, da se desi sa Anakonda – talasokratskim mega prstenom? Približavanje, potencijalnom trećem, oružanom žarištu u Kineskom moru između Kine i Tajvana.Potiskivanje, pomorsko–plovidbenih i trgovinskih puteva, u dublje akvatorije Indijskog okeana. Povećanje, gotovo svih vrsta cena na makro svetskim tokovima transporta robe, prerade i usluga, uvećanje cena nafte i naftnih derivata, rudnih sirovina, prehrambenih i drugih proizvoda. Takođe je neminovno dadođe i do lomova dosada poznatih globalističkih tokova, ili da se stvori nova geopolitička setska mapa.
TERORISTIČKI NAPAD U KAŠMIRU
Nedavnim terorističkim napadom, desio Indijskoj pokrajini Kašmir i to 22.04.2025.godine,dvojica muškaraca –napadača, ubili su iz vatrenog oružija 26 indijiskih turista. Ubijeni su svibilimuškarci, različite životne dobi. Sam teroristički napad, dogodio se u dolini Basarana, napred pomenute indijske pokrajine. Preneli su tada Indijski i Pakistanski mediji, a takođe vest su prenele i mnoge svetske novinske agencijske kuće, poput –The Indian Expres, Rojters, Al Džazira, … i mnoge druge. Kod nas, gotovo svi elektronski, TV i štampani mediji, preneli su ovu vest. Pojedine TV kuće, u svojoj programskoj šemi, organizovali su i razgovore sa domaćim stručnjacima-analitičarima i eminentnim poznavaocima, svetskih geopolitičkih prilika i prilika u političkim,odnosima Indije i Pakistana.
Situacija je posebno kulmilirala, do usijanja kada je Riši Baht takođe indijski turista iz Ahmedabada u Indiji, tokom porodičnog leta zepelinom-cepelinom kritičnog dana, kada je napravio video snimak, te isti posle pregleda,dan posle 23.04.25.godine, predaoindijskim policijskim i drugim vlastima. Same, indijske zvanične vlasti posle detaljnje analize utvrdili su; da su teroristički napad, izvela dva pakistanska državljanina.Sam, napad izazvao je veliki revolt zvaničnih indijiskih vlasti, prevashodno Vlade i vojnog vrha Indije, te posebice samog premijera Narendre Modija, kao i gotovo, čitave hindu populacije u Indiji.U politici, koju spovodi Indija, kako unutrašnjoj tako i spoljnjoj, zasniva se na parlamentarnoj demokratiji.Dok je Pakistan, svoje političko opredeljenje, zasnovao na islamskim zakonima, a posebno posle usvojenih ustavnih izmena iz 1973.godine, koje je predložio general i tadašnji premijer Zulfikar Ali Buto, sa opozicionim ondašnjim partijama, Pakistan je proglašen za dvodomnu Islamsku Republiku Pakistan, a na snazi je i dalje uz manje izmene prilagođene islamskim zakonskim regulativama.
Indija je odmah, nakon terorističkog napada uputila protesnu političku i vojnu notu, prema zvaničnom Pakistanu i zvaničnom vlastima u Islamabadu, štoje Pakistan odlučno odbio, preko direktne i odlučne izjave, njihovog vojnog ministra Karšijana Muhamada Asifa. Obe su države, svoje oružane snage stavile u najviši stepen borbene gotovosti. Gotovo da je, došlo do suspenzije, svih potpisanih dosadašnjih ugovora između te dve države. Povučeno i smanjeno osoblje u ambasadama i drugim političkim i ekonomskih telima. Zatvoreni su i granični prelazi. U Kašmiru, je već došlo do razmne vatre, između vojske Pakistana i Indije.Povremeno se sporadično otvara i međusobna vatra duž linije razdvajnja-granice. Indija je, odmah suspendovala, sporazum o isporuci vode Pakistanu iz vodotokova Inda. Tenzije rastu iz časa u čas, a očekuje se i diplomatsko uključenje-dijalog UN,Šangajske grupe, članica BRIKS-a, Islamske zajednice, na smirivanju veoma napetih tenzija, koje neminovno mogu prerasti u širi oružani sukob na tom područiju, sa nesagledivim posledicama, pošto se radi o nuklearnim silama. Za sada, i jednoj i drugoj strani, stižu pozivi na suzdržanost, od raznih svetskih moćnih i vodećih ekonomskih država. Pre svega SAD, Kine, Turske, kao i Rusije, usled političke i ekonomske bliskosti sa Indijom.Odnosno u zavisnosti, koju političku poziciju i ekonomsku politiku u međusobnim uzajamnim međudržavnim odnosima, „preferiraju“ pojedine od njih. Za očekivati, je i da se vidi reakcija zvaničnog Londona, pošto su i Pakistan i Indija, u istorijskom kolonijalnom sistemu, više-vekovnobili pod direktnm uticajem-vlašću Engleske, odnosno Velike Britanije. Ipak, realnije je, da se u pregovore i u sprečavanje potencijalnog ratnog sukoba, uključe Saudijska Arabija i Katar, pošto imaju, pomirljivije diplomatske odnose, sa obe trenutno oružano suprostavljene države.
Kašmir izvor sukoba i međudržavni rivalitet Indije i Pakistana
Kašmr, indijska pokrajina smešten, na severozapadu Indije, dugo godina predstavlja ishodište oružanih sukoba i povremenih vojnih čarki između Indije i Pakistana. U dva navrata u prošlom veku, bio je i uzrok direktnih ratnih sukobljavanja. Kašmir, zapravo predstavlja deo na severozapadu Indije, smešten planinskom masivu zapadnih obronaka Himalaja. Teritorija se rasprostire, na površini od 7 hiljada i 200 kvadratnih kilometara, na visini, od hiljadu i 720 m/nad.visine, sa slabo razvijenom putnom komunikacijom, bogat vodom i vodenim vodotokovima. Područije gde se, direktno sučeljavaju,tropska i subropska klima, sa planinskim klimatskim uslovima Himalaja i kontinentalne klime Tibeta u Kini. Glavni proizvodi stočarstvo, odnosno vuna od kašmirskih koza, koja ima izuzetnuulogu u svetskoj tekstilnoj industriji, te proizvodnja egzotičnih biljki od kojih se spravljaju izuzetno poznati parfemi u hemijskoj industriji a nose ime upravo po Kašmiru.
Radi boljeg razumevanja, prošlosti Kašmira odnosno Indije i Pakistana, treba reći da su svoju nezavisnost stekli od Britanske kolonijalne imperije, po zvaničnim podatku 15. Avgusta 1947. godine, tada je Indija i zvanično dobila nezavisnost.Potom je, na geografskim mapama i na „terenu“povučena linija razdvajanja, između te dve države. Nedugo zatim, na inicijativu- pritisak Islamske lige, Kašmir se dodeljuje u administrativnu upravu Indiji, odnosno vladaru hindu porekla i ako je stanovništvo većinski muslimansko. Te 1947., a kasnije i 1948.godine, tačnije 18.08.1947.izvršena je podela Indijske imperije, na dve države- Indiju i Pakistan. Stanovništvu je i pored teritorijalne podele na dve oblasti data mogućnost, da se odluči kojoj državi će da se prkiključi.Tada su i izbili i prvi oružani sukobi. Kako, taj gorući problem nije rešen oko i dalje sporne teritorije Kašmira, 1962. godine, u oružani sukob sa Indijom uključila i N.R. Kina, te je jedan deo teritorije Kašmira i u tom ratu anketirala. Prema sadašnjoj geografskoj podeli, Severozapad Kašmira kontroliše Pakistan, južni deo Indija, a manji deo na severu i planinskim obroncima Himalajapod upravom je Kine. U bližoj i daljoj prošlosti, bilo je u više navrata, oružanih čarki, više dnevnih i mesečnih sukoba, ove tri velike i moćne države,oko sporenja nad upravom Kašmira, a neposredno pomenute u uvodnom tekstu oveanalize. Takođe, Indija je 1972.godine, direktno, ratovala protiv Pakistana, kada je podržavala borbu Bangladeša, za nezavisnost i u tom ratu izišla kao pobednik, a Bangladeš dobio nezavisnost. Pa čak i jedan, oružani sukob iz 1999. godine, poznatiji pod nazivom- Kartijski rat u kojem je Indija izišla kao pobednik.
Potencijani ratni sukob Indije i Pakistana sa uzročnim posledicama
U koliko se, trenutne i uzavrele strasti, na obe strane ne smire i ne podlegne se, trenutnoj ratnoj oštroj retorici na obe strane,a takođene uključe se i druge države i svetske međunarodne organizacije, u smirivanju i sprečavanju veoma zaoštrenih odnosa, neminovno je da može doći, do izbijanja novog ratnog žarišta, pošto su, i Indija i Pakistan nuklearne sile. Raspolažu sa usavršenim i razvijenim, sopstvenim programima za proizvodnju i upotrebu nuklearnog naoružanja, ka o i sopstevene i usavršene programe proizvodnje i upotrebe,balističkih projektila-raketa,kratkog,srednjeg i interkontinentalnog dometa.Neminovno se , ponovo nameće pesimistički zaključak, o izbijanju novog rata između te dve države. Prema trenutno, za širu javnost dostupnim podacima, kada se ukupno posmatraju obe države, u zbiru poseduju više od 140 projektil sa nuklearnim bojevim glavama. Obe vojske, podigle su maksimalno bojevu gotovost. Avijacija i jedne i druge države nadleću sporno područije Kašmira i duž granice Indije i Pakistana. Zvanični Islamabad odbija, svoju umešanost u navedeni teroristički čin, indiski premijer Modi izjavljuje,- Prevrnuti svaki kamen pronaćii kazniti počinioca, ovim zločinima, se već jednom mora stati na put-, aludirajući direkno, na Pakistan i njegovu zvaničnu vlast, za podržavanje terorizma i terorističkih organizacija, koje deluju sa njegove teritorije i to direktno protiv Indije njenih političkih, ekonomskih i drugih državnih interesa, kao i njenih građana. Ostaje da se vidi, u narednom periodu šta se može ili neće dogoditi na Indijskom podkontinentu. Pre toga znati da Indija, broji više od jednu milijardu i 400 miliona stanovnika, na ukupnoj teritoriji Indije živi i veliki broj različitih etničkih grupa od kojih je Hindu narod najbrojniji. Takođe, najveća populacija od svih ostalih nacionalnig grupacija su, muslimani i broje približno 200 miliona, što predstavlja najveću grupisanu populaciju u jednojvan-muslimanskoj državi, bilo da se radi o Šitima ili pak Sunitima. Postavlja se, u ovoj stuaciji i pitanje o njihovom ponašanju u slučaju rata sa Pakistanom. Vojska Indije predstavlja treću oružanu silu u svetu iz oružanih snaga po brojnosti posle SAD i N.R. Kine i broji jedan milion i 120 hiljada pripadnika, što je svrstava za drugu oružanu-vojnu silu u Aziji, odmah iza Kine. Vojne snage Indije, štite i brane, ukupnu teritoriju od 3 miliona 287 hiljada kvadratnih kilometara, ukupne površine Indije, a sama morska obala je duga 5 hiljada 517 kilometara, prema Arabijskom moru, otvrenom Indijskm okeanu i zalivu Bangala.Čitava teritorija je podeljena 28 država i 7 saveznih teritorijama. Službeni jezik je Hindu i Engleski jezik, a u zvaničnoj upotrebi još 122 jezika etničkih grupa, kojima govori i komunicira jedna šestina ukupne svetske populacije. Podsećanja radi, od 8 hiljada registrovanih i priznatih jezika u svetu, u Indiji se koristi i zvanično je u upotrebi hiljadu i 600 različitih govornih jezika. Same oružane snage Indije, dele se na kopnene, vazduhoplvn, mornaricu. Pored toga imaju i unutarnju stratešku vojnu i namensku podelu: Udarne-elitne jedince, raspoređene prema upravo Pakistanu, zatim dve ( 2 ) amfibijske brigade, potom tri ( 3 ) padobranska bataljona i osam (8) bataljona za specijalne namene, stalno organizovanih u povećanoj borbenoj gotovosti na principu “Hladnog rata“. Pored svog naoružanja i sopstevenih tenkova Arun, koriste i one proizvedne u Rusiji- tenkovi T-90, odnosno i američke helikoptere tipa AH- 64. U raketnom arsenalu, zahvaljujući razvoju programa iz 1958.godine, po Von Braunu razvili su balističke interkontinentalne rakete, koje mogu nositi jednu ili više nuklearnih i bojevih glava AGINI, da bi 1989.godine,uspeli razviti program boljeg navođenja pod nazivom IGMDP u skolpu državno-vojnog budžeta prema, za dva programa i to Strateški i posebni vojni program. Naime,pre nepunu godinu dana 11.03.2024. godine, uspešno su izveli lansiranje jednog nuklearnog projektila sa više bojevih nuklearnih glava pod naziv MIRV zamena za balistički program- AGINI-5. Primera, radi jedna balistička raketa iz 2012.godine, imala je težinu od 50 t (tona), visinu od 17,5 metara, domet od 5 do 6 hiljada kilometara, iz sopstvenog nuklearnog programa DRDO, a vrednost je bila 5,6 do 7,9 miliona američkih dolara. Pored toga, razvijaju samostalni IT sektor komunikacijiski i tele- komunikacijiski vojni i civilni sektor. U saveznoj pokrajini-državiTamalNadu, od 1969.godine, razvijaju i svoj kosmički program pod nazivom SRO. Godine 2022. lansirali su samostalno i prve letelice i letelicesa posadama u kosmos. Samo, za period od 2018.-2020.godine, iz budžeta su izdvojili jednu milijardu i 700 miliona američkih dolaraza razvoj, usavršavanje kosmičkog programa Indije. Prošle godine, tačnije 01.08.2024.godine, posle višegodišnjeg ispitivanja usvojili su sopstveni program i reaktore za kontrolisanje lančane nuklearne reakcije- prethodni podaci (prema pisanju Al Džazire od 29.04.2025.godine, prim. autora teksta).I pored, toga u ovoj mnogoljudnoj državi i pored razvoja različitog broja savremenih i vojnih tehnologija, inženjeringa, medicine i uopšte nauke, još uvek se može naći veliki broj neuhranjenih, bolesnih, siromašnih.
Sa druge strane,Pakistan se rasprostire na 881 hiljadu 640 kvadratnih kilometara, na kojoj živi više od 186 miliona stanovnika, mahom i većinski muslimanske vero-ispovesti i to od 95 do 98 posto, a od toga ukupnog broja, 90 odsto su Suniti, bilo da se radi o Sunitima Habali verskog ogranka – sekte, potom Vahabi sekte i na kraju Ahli Habiti verske sekte, u okvirima priznate zvanične muhamedanske religije.Ostatak od 10 do 15 posto, su pripadnici Sunita. Na severu Pakistana, živi preko dva miliona pripadnika Paštuna. Naroda, koji je muslimanske sunitske veroispovesti, organizovanog po plemenskim grupacijam, savezu i plemenskom starešinstvu. Većina pripadnika, Paštuna i to više od 12 miliona, nastanjeno je u Avganistanu.Upravo, iz dela Paštuna, u Avganistanu i delom na severu Pakistana, proistekli su u početku i kao pripadnici terorističke organizacije Talibani, a po nedavnom povlačenju, USA-a i njene vojske iz Avganistana, postaju i zvanična vlast u toj državi. Talibani su poznati, po veoma bliskim vezama i odnosima, sa terorističkom Al-kaida i ISIS terorističkom organizacijom. Donedavni vođa i osnivač Al-kaide, Osama Bin Laden u oružanoj akciji američke vojske, pre par godina, likvidiran je upravo u Pakistanu. U tom periodu, Talibani su oružano delovali i u samom Pakistanu, protiv zvanične vlasti u Islamabadu, kada su se približili na svega 15 kilometara od pakistanskih nuklearnih postrojenjima. Po nekim analitičarima i poznavaocima političkih prilika, u tom delu Indijskog potkontinenta, kao i samog delovanja terorizma i terorističkih organizacija, smatraju da je to bio presudan razlog, za likvidaciju Bin Ladena. Pakistan je poznat i po velikom priraštaju stanovništva i to mahom u gradskim sredinama. Od 1947.godine,ukupan broj stanovnika povećan je za 7 puta, tako da sada u Pakistanu živi više od 186 milona, nastanjenih u 6 saveznih država. Zvaničan jezik je Urdu, a kojim govori svega 8 odsto ukupnog stanovništva, a drugi zvanični jezik u Pakistanu je Engleski jezik.Vojska Pakistana osnovana je 1947.godine pod nazivom SAOC, a glavni komadant General štaba je general major sa 4 zvezdice. Direkto su komandno podređeni, premijeru, odnosno vladi Pakistana. Prema danas, dostupnim po različitim izvorima podataka, medijskim elektronskim i štampanim, kao i internet medijskim sredstvima informisanja, poput Wikipedije, procenjuje se, da je brojno stanje Pakistanskih oružanih snaga, u odnosu od 560 hiljada aktivnih vojnika-Zemaljske snage,raspređenih u kopnene, pomorske snage kao i avijaciju. Samim tim, poseduju i rezervne oružane snage – formacije, u sastavu aktivne vojske, zatim Nacionalnu gardu.Posebne oružane snage prestavljaju pripadnici raketnih jedinica u vojsci Pakistana. Po važećem ustavu i drugim zakonima u Pakistanu, u vojsku se dobrovoljnomogu javiti muškarci stariji od 16 godina, ali se u borbene akcije neupućuju pre navršenih 18 godina. Pakistan kao i Indija razvija svoj sopstveni, nuklearni program. Pakistan je 03.02.2021.godine, iz sopstvenog EPA nuklearnog programa, uspešno lansirao balistički projektil, sa atomskom bojevom glavom. Sam raketni balistički program, a koji Pakistan razvija i usavršava zasniva se na projektilima kratkog dometa-tipa „zemlja zemlja“, prema usvojenoj doktrini-, odvraćanja i suzbijanja vojne opasnosti iz ili od Indije. U okviru pomenutog programa, postoji više „Tip paketa koje usavršavaju i unapređuju pod kodnim nazivom- Ghazavi“.Pored ratnih sukoba sa Indijom, i jednim kraćim ratom sa Avganistanom u prošlosti, učestvovali su i u zalivskom ratu protiv Iraka, na strani Zapadne alijanse. Takođe, učestvovali su i kao mirovne vojne snage UN u Somaliji, Bosni i Hercegovini, te drugim prostorima bivše Jugoslavije. Inače, članovi su Zajednice Južno Azijiske asocijacije za saradnju, Organizacije islamske zajednice, Šangajske grupe, zatim Islamske vojne koalicije za borbu protiv terorizma, i UN-a. Dok je Indija u stalnom članstvu Saveta bezbednosti UN,u članstvu BRIKS-a. Obe države, su bili i aktivni članovi Pokreta nesvrstanih, od druge polovine 20 veka, ačiji je glavni osnivač bila bivša Jugoslavija.U bližoj prošlosti, obe države bile su izložene nizu terorističkih napada i ubistava političkih lidera i u jednoj i u drugoj državi. Sam Pakistan, doživljavao je i preživljavao Vojne udare i vojne diktature. Kada se, sagleda napred izneto, može se reći da da se radi o izuzetno respektabilnim silama, uz to i nuklearnim vojnim silama, iskusnim i prekaljenim u oružanim i ratnim sukobima u bližoj prošlosti, samo se može zamisliti kakav se rat može očekivati, ako međunarodna zajednica, što pre diplomatski ne interveniše na primirivanju i stišavanju veoma visokih tenzija i zapaljive ratne retorike. U slučaju izbijana rata, po slobodnoj proceni, prvo bi stradali, gradovi sa milionskim i više milionskim brojem stanovnika, industrijska i putna infra struktura, energetska postrojenja … upotrebama balističkih raketa, ratne avijacije i daleko-metne artiljerije, sa obe strane potencijalno zaraćenih država, Indije i Pakistana.Nije isključeno, da bi se tada na udaru mogla naći i nuklearna postrojenja u obe države. Direktni nuklearni udari mogli bi se desiti, u slučaju da jedna ili druga strana proceni da gubi, u eventualnom ratnom sukobu, pa da povuče „očajnički potez„i posegne za direktnom upotrebom sopstvenog nuklearnog arsenala, što može predstavljati eventualno uništenje, jedne ili duge strane ili obe eventualno sukobljene strane. Odnosno, eventualni rat na pomolu, koji bi bio zaista, tada do konačnog kraja, brutalan i do uništenja, tebi kao takav mogao, izazvati lančanu ratnu reakciju na proširenju ratnog sukoba na globalnom, odnosno svetskom nivou. Pored već postojećih ratova u trajanju, ograničenog karaktera na Bliskom istoku: Izrael –Palestina Hamas i Hezbolah, Sirija -Izrael i povremeno Trurska, Ukrajina i Rusija, zaoštreni su odnosi i na ivici rata između Severne i Južne Koreje, zveckanje oružijem je i to sve češće u poslednje vreme i između Kine i Tajvana.Povremeni „udari Akerike“ pomilitantnim Hutima u Jemenu… Sukobi na Afričkom rogu Somalija, Severni i Južni Sudan. Potom ipotencijalne pretnje i ratna retorika između SAD i Irana, a takođe i još jedna činjenica, da se u blizini obala u akvatoriju Indije, nalazi i ostrvska država Šri Lanka u kojoj deluju separatističko teroristički – Tamilski tigrovi-. Neminovno se, u analizi prethodno navedenog utekstu, nameće se i razmišljanje o domino efektu, u ratnim sukobima i njihovom proširenju – na globalnom nivou. I to na istoku, pre svega prema Pacifučkom akvatorijumu. Sam zapadni, Anakonda prsten, pored ovog dela, već je pred „pucanjem“ na (3) mesta. Izbijanjem, potencijalnog i vrlo izvesnog rata između Pakistana i Indije, pomenuti Anakonda talasokratski prsten, doživeo bi i definitivan prekid-„ugriz i to krajnji“ ovim novim ratnim sukobom. Za posledicu imaobi i novu Geopolitičku mapu Sveta, odnosno prekompovanje, svih globalnih svetskih odnosa, eonomskih, privrednih, politički i drugih. Neminovno, da bi sadašnj poznati, pomorski plovidbeni putevi bili pomereni, sa sadašnje maršute-istorijiski posmatrano-Magelanov plovidbeni put iz kraj XV i sa početka XVI veka, u „dublje“i južnije u akvatorije Indijskog okeana, ka Južnom Pacifiku i to prema prethodnom plovidbenom putu, moreplovcaDžemsa Kuka, pri otkriću Australije, u 18.veku,a mogao bi se nazvati i Novi ekonomsko trgovinskiplovidbeni put- Mobi Dik– čuvenom ekranizovanom putopisnom romanu Hermana Melviva, objavlljenom 1851.godine.Neminovno je u tom slučaju iz izmeštanje avio saobraćaja, iznad zone sukoba. Ukoliko, prema mnogim predviđanjima i različitim objavljenim i izrečenm stručnim analizama, od mnogih poznatih i priznatih svetskih i domaćih analitičara i izbije oružani sukob-rat, između Indije i Pakistan, globalno se svi, potencijalno ili verovratno, vratiti u tu godinu (1851 ), ako ne i u mnogo dalji period i pre pomenute godine, po svim uslovima i segmentima života. Te će gotovo celo čovečanstvo, skupo platiti cene globalizacije-globalnih tokova, demostriranje i upotrebu oružane sile, u rešavanja spornih pitanja u među-državnim odnosima,umesto diplomatijom, pregovorima i dogovorima, što je kako se vidi, često u novije vreme.
USPEŠNO REALIZOVAN ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU
U Centru za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti uspešno je realizovan četvrti program Stažiranja EU za neproliferaciju i razoružanje.
Stažista EU stažiranja je bio dr Miad Nakhavali, dok je mentor programa bila dr Marina Kostić Šulejić.
Program se odnosio na razmatranje iranskog pogleda na proliferacijsku krizu na Bliskom istoku, sa posebnim osvrtom na iranski nuklearni program i različite determinante koje utiču na njegov razvoj, posebno izraelsku politiku nuklearne ambivalentnosti.
ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.
Autor: dr Marina Kostić Šulejić
ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.?
Zajednička izjava o odbrambenoj saradnji Hrvatske, Austrije i Kosova (HAK) potpisana je 19. marta 2025. godine u Tirani. U analizi ovog dogovora polazim od dva razloga: 1. uspostavljanja saradnje jedne EU države (Hrvatske) sa drugom savezničkom zemljom NATO (Albanijom) koja nije članica EU i Kosovom koju Hrvatska i Albanija priznaju kao državu, kako bi pristupili novim evropskim fondovima nastalim u okviru Plana odbrambene spremnosti Evrope 2030 i naoružavanja Evrope i na taj način jačali svoj vojno-industrijski kompleks. I drugo, kao pružanje bezbednosnih garancija Kosovu i podsticanje njegovog članstva u Uniji i NATO, pri čemu se Hrvatska pokazuje kao stub ove saradnje a Srbija kao „imperijalna Rusija“. Takođe, analiza pruža i nekoliko preporuka za Srbiju.
1. Razlozi profita i jačanja vojno-industrijskog kompleksa/odbrambene industrije Hrvatske i Albanije opravdano potrebom usaglašavanja sa Evropskim planom naoružavanja „Spremnost 2030“ (Readiness 2030) i ReArm Europe koji imaju kao opravdanje težnju za postizanjem veće bezbednosti u uslovima dezangožavanja SAD u Evropi, rata sa Rusijom u Ukrajini, strateškog rivalstva sa Kinom i suprotstavljanja „ligi autokratija“ u svetu i drugim izazovima i rizicima.
U svojim Političkim smernicama za narednu Evropsku komisiju 2024-2029 „Evropski izbor“, koje je kandidatkinja za predsednicu nove Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila Evropskom parlamentu na dan izbora u julu 2024. godine je navedeno sedam prioriteta među kojima je oblast „odbrana i bezbednost“ navedena kao prva prioritetna oblast. Njime je najavljeno i formiranje Evropske odbrambene unije (koja bi blisko sarađivala sa NATO), uvođenje komesara za odbranu u sastav Komisije (to je postao Andreus Kobilus, nekadašnji premijer Litvanije), donošenje Plana („belog papira“) Evropske odbrambene spremnosti 2030 (koji je usvojen 19. marta 2025. godine) i izgradnje Evropskog odbrambenog fonda, koji predviđa ulaganja i u svemirske sisteme ranog upozoravanja kao i ostala četiri domena ratovanja. Ipak, sam dokument započinje delom o novom planu za održivi prosperitet i kompetitivnost Evrope.
„Moramo trošiti više, trošiti bolje, trošiti zaedno“, navodi se u Smernicama. Tri zadatka koja se pri tom navode su: 1. jačanje oružanih snaga država članica, 2. veće investiranje u evropsku odbrambenu industriju, uključujući jačanje Programa evropske odbrambene industrije i stvaranje Jedinstvenog tržišta za proizvode i usluge odbrambene industrije uz povećanje proizvodnje i zajedničke nabavke, 3. povlačenje resursa i suprotstavljanje zajedničkim pretnjama kroz projekte Evropske odbrambene unije poput Evropskog vazdušnog štita i sajber odbrane. Kao obrazloženje predstojeće politike Komisije navodi se uverenje da će „narednih pet godina definisati evropsko mesto u svetu za nerdnih pet decenija“. „One će biti odlučujuće za to da li mi oblikujemo sopstvenu budućnost ili će ona biti oblikovana događajima ili drugima“.
Bez obzira na sve razlike, ono što veže Trumpovu i fon der Lajenovu je pristup načinu rešavanja sporovа koji oboje opisuju kroz kovanicu „mir kroz snagu“ (peace through strength). U toj paradigmi, Evropu bi trebalo maksimalno naoružati kako bi se jednakom snagom suprotstavila autoritarnoj Putinovoj Rusiji, dok bi Ukrajini trebalo dostaviti maksimalno vojne pomoći jer ona „brani evropsku slobodu, demokratiju i vrednosti“. Pri tom u Smernicama se navodi da je „ruski agresivni rat – vođen Putinovom imperijalnom željim da uništi Ukrajinu i njenu evropsku budućnost – (je) deo šireg, sistemskog napada na Evropu, naše vrednosti i na međunarodni poredak zasnovan na pravilima“. Smernice čak uvode i pojam „nove lige autokratija“ u koje svrstava Iran, Severnu Koreju, Rusiju i sve one koji rade na „sejanju podele i stvaraju alternativni međunarodni poredak zasnovan na prekrajanju mapa, imperijalnim idejama i sferama uticaja“. Plan Evropske odbrambene spremnosti 2030 eksplicitno navodi i Kinu kao autoritarnu državu. On navodi da je došlo vreme da se Evropa ponovno naoruža što znači da je potreban „masivni porast u trošenju na evropsku odbranu“. Rat u Ukrajini se predstavlja kao strateški prioritet, egzistencijalno važan za budućnost Evrope koji treba da zaustavi dalje teritorijalno osvajanje Rusije i narušavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, iz čega proizilazi da EU vidi sebe kao entitet u ratu sa „imperijalnom i agresivnom Rusijom“, dok se navodi i da je „Rusija jasno stavila do znanja da po njenom razumevanju ona ostaje u ratu sa Zapadom“. U tom kontekstu razvijen je mehanizam podrške državama u vidu zajmova iz budžeta EU i kroz program Bezbednost i akcija za Evropu (SAFE) koji bi trebalo da podrži značajno povećanje investicija država članica u odbrambene sposobnosti Evrope u naredne dve decenije. On predviđa zajedničke nabavke koje uključuju najmanje dve zemlje, od kojih će jedna biti država članica koja prima SAFE finansijsku pomoć a druga može biti druga država članica, država EFTA, članica EEA ili Ukrajina. Takođe, moguće je učešće i partnerskih zemalja uz ugovor sa Unijom.
Političke smernice nove predsednice Evropske komisije navode da je maksimalno ulaganje u bezbednost Ukrajine ulaganje u bezbednost Evrope, a na umu se posebno ima i učešće u postoknfliktnoj rekonstrukciji Evrope kroz evropske finansijske instrumente. Da li će međutim, produžetak rata u Ukrajini evropskim sredstvima zaista učiniti Ukrajinu sigurnijom ili će u stvari poslužiti za dalje naoružavanje Evrope, profitiranje vojno-industrijsog kompleksa i stvaranje Evropske odbrambene unije? Za sada, strategija „mir kroz snagu“ i stvaranje Evropske odbrambene unije se vidi kao najbolji put ka miru i bezbednosti Evrope koji bi odgovarao evropskim interesima i željenom identitetu kao svetske sile.
Težnje Unije da postane svetska sila će neminovno voditi i željama kreatora evropske politike da jačaju francuske nuklearne snage, iako se nuklearno naoružanje ne pominje za sada u navedenim dokumentima Unije, koje bi se predstavile kao „evropske“ ili kao „evropska dimenzija francuskog odvraćanja“ jer se nuklearno oružje još uvek vidi kao paradigmi moći i statusa svetske sile. Nuklearna energija i oružje postaće vododelnica nove evropske odbrambene politike i članica EU a Francuska i Nemačka se mogu naći na različitim ali i istinim stranama u ovoj podeli. Za sada su bile na različitim, sa Francuskom promoterom nuklearne energije i Nemačkom koja je ugasila svoje nuklearne reaktore. Na istoj se mogu naći ukoliko Nemačka promeni svoju politiku prema nuklearnoj energiji i dodatno produbi odbrambeno savezništvo sa Francuskom na takav način da pristane na deljenje troškova francuskog nuklearnog oružja predstavljenog kao „evropsko“. Bilo kakvo učešće Nemačke u programima nuklearnog naoružanja, pa i kroz deljenje sa Francuskom, je bilo tokom celog Hladnog rata kao i danas potpuno neprihvatljivo za Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez/Rusiju. Dodatno, kroz strateške snage SAD i nuklearno deljenje NATO i dalje ostaje okvir nuklearnog odvraćanja u Evropi.
Preporuka za Srbiju:
– Aktivno traženje i nalaženja partnera, države članice Evropske unije sa kojom bi Srbija mogla zajednički da konkuriše za projekte jačanja odbrambene industrije uz istovremeno zalaganje za redovne konsultacije unutar mehanizma podregionalne kontrole naoružanja kako bi se održao razuman stepen poverenja država članica odnosno kako region ne bi bio vođen trkom u naoružanju umesto jačanjem evropskih odbrambenih sposobnosti. Najbolji partner za ovo bi bila neka od država EU koja ne priznaje JPN Kosova.
Napomena: Sam Plan odbrambene sposobnosti Unije 2030 ne svrstava Srbiju u države sa sličnom vizijom bezbednosti (like-minded states) sa kojima bi EU trebalo da nastavi uzajamno korisno angažovanje i saradnju u oblasti bezbednosti i odbrane. Tu se navode Albanija, Island, Crna Gora, Moldavija, S. Makedonija i Švajcarska.
– Aktivno promovisanje kontrole naoružanja i uspostavljanja mera poverenja na širem regionalnom prostoru, uz zalaganje za maksimalno poštovanje evropskog poretka zasnovanog na pravilima.
2. Pružanje bezbednosnih garancija Kosovu kada su dovedene u pitanje američke
Kao jedan od glavnih motiva potpisivanja Zajedničke Deklaracije HAK navodi se zaštita teritorijalnog integriteta strana i geopolitička previranja u Evropi. Sam dogovor ima za cilj jačane evropskih i transatlantskih integracija Albanije i Kosova, gde se Hrvatska pojavljuje kao stub ove saradnje. Iskustva dve zemlje i Kosova baziraju se na ratu protiv Srbije i teže da odvrate moguću intervenciju Srbije jačajući na taj način JPN Kosova. Navodna pretnja od Srbije će svakako doprineti većim investicijama EU u odbrambeni sektor Hrvatske, Albanije i Kosova kao država sa sličnim vizijama bezbednosti, kako će se to predstavljati. Mogu se očekivati zajednički projekti HAK u okviru gore navedenih programa naoružavanja Evrope, zajedničke vojne vežbe, treninzi, možda i slanje vojne misije u Ukrajinu u okviru nekog budućeg mirovnog paketa. Saradnja i pomoć će se odvijati kroz obaveštajni sistem, razvoj odbrambene industrije, transfer znanja i iskustava, podele ratnih iskustava, savezničke odnose, bolje pozicioniranje Albanije i Kosova prema NATO i EU.
Preporuka za Srbiju:
– Srbija ne sme dozvoliti jačanje anti-srpskog narativa u Evropi tj. sprovoditi aktivnosti koje bi poslužile drugima da je još više koriste kao izgovor za svoje vojne projekte i nacionalne ambicije, već insistirati na svojoj vojnoj neutralnosti i težnji za članstvom u Uniji kao osnovi spoljnopolitičkih odluka i tražiti partnere unutar EU za aktivnu saradnju u konkurisanju za evropske projekte odbrane. Srbija je deo Evrope i kao takva teži da aktivno doprinosi miru u Evropi.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST !!!
Strukovno udruženje sektora bezbednosti je nestranačka, apolitična, neprofitna, nevladina, strukovna / profesionalna organizacija koja okuplja eksperte, aktivne i penzionisane profesionalce iz različitih oblasti bezbednosti i u vezi sa bezbednošću u javnom i privatnom sektoru bezbednosti kao i akademskoj zajednici.
Naš cilj je podizanje bezbednosne svesti i kulture u društvu, afirmacija profesionalizma i struke, očuvanje istih, nezavisno od bilo kakve politike.
Obzirom da u članstvu udruženja aktivno učestvuju i aktivni pripadnici MUP-a, mi kao udruženje moramo da brinemo i o njima kada izgovaramo svaku javnu reč iz oblasti njihovog delovanja i rada kako ne bismo ugrozili njihovu egzistenciju, radnu obavezu, lično i profesionalno dostojanstvo, a koja i jeste jedna od najosetljivijih profesija u državnom sektoru.
Dakle, SUSB se ograđuje i najoštrije osuđuje svaki pokušaj politizovanja bilo koje teme na polju bezbednosti ili profesije, a posebno policijske profesije koje jeste časna i veoma požrtvovana, a koja je uvek na „vetrometini“ i sklona napadima pojedinih građana, vrlo često od strane „kritičara“ bez osnova i poznavanja materije i prirode policijskog posla.
Naravno, u svakoj profesiji pa i u ovoj, ima „kukolja“ koji treba odvojiti od „žita“, ali to ne daje pravo nikome da generalizuje i pribegava govoru mržnje prema policajcima.
Kada govorimo o aktuelnim dešavanjima, SUSB APELUJE NA SVE činioce u državi i sve učesnike svih javnih okupljanja, DA SE UZDRŽE OD GOVORA MRŽNJE I NASILJA i sve aktivnosti koje god da su, a u skladu su sa zakonom, sprovode MIRNO I BEZ NASILJA I PROVOKACIJA drugih učesnika okupljanja, kao i da se maksimalno uzdrže od napada na policiju, čija je dužnost i obaveza da održavaju javni red i mir, dok je na pravosudnim organima sve dalje i od kojih očekujemo da rade svoj posao u skladu sa zakonom, pravdom i moralom!
SUSB NEĆE KOMENTARISATI ISPOLITIZOVANE SLUČAJEVE I DOGAĐAJE, već apeluje na nadležne državne organe i građane da takvu politizaciju osude i ograde se od nje, prepuštajući struci i profesiji i profesionalcima da rade zakonito, profesionalno, slobodno i bez straha od odmazde od pojedinaca ili grupa iz političkog miljea.
SUSB & 4S GloSec uspešno završili prvu u nizu stučnih diskusija – “Bezbedna deca – Bezbedno društvo”
Strukovno udruženje sektora bezbednosti i 4S Globalna bezbednost su dana 12. februara-2025.godine u prostorijma “4S GloSec”, vrlo uspešno realizvali prvu od mnogih u nizu planiranih stručnih diskusija sa nazivom “Bezbedna deca – bezbedno društvo”.

Uvodni intervju 4S GloSec sa predsednikom SUSB-a Dejanom Milutinovićem. (klikom ovde)
Ideja ovog našeg projekta jeste okupljanje multi-disciplinarne stručne javnosti kojih se tiče ova tema, a sa ciljem da zajedničkim snagama kroz konstruktivnu stručnu diskusiju objasnimo aktuelno bezbednosno stanje tj. probleme sa posebnim akcentom na decu i mlade.
Zašto baš akcenat na decu i mlade? Zbog svoje specifičnosti i karakteristika u njihovom psiho-fizičkom i socijalnom razvoju su i naosetljivije grupe u društvu, te zahtevaju posebnu pažnju i pristup u tome kako faktori socijalizacije utiču na njih i kako se razvijaju tj. u kakve ljude izrastaju te time i kakvo ćemo društvo sutra imati. A koji su to faktori socijalizacije? U osnovi su to : Porodica, vaspitno-obrazovne institucije, vršjačka okolina i društvo. Ovi faktori su u direktnoj korelaciji sa mentalnim zdravljem pojedinca odnosno društva, medijima i društveno-političkoj klimi, kvalitetu tj. profesionalizaciji i stručnosti institucija, kao i vladavini prava što sve na kraju utiče direktno i indirektno na bezbednost društva. Kako vidimo, ovo je izuzetno kompleksna tema i zahteva multi-disciplinarni i mult-sektorski pristup kao i razvijenu društvnu kolektivnu svest odnosno bezbednosnu svest i kulturu. S’obzirom da stručnih diskusija na našim prostorim nije bilo dovoljno ili barem nije bilo dovoljno pažnje (pa oko bilo koje aktuelne teme u društvu), mi kao SUSB smo odlučili da sa našim parterima i ovom prilikom domaćinima iz “4S GloSec” pokrenemo niz stručnih diskusija kako bismo ukazali na bezebednosne probleme u društvu počevši od socijalizacije dece pa do institucionalnih i sistemskih postavki i da damo predloge nekih rešenja.
Na skupu smo pokušali da se dodirenemo svih ključnih oblasti što je samo pokazalo koliko je ova tema zaista široka i kompleksna i zateva više vremena, više govornika i više priče, te smo sada i zaista sa svima prisutnima rešeni da ovu temu zajedno nastavimo vrlo brzo u većem obimu i sa više vremena pozivajući i druge stručnjake i profesionalce iz oblasti kojih se tiče ova tema.
Zbog zaista velikog intersovanja, kako gostiju tako i govornika sledeću stručnu diskusiju planiramo za 26. mart-2025.godine, a mesto održavanja ćemo vam uskoro objaviti ovde na našem sajtu.
Detaljniji izveštaj, ceo video snimak skupa i fotografije sa skupa ćemo uskoro posebno postaviti na našem sajtu i društvenim mrežama i platformama.
Pozivamo svu zainteresovanu stručnu javnost i zaposlene profesionalce da nas prate i pridruže u ovom našem projektu izuzetno važnim za naše društvo danas!
Pratite nas …!

“Društvo je bezebedno onoliko koliko ga mi činimo bezbednim!”
“Ključ bezbednog društva u budućnosti je u zdravoj socijalizaciji dece danas!”
“Bezbednosna svest i kultura su osnov bezbednijeg i sigurnijeg života.”
(Dejan Milutinović, predsednik SUSB)
U SUSB ZAVRŠEN TREĆI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE
U petak, 31. januara 2025. godine završen je treći program stažiranja Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje koji se u prethodna tri meseca održavao u našem Udruženju.
Program je završila dr Mira Šorović iz Crne Gore, koja se tokom svog stažiranja bavila politikom, aktivnostima i sposobnostima Evropske unije u oblasti kontrole naoružanja i mogućnostima podizanja institucionalnih i obrazovnih kapaciteta u oblasti kontrole naoružanja na Zapadnom Balkanu. Mentor u okviru trećeg programa stažiranja je bila dr Marina Kostić Šulejić, rukovodilac Centra za NKNR.
Miri je na prigodnoj svečanosti uručen i sertifikat o završenom stažiranju i izražena je obostrana želja za nastavkom dalje saradnje, čemu se unapred radujemo.

U SUSB ZAPOČET ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE
U SUSB je započet četvrti Program stažiranja EU za neproliferaciju i razoružanje.
Stažista u našem Udruženju koji će proći kroz program stažiranja je dr Miad Nakhavali koji će se baviti pitanjem proliferacijske krize na Bliskom istoku.
Mentor u okviru stažiranja je dr Marina Kostić Šulejić, rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje.

Dodeljena nagrada SUSB-a “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima” za 2024. godinu
Po drugi put smo dodelili i nagradu “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima”, koja se dodeljuje u okviru naše Balkanske mreže akademskih istraživača, a dobitnica je msr Ivana Dunjić, istraživač-pripravnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu.

Dodela sertifikata petoj generaciji stažista SUSB
Dodelili smo sertifikate našoj Petoj generaciji stažista.








































































