Category Archives: nova vest
U SUSB ZAPOČELO PETO EU STAŽIRANJE ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE
U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti danas je započelo peto stažiranje u okviru programa stažiranja Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje.
Naš stažista tokom ovog programa je Marko Filipović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Tema kojom ćemo se ovom prilikom baviti je Evropska odbrambena industrija i mogućnosti integracije Zapadnog Balkana. Mentor i supervizor stažiranja je dr Marina Kostić Šulejić, rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB.

Uspešno realizovana stručna diskusij – Okrugli sto “Izazovi zdrave i bezbedne socoijaliazcije dece”
Dana 25.03.2026. godine na Fakultetu za diplomatiju i bezbednost, kroz Inicijativu „Bezbedna deca / bezbedno društvo“, koju je pokrenulo Strukovno udruženje sektora bezbednosti, uspešno je realizovan treći u nizu stručni okrugli sto. Ovaj skup potvrdio je kontinuitet našeg rada, ali i jasan napredak u okupljanju relevantnih aktera i jačanju partnerske mreže posvećene ovoj izuzetno važnoj društvenoj temi..

Kroz učešće istaknutih stručnjaka, partnera i saradnika, otvorena je sadržajna i multidisciplinarna diskusija o izazovima koji direktno utiču na bezbednu i zdravu socijalizaciju dece i mladih. Posebna vrednost ovog skupa ogleda se u činjenici da su prepoznate ključne oblasti koje zahtevaju sistemski pristup i kontinuirano delovanje:
• digitalno okruženje i uticaj savremenih tehnologija na razvoj dece
• porodično vaspitanje i vrednosni sistem u društvu
• značaj prirode, neposredne socijalizacije i zdravog okruženja za razvoj dece
Kvalitet izlaganja i razmena iskustava ukazali su na kompleksnost problema, ali i na realne i primenljive pravce delovanja koji mogu doprineti unapređenju bezbednosti dece i društva u celini.
Posebno je značajno istaći da je ovaj skup obeležen izuzetno pozitivnim odjekom i konkretnim iskorakom ka daljem institucionalnom i stručnom povezivanju. Već po završetku skupa, značajan broj učesnika i prisutnih podržao je Inicijativu svojim potpisom, dok su najavljena i nova formalna pristupanja kroz buduće aktivnosti, čime se potvrđuje rast poverenja i spremnost za aktivno učešće u njenoj realizaciji.
U tom pravcu, najavljeno je da će Inicijativa „Bezbedna deca / bezbedno društvo“ u narednom periodu imati kontinuiranu dinamiku rada, kroz organizaciju najmanje jedne aktivnosti mesečno. Svaka od aktivnosti biće tematski usmerena na konkretnu podoblast u okviru šire teme, sa fokusom na specifične ciljne grupe i identifikovane probleme, čime se obezbeđuje operativan i merljiv pristup rešavanju uočenih izazova.
Ovakav pristup predstavlja prelazak sa nivoa diskusije na nivo organizovanog i strateškog delovanja, uz jasno opredeljenje da se kroz zajednički rad stručne javnosti, institucija i organizacija doprinese stvaranju bezbednijeg i zdravijeg okruženja za decu i mlade.

Na skupu su učestvovali:
• Vladimiri Hadži Tančić – Deca i internet, prva iskustva, svesno i odgovorno na internetu (SUSB)
• Prof. Željko Ninčić – Zloupotreba digitalnih alata i interneta u trgovini decom i seksualnom predatorstvu (FDB)
• Dragana Obradović – Platforma „Pametno i bezbedno“ (Ministarstvo informisanja i telekomunikacija)
• Bojan Borovčanin (NIT) – Važnost tradicionalnih vrednosti u vaspitanju dece
• Goran Rašić – Značaj slobodnih aktivnosti za decu u prirodi (Izviđači)
• Andrea Čontoš – Uticaj interneta na pažnju i mentalno zdravlje (Brajn factory)
• doc. dr. Stefan Popović – Efekti restriktivnih politika upotrebe mobilnih telefona u školama (Alfa BK Univerzizet)
• Milica Belogrlić – Zavisnost dece i mladih od interneta (Klinika za psihijatrijske bolest “dr Laza Lazarević”)
• Vesna Luković (Zavod za zaštitu prirode Srbije) – Značaj prirode edukacija dece
• Brigadni general u rezervi Siniša Kresović – Koncept totalne zaštite i edukacija u školama (SORVS)
• Adv. Nenad Davidović – Pravna regulativa i mogućnosti ograničenja u internet prostoru
• Dejan Milutinović – Presednik SUSB-a i pokretač Inicijative
Video snimak celokupnog skupa i fotografije biće uskoro dostupni na YouTube kanalu (SUSB/PASS).
Vest sa: Serbiaworld | STV Media Serbia&World (klikni ovde)
Veliku zahvalnost još dugujemo i predstavnicima osnovnih i srednjih škola koji su došli i drugim zainteresovanima iz oblasti školstva i digitalnih tehnologija. Takođe, veliku zahvalnost dugujemo našim prijateljima iz medijskog portala SERBIA WORLD na tehničkoj audio-video podršci koja je snimila ceo događaj i prenela ga dalje u javnost.

III Okrugli sto SUSB-a – “Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” na FDB – 25.mart 2026.godine
Bezbednost dece ne sme da bude tema o kojoj govorimo samo kada se pojavi problem – ona zahteva kontinuiran rad, saradnju i otvoren dijalog svih koji učestvuju u njihovom odrastanju.
Nakon dva uspešno realizovana, nastavljamo razgovor kroz treći okrugli sto, ovaj put sa temom – „Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” u okviru SUSB Inicijative – “Bezbedna deca / Bezbedno društvo”, sa ciljem da zajedno sagledamo izazove sa kojima se deca i mladi danas suočavaju i da, kroz razmenu iskustava iz prakse, dođemo do konkretnih preporuka i održivih rešenja.
Razgovori vođeni tokom prethodnih susreta otvorili su važna pitanja i potvrdili potrebu da se ovakvi susreti nastave u kontinuitetu. Iz tog razloga 25. marta od 16h, Strukovno udruženje sektora bezbednosti organizuje još jednu stručnu diskusiju.
Prethodni okrugli stolovi pokazali su koliko je važno da se na jednom mestu okupe predstavnici obrazovnih institucija, stručnjaci iz oblasti bezbednosti, mentalnog zdravlja, predstavnici institucija sistema i organizacija civilnog društva. Upravo takav dijalog omogućava bolje razumevanje problema i efikasnije zajedničko delovanje.
Iskustva sa prethodna dva okrugla stola pokazala su koliko je direktan razgovor između stručnjaka i zajednice važan za pronalaženje održivih rešenja. Kroz treći okrugli sto želimo da nastavimo zajedničke napore da se razvija kultura bezbednosti i izgradi društvo u kojem svako dete ima pravo na sigurno i podsticajno okruženje. Upravo iz tog razloga Strukovno udruženje sektora bezbednosti pokrenuće novu Inicijativu “Bezbedna deca / Bezbednso društvo” .
Promene počinju onda kada razgovor preraste u zajedničko delovanje. Pridružite nam se i budite deo tog procesa.
Učešće je besplatno uz prijavu.
Za prijavu i dodatne informacije: bezbednost.nvo@gmail.com i kontakt telefon 064/64-31-237 (isključivo poruka)
OBAVEŠTENJE O ODLAGANJU REDOVNOG GODIŠNJEG STAŽIRANJA U SUSB
Obaveštavamo sve zainteresovane, naše drage prijatelje i studente, da se redovno godišnje stažiranje za šestu generaciju stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti neće održati u uobičajnom terminu u novembru 2025. godine, usled kasnijeg početka akademske godine na fakultetima u Srbiji i preopterećenosti studenata završetkom preostalih obaveza iz prethodne akademske godine.
O novom terminu stažiranja ćemo naknadno obavestiti javnost i raspisati konkurs.
Dr Marina Kostić Šulejić
Koordinatorka Programa stažiranja SUSB
NAJAVLJUJEMO ODRŽAVANJE NAŠEG 2. STRUČNOG SKUPA SA TEMOM – “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

Nastavljamo našu inicijativu za koju su nas podržali naši partneri i pozivamo sve pojedince i organizacije iz šire stručne javnosti i praktičare iz profesija koje imaju interesa u ovoj temi.
Skup je podržan od naših strateških partnera:
-
Fakultet za diplomatiju i bezbednost
-
4S Globalna bezbednost
-
Zaustavljači zločina
Skup je multi-disciplinaran i multi-institucionalan iz oblasti:
– bezbednosti (policija, kriminologija, Kazneno-popravni zavodi i zavodi za izvršenje krivičnih sankcija, penologijja…)
– obrazovanja (osnovno i srednje školstvo i pedagogija)
– mentalno zdravlje (psihijatrija, psihologija, spec pedagogija, teta-healing…)
– socijalna zaštita
– pravo
– mediji
– roditeljstvo (saveti roditelja i roditelji)
Sve zainteresovane za stručno učešće u diskusiji i panel izlaganje molimo da pošalju mail za kratkom profesionalnom biografijom i predstavljanjem na mail : security.sector.ngo.exeboard@zoho.com ili jankovickatarina95@gmail.com sa naznakom – “diskusija” ili “panel izlaganje” sa temom.
Ostali zainteresovani slušaoci mogu poslati SMS poruku sa imenom i prezimenom i zanimanjem sa naznakom “Slušalac” na broj tel. isključivo za poruke : 064/64-31-237.
U SUSB TREĆI PUT OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE
U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti treći put je obeležen 1. septembar kao Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije.
Sastanak je okupio i alimniste SUSB a glavna tema skupa bila je aktuelna društvena situacija u Srbiji.

SUSB SE PRIDRUŽILO MEĐUNARODNOM POZIVU NA AKCIJU ZA ZAUSTAVLJANJE I PREOKRETANJE TRKE U NUKLEARNOM NAORUŽANJU
Strukovno udruženje sektora bezbednosti se 23. jula 2025. godine pridružilo pozivu velikog broja organizacija civilnog društva, bivših vladinih funkcionera, vodećih akademika i stručnjaka, na hitnu akciju kako bi se zaustavila i preokrenula nova trka u naoružanju i umanjili rizici izbijanja nuklearnog rata.„Poziv“ je zajednički napor koji je proizašao iz Strategije učesnika kampanje za nuklearno razoružanje u decembru 2024. godine, koji su zajedno organizovali Arms Control Association i Nuclear Threat Initiative.
U skladu sa Pozivom, SUSB izražava svoje protivljenje novoj trci u naoružanju kako na globalnom tako i na regionalnom evropskom nivou, kao i izgradnji, testiranju i raspoređivanju nuklearnog naoružanja na bilo kom mestu. U uslovima kada ne postoji nijedan ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja (Novi START nije funkcionalna i ističe u februaru 2026. godine bez zamene), niti se vode pregovori između država sa nuklearnim naoružanjem o kontroli i razoružanju,pozivi svih građana i njihovih organizacija su od ključnog značaja. U tom smislu, pozivamo i Vladu Srbije i relevantna ministarstva Republike Srbije da se aktivno angažuju u multilateralnim forumima na pitanjima razoružanja i stvaranja mira u svetu.
Strukovno udruženje sektora bezbednosti će ostati posvećeno delovanju u pravcu stvaranja bezbednog okruženja za sve kako na nacionalnom tako i na međunarodnom planu.
USPEŠNO REALIZOVAN ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU
U Centru za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti uspešno je realizovan četvrti program Stažiranja EU za neproliferaciju i razoružanje.
Stažista EU stažiranja je bio dr Miad Nakhavali, dok je mentor programa bila dr Marina Kostić Šulejić.
Program se odnosio na razmatranje iranskog pogleda na proliferacijsku krizu na Bliskom istoku, sa posebnim osvrtom na iranski nuklearni program i različite determinante koje utiču na njegov razvoj, posebno izraelsku politiku nuklearne ambivalentnosti.
ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.
Autor: dr Marina Kostić Šulejić
ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.?
Zajednička izjava o odbrambenoj saradnji Hrvatske, Austrije i Kosova (HAK) potpisana je 19. marta 2025. godine u Tirani. U analizi ovog dogovora polazim od dva razloga: 1. uspostavljanja saradnje jedne EU države (Hrvatske) sa drugom savezničkom zemljom NATO (Albanijom) koja nije članica EU i Kosovom koju Hrvatska i Albanija priznaju kao državu, kako bi pristupili novim evropskim fondovima nastalim u okviru Plana odbrambene spremnosti Evrope 2030 i naoružavanja Evrope i na taj način jačali svoj vojno-industrijski kompleks. I drugo, kao pružanje bezbednosnih garancija Kosovu i podsticanje njegovog članstva u Uniji i NATO, pri čemu se Hrvatska pokazuje kao stub ove saradnje a Srbija kao „imperijalna Rusija“. Takođe, analiza pruža i nekoliko preporuka za Srbiju.
1. Razlozi profita i jačanja vojno-industrijskog kompleksa/odbrambene industrije Hrvatske i Albanije opravdano potrebom usaglašavanja sa Evropskim planom naoružavanja „Spremnost 2030“ (Readiness 2030) i ReArm Europe koji imaju kao opravdanje težnju za postizanjem veće bezbednosti u uslovima dezangožavanja SAD u Evropi, rata sa Rusijom u Ukrajini, strateškog rivalstva sa Kinom i suprotstavljanja „ligi autokratija“ u svetu i drugim izazovima i rizicima.
U svojim Političkim smernicama za narednu Evropsku komisiju 2024-2029 „Evropski izbor“, koje je kandidatkinja za predsednicu nove Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila Evropskom parlamentu na dan izbora u julu 2024. godine je navedeno sedam prioriteta među kojima je oblast „odbrana i bezbednost“ navedena kao prva prioritetna oblast. Njime je najavljeno i formiranje Evropske odbrambene unije (koja bi blisko sarađivala sa NATO), uvođenje komesara za odbranu u sastav Komisije (to je postao Andreus Kobilus, nekadašnji premijer Litvanije), donošenje Plana („belog papira“) Evropske odbrambene spremnosti 2030 (koji je usvojen 19. marta 2025. godine) i izgradnje Evropskog odbrambenog fonda, koji predviđa ulaganja i u svemirske sisteme ranog upozoravanja kao i ostala četiri domena ratovanja. Ipak, sam dokument započinje delom o novom planu za održivi prosperitet i kompetitivnost Evrope.
„Moramo trošiti više, trošiti bolje, trošiti zaedno“, navodi se u Smernicama. Tri zadatka koja se pri tom navode su: 1. jačanje oružanih snaga država članica, 2. veće investiranje u evropsku odbrambenu industriju, uključujući jačanje Programa evropske odbrambene industrije i stvaranje Jedinstvenog tržišta za proizvode i usluge odbrambene industrije uz povećanje proizvodnje i zajedničke nabavke, 3. povlačenje resursa i suprotstavljanje zajedničkim pretnjama kroz projekte Evropske odbrambene unije poput Evropskog vazdušnog štita i sajber odbrane. Kao obrazloženje predstojeće politike Komisije navodi se uverenje da će „narednih pet godina definisati evropsko mesto u svetu za nerdnih pet decenija“. „One će biti odlučujuće za to da li mi oblikujemo sopstvenu budućnost ili će ona biti oblikovana događajima ili drugima“.
Bez obzira na sve razlike, ono što veže Trumpovu i fon der Lajenovu je pristup načinu rešavanja sporovа koji oboje opisuju kroz kovanicu „mir kroz snagu“ (peace through strength). U toj paradigmi, Evropu bi trebalo maksimalno naoružati kako bi se jednakom snagom suprotstavila autoritarnoj Putinovoj Rusiji, dok bi Ukrajini trebalo dostaviti maksimalno vojne pomoći jer ona „brani evropsku slobodu, demokratiju i vrednosti“. Pri tom u Smernicama se navodi da je „ruski agresivni rat – vođen Putinovom imperijalnom željim da uništi Ukrajinu i njenu evropsku budućnost – (je) deo šireg, sistemskog napada na Evropu, naše vrednosti i na međunarodni poredak zasnovan na pravilima“. Smernice čak uvode i pojam „nove lige autokratija“ u koje svrstava Iran, Severnu Koreju, Rusiju i sve one koji rade na „sejanju podele i stvaraju alternativni međunarodni poredak zasnovan na prekrajanju mapa, imperijalnim idejama i sferama uticaja“. Plan Evropske odbrambene spremnosti 2030 eksplicitno navodi i Kinu kao autoritarnu državu. On navodi da je došlo vreme da se Evropa ponovno naoruža što znači da je potreban „masivni porast u trošenju na evropsku odbranu“. Rat u Ukrajini se predstavlja kao strateški prioritet, egzistencijalno važan za budućnost Evrope koji treba da zaustavi dalje teritorijalno osvajanje Rusije i narušavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, iz čega proizilazi da EU vidi sebe kao entitet u ratu sa „imperijalnom i agresivnom Rusijom“, dok se navodi i da je „Rusija jasno stavila do znanja da po njenom razumevanju ona ostaje u ratu sa Zapadom“. U tom kontekstu razvijen je mehanizam podrške državama u vidu zajmova iz budžeta EU i kroz program Bezbednost i akcija za Evropu (SAFE) koji bi trebalo da podrži značajno povećanje investicija država članica u odbrambene sposobnosti Evrope u naredne dve decenije. On predviđa zajedničke nabavke koje uključuju najmanje dve zemlje, od kojih će jedna biti država članica koja prima SAFE finansijsku pomoć a druga može biti druga država članica, država EFTA, članica EEA ili Ukrajina. Takođe, moguće je učešće i partnerskih zemalja uz ugovor sa Unijom.
Političke smernice nove predsednice Evropske komisije navode da je maksimalno ulaganje u bezbednost Ukrajine ulaganje u bezbednost Evrope, a na umu se posebno ima i učešće u postoknfliktnoj rekonstrukciji Evrope kroz evropske finansijske instrumente. Da li će međutim, produžetak rata u Ukrajini evropskim sredstvima zaista učiniti Ukrajinu sigurnijom ili će u stvari poslužiti za dalje naoružavanje Evrope, profitiranje vojno-industrijsog kompleksa i stvaranje Evropske odbrambene unije? Za sada, strategija „mir kroz snagu“ i stvaranje Evropske odbrambene unije se vidi kao najbolji put ka miru i bezbednosti Evrope koji bi odgovarao evropskim interesima i željenom identitetu kao svetske sile.
Težnje Unije da postane svetska sila će neminovno voditi i željama kreatora evropske politike da jačaju francuske nuklearne snage, iako se nuklearno naoružanje ne pominje za sada u navedenim dokumentima Unije, koje bi se predstavile kao „evropske“ ili kao „evropska dimenzija francuskog odvraćanja“ jer se nuklearno oružje još uvek vidi kao paradigmi moći i statusa svetske sile. Nuklearna energija i oružje postaće vododelnica nove evropske odbrambene politike i članica EU a Francuska i Nemačka se mogu naći na različitim ali i istinim stranama u ovoj podeli. Za sada su bile na različitim, sa Francuskom promoterom nuklearne energije i Nemačkom koja je ugasila svoje nuklearne reaktore. Na istoj se mogu naći ukoliko Nemačka promeni svoju politiku prema nuklearnoj energiji i dodatno produbi odbrambeno savezništvo sa Francuskom na takav način da pristane na deljenje troškova francuskog nuklearnog oružja predstavljenog kao „evropsko“. Bilo kakvo učešće Nemačke u programima nuklearnog naoružanja, pa i kroz deljenje sa Francuskom, je bilo tokom celog Hladnog rata kao i danas potpuno neprihvatljivo za Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez/Rusiju. Dodatno, kroz strateške snage SAD i nuklearno deljenje NATO i dalje ostaje okvir nuklearnog odvraćanja u Evropi.
Preporuka za Srbiju:
– Aktivno traženje i nalaženja partnera, države članice Evropske unije sa kojom bi Srbija mogla zajednički da konkuriše za projekte jačanja odbrambene industrije uz istovremeno zalaganje za redovne konsultacije unutar mehanizma podregionalne kontrole naoružanja kako bi se održao razuman stepen poverenja država članica odnosno kako region ne bi bio vođen trkom u naoružanju umesto jačanjem evropskih odbrambenih sposobnosti. Najbolji partner za ovo bi bila neka od država EU koja ne priznaje JPN Kosova.
Napomena: Sam Plan odbrambene sposobnosti Unije 2030 ne svrstava Srbiju u države sa sličnom vizijom bezbednosti (like-minded states) sa kojima bi EU trebalo da nastavi uzajamno korisno angažovanje i saradnju u oblasti bezbednosti i odbrane. Tu se navode Albanija, Island, Crna Gora, Moldavija, S. Makedonija i Švajcarska.
– Aktivno promovisanje kontrole naoružanja i uspostavljanja mera poverenja na širem regionalnom prostoru, uz zalaganje za maksimalno poštovanje evropskog poretka zasnovanog na pravilima.
2. Pružanje bezbednosnih garancija Kosovu kada su dovedene u pitanje američke
Kao jedan od glavnih motiva potpisivanja Zajedničke Deklaracije HAK navodi se zaštita teritorijalnog integriteta strana i geopolitička previranja u Evropi. Sam dogovor ima za cilj jačane evropskih i transatlantskih integracija Albanije i Kosova, gde se Hrvatska pojavljuje kao stub ove saradnje. Iskustva dve zemlje i Kosova baziraju se na ratu protiv Srbije i teže da odvrate moguću intervenciju Srbije jačajući na taj način JPN Kosova. Navodna pretnja od Srbije će svakako doprineti većim investicijama EU u odbrambeni sektor Hrvatske, Albanije i Kosova kao država sa sličnim vizijama bezbednosti, kako će se to predstavljati. Mogu se očekivati zajednički projekti HAK u okviru gore navedenih programa naoružavanja Evrope, zajedničke vojne vežbe, treninzi, možda i slanje vojne misije u Ukrajinu u okviru nekog budućeg mirovnog paketa. Saradnja i pomoć će se odvijati kroz obaveštajni sistem, razvoj odbrambene industrije, transfer znanja i iskustava, podele ratnih iskustava, savezničke odnose, bolje pozicioniranje Albanije i Kosova prema NATO i EU.
Preporuka za Srbiju:
– Srbija ne sme dozvoliti jačanje anti-srpskog narativa u Evropi tj. sprovoditi aktivnosti koje bi poslužile drugima da je još više koriste kao izgovor za svoje vojne projekte i nacionalne ambicije, već insistirati na svojoj vojnoj neutralnosti i težnji za članstvom u Uniji kao osnovi spoljnopolitičkih odluka i tražiti partnere unutar EU za aktivnu saradnju u konkurisanju za evropske projekte odbrane. Srbija je deo Evrope i kao takva teži da aktivno doprinosi miru u Evropi.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST !!!







































































