Category Archives: Analize

Iran-Russia Comprehensive Strategic Partnership: Implications and Challenges
Dr. Miad Nakhavali
Founder of Middle East Analitika
The Iran-Russia Comprehensive Strategic Partnership Agreement, comprising a preamble and 47 articles, was officially concluded in Moscow on January 17, 2025—just three days before the inauguration of Donald Trump, a U.S. president known for his firm stance against the Islamic Republic. The timing of the agreement sends a clear and deliberate message to both Washington and its allies, particularly Israel.
While this is not a formal military alliance between Iran and Russia, the agreement places significant emphasis on military and nuclear cooperation, as well as joint deterrence strategies. One of its key provisions ensures that neither party allows its territory to be used by an aggressor to launch attacks against the other. However, it is important to note that, unlike Russia’s agreement with North Korea—where Moscow is obligated to defend Pyongyang unconditionally in the event of war—this partnership with Iran does not include such a binding defense commitment.
Military and Nuclear Cooperation
A major aspect of the agreement is the expansion of military collaboration across multiple levels. This includes organizing workshops, working groups, and other joint activities aimed at deepening defense ties. Furthermore, both parties committed to close cooperation in arms control, disarmament, and non-proliferation within the framework of relevant international treaties. However, the agreement simultaneously underscores a significant escalation in nuclear cooperation, with plans for the joint construction of additional nuclear facilities.
Iran has already played a pivotal role in supplying Russia with Shahed-series drones during the war in Ukraine and has reportedly transferred the necessary technology to allow domestic production on Russian soil. In return, discussions are reportedly underway regarding Russia’s potential provision of advanced fighter aircraft to Iran, including long-range models such as the Su-35 Super Flanker. Additionally, there is speculation about a joint production program, possibly involving air defense interceptors such as the S-400 system. In the long term, such developments would considerably bolster Iran’s defensive capabilities against potential military actions from NATO, the United States, or Israel. This, in turn, could reduce Iran’s perceived need to pursue nuclear weapons as a deterrent.
Political Significance and Strategic Timing
An analysis of Iranian state media indicates that Tehran’s urgency in finalizing the agreement before Trump’s return to office carries significant political weight. The Iranian leadership appears to have sought to preemptively secure stronger ties with Moscow before the U.S. could reintroduce a more aggressive Iran policy. Simultaneously, Iran has been conducting a series of military exercises, particularly air defense drills, signaling its readiness for potential confrontations.
Tensions between Iran and Israel remain high, with Tel Aviv repeatedly asserting that it will not tolerate a nuclear-armed Iran. The timing of this agreement suggests that Tehran aimed to reinforce its strategic posture ahead of any potential escalation under the Trump administration.
Intelligence and Propaganda Coordination
Beyond military cooperation, the agreement outlines plans for intelligence-sharing between Iran and Russia. Additionally, both countries have committed to counteracting what they perceive as Western propaganda within their territories. This suggests that Tehran and Moscow may coordinate efforts to curb Western influence, restrict opposition media, and implement stricter controls on information flow. Such measures could further accelerate their shift toward authoritarian governance, raising concerns over increasing domestic repression and declining political freedoms.
Financial and Economic Implications
Another key component of the agreement is the plan to establish an independent financial and payment system that bypasses the U.S. dollar and the global banking networks controlled by the United States and the European Union. If successful, this initiative could significantly weaken the effectiveness of Western economic sanctions. A broader trend toward de-dollarization could undermine one of the most powerful tools that Washington and Brussels have traditionally used to counter hostile regimes. However, this move also carries risks—it could provoke harsher responses from the U.S. and its allies, potentially increasing the likelihood of direct military confrontation.
Obstacles and Unresolved Disputes
Despite their deepening cooperation, Iran and Russia still face notable disagreements. One major point of contention is the South Caucasus, particularly the dispute between Armenia and Azerbaijan. Moscow supports Baku’s push for the Zangezur Corridor—a project that would effectively cut off Iran’s land connection to Armenia and alter Tehran’s regional access. Iran strongly opposes this initiative, seeing it as a threat to its geopolitical position.
Additionally, tensions persist over the Caspian Sea, where Iran has long expressed dissatisfaction with Russia’s approach to resource distribution. While the agreement emphasizes mutual respect for the equitable use of Caspian resources, Tehran remains wary of Moscow’s dominance in the region.
Conclusion
Despite the existing disagreements between Tehran and Moscow, both regimes appear to be prioritizing their shared objective of countering U.S. influence over their unresolved bilateral disputes. This agreement marks a significant step toward a deeper strategic partnership, one that could shape a long-term alignment aimed at challenging Western dominance in global affairs. However, the ultimate effectiveness of this alliance remains uncertain. It is yet to be seen whether the partnership will serve as a strong enough deterrent to prevent potential military actions by the United States, NATO, or Israel against Iran, particularly concerning its nuclear program.
At the same time, questions persist regarding Russia’s broader strategic calculations. Moscow may seek to leverage its deepening ties with Tehran as a bargaining chip in negotiations with the West over the Ukraine conflict. The extent to which this partnership enhances Russia’s negotiating position—or, conversely, further alienates it from Western powers—remains an open question.
With Donald Trump’s return to the White House, the geopolitical landscape surrounding Iran and Russia is poised to become even more unpredictable. His previous tenure demonstrated an inclination toward abrupt policy shifts, aggressive sanctions, and unconventional diplomatic strategies. Whether Trump will escalate pressure on Iran and Russia or seek a more transactional approach to global diplomacy remains to be seen. Regardless, the evolving dynamics of this partnership are likely to play a critical role in shaping regional and international security in the years to come.

NAJAVA OKRUGLOG STOLA : “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”
Najavljujemo okrugli sto „Bezbedna deca – bezbedno društvo“, koji će se održati:
📅 12. februar 2025. godine
🕔 17:00–19:30
📍 Baštovanska 1/6, Beograd, GloSec akademija
OKRUGLI STO ,,BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”
Odlučili smo da godinu započnemo diskusijom o bezbednosti dece, jer verujemo da nijedan drugi korak ne može biti važniji za našu budućnost i bezbednost najmlađih.
Bezbednost dece je temelj svakog zdravog društva. Ona nije samo obaveza roditelja i obrazovno-vaspitinih ustanova, već celokupne zajednice.
Okrugli sto „Bezbedna deca – Bezbedno društvo,“ koji organizuju S4 GloSec Globalna Bezbednost i Strukovno udruženje sektora bezbednosti, okuplja stručnjake, institucije, organizacije i druge relevantne aktere sa jednim ciljem – kreiranjem bezbednog okruženja za najmlađe.
Ovaj događaj, zakazan za 12. februar 2025. godine u Baštovanskoj 1/6 Beogradu (GloSec akademija), već deset godina zauzima važno mesto kao stalni deo programa Međunarodnog foruma „Bezbednost za budućnost“, koji je prošle godine obeležio deceniju postojanja i posvećenosti unapređenju bezbednosti.
Zašto je ova tema važna?
Deca su najosetljiviji deo društva i njihova bezbednost direktno utiče na razvoj zajednice. Prevencija nasilja, zaštita mentalnog zdravlja, digitalna bezbednost, efikasan sistem bezbednosti obrazovno-vaspitne ustanove i krizni menadžment samo su neka od pitanja koja se nameću kao prioriteti. Svedoci smo da su izazovi s kojima se deca danas suočavaju sve kompleksniji, a odgovornost svih nas je da stvorimo okruženje koje ih štiti i podržava.
Ovaj događaj pruža priliku za otvorenu diskusiju i razmenu iskustava među stručnjacima, roditeljima, nastavnicima i predstavnicima institucija. Poseban fokus biće na prepoznavanju problema i formiranju održivih rešenja – od izrade dokumenata kojima se regulišu različite oblasti bezbednosti u obrazovno-vaspitinim ustanovama, edukacije svih učesnika obrazovno-vaspitnog procesa, do jačanja saradnje sa roditeljima i lokalnom zajednicom. Sve ove teme su važne za budućnost našeg društva, a ne samo za obrazovno-vaspitne ustanove.
Fokus na budućnost
Okrugli sto „Bezbedna deca – Bezbedno društvo“ otvara vrata za stratešku diskusiju koje prelaze okvire obrazovno-vaspitnih ustanova. Govori se o koracima koji obuhvataju sve aspekte društva – od uključivanja roditelja i nastavnika, do saradnje s lokalnim vlastima i institucijama. Ključ je u zajedništvu i razmeni znanja.
S4 GloSec Globalna Bezbednost i Strukovno udruženje sektora bezbednosti dokazuju svoj društveno odgovorni pristup kroz dugogodišnji rad na promociji bezbednosti i edukaciji svih aktera. Kroz prethodne aktivnosti, poput obuka, konferencija, foruma, panel diskusija, radionica, seminara i okruglih stolova, pokazali su posvećenost kreiranju održivih rešenja u oblasti bezbednosti.
Ovaj događaj još jednom potvrđuje njihov zajednički cilj – podizanje svesti o bezbednosnoj kulturi, jačanju otpornosti zajednice i stvaranje prostora u kojem se svako dete oseća sigurno.
Pored toga što je prilika za sagledavanje trenutnih izazova, događaj ima i dublji značaj – podizanje svesti javnosti o kritičnim pitanjima koja se tiču bezbednosti dece.
Svako dete zaslužuje pravo na bezbednost, a svako društvo ima obavezu da to pravo osigura.
Pridružite nam se u ovoj važnoj misiji. Bezbedna deca znače bezbedno društvo – danas, sutra i zauvek.
Registrujte se putem e-maila akademija@glosec.rs ili pozivom na broj 069/2610138.
Prijava je besplatna, a broj mesta ograničen, zato rezervišite svoje mesto na vreme!

ODRŽANO PREDAVANJE O REŽIMU NEPROLIFERACIJE


REALIZOVANO PREDAVANJE O NUKLEARNOJ ENERGIJI I BOMBI U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽIRANJA
U ponedeljak, 18. novembra 2024. godine održano je drugo po redu predavanje koje se održava u okviru Pete generacije stažiranja u SUSB.
Predavanje o nuklearnoj energiji i nuklearnoj bombi održao je nuklearni fizičar Slobodan Bubnjević.
On je prisutnima predočio funkcionisanje fisije, lančane reakcije, nuklearne eksplozije i zastrašujuće posledice prvih upotreba nuklearnog oružja, kao i principe delovanja civilne nuklearne energije.

DR. MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ UČESTVOVALA NA GODIŠNJOJ KONFERENCIJI KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE 2024
Dr. Marina Kostić Šulejić, generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB, učestvovala je od 12. do 14. novembra 2024. godine na redovnoj Godišnjoj konferenciji Konzorcijuma Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje u Briselu.
Konferencija je okupila veliki broj diplomata i predstavnika akademskih i istraživačkih institucija. Teme ovogodišnje konferencije odnosile su se na multilateralnu kontrolu naoružanja u doba geopolitičkih tenzija, razoružanje hemijskog oružja i pojavu novih pretnji upotrebom ove vrsta oružja za masovno uništenje, budućnost biološkog naoružanja, agendu neproliferacije i razoružanja u Aziji i rizike proliferacije na Bliskom istoku, trku u naoružanju u spoljnom svemiru, izazove konvencionalnoj kontroli naoružanja, nove tehnilogije, rat u Ukrajjini i kontrolu naoružanja i put ka Preglednoj konferenciji NPT koja će se održati 2026. godine.
Strukovno udruženje sektora bezbednosti i njegov Centar za NKNiR će nastaviti aktivan angažman na edukaciji i razvoju kadrova koji se bave pitanjima neproliferacije, kontrole naoružanja i razoružanjem u Srbiji i našem regionu.
Dr. Marina Kostić Šulejić
Secretary General and Head of the Research Program

SUSB UČESTVOVALO NA X MEĐUNARODNOM FORUMU „BEZBEDNOST ZA BUDUĆNOST 2024“ – S4 GLOSEC
Strukovno udruženje sektora bezbednosti je imalo čast da učestvuje na X Međunarodnom forumu „Bezbednost za budućnost 2024“, organizacije i S4 GLOSEC i Regionalne Asocijacije za Bezbednost i Krizni Menadžment (RABEK), koji je održan u Beogradu u hotelu M 27. i 28. septembra 2024. godine.
Odlično planiranje i organizaija za rezultat su imali predavanja i prisustvo eksperata, naučnih radnika, aktivnih pripadnika sistema bezbednosti, ali i relevantnih kompanija koje su predstavile svoje produkte, iz Bosne i Hercegovine, Republike Slovenije, Turske, Severne Makedonije, Crne Gore, Hrvatske i Italije, i same Republike Srbije.
U fokusu ovogodišnjeg foruma je bila veštačka inteligencija, te mogućnosti njene primene u bezbednosti, faktori koji otežavaju njeno pravno uobličavanje i stanovište etike.
Takođe, diskutovatano je i na temu bezbednosne dimenzije poslova logistike i uvek aktuelne teme bezbednosti mladih u obrazovanju, gde smo dali skroman ali zapažen doprinos u diskusiji.
“Poseban doprinos na ovogodišnjem događaju svojim prisustvom i aktivnim učešćem tokom oba dana Foruma dali su predstavnici Strukovnog udruženja sektora bezbednosti, na čelu sa predsednikom Dejanom Milutinovićem. Kroz angažovanje u interaktivnom programu (stručnoj raspravi, panel disukusiji, okruglom stolu), podelili su svoje bogato iskustvo i stručnost iz oblasti bezbednosti, čime su obogatili razmenu znanja i ideja među učesnicima. Njihovo učešće dodatno je učvrstilo poziciju Foruma kao ključnog mesta okupljanja vodećih stručnjaka i profesionalaca iz ove oblasti.”
SUSB će i na dalje blisko podržavati rad i aktivnosti “S4 GloSec Globalna bezbednost doo” svojim aktivnim učešem i saradnjom kao i Regionalna Asocijacija za Bezbednost i Krizni Menadžment (RABEK) .

SUSB UČESTVOVALO KAO PARTNERSKA ORGANIZACIJA U REALIZACIJI PROJEKTA “IZGRADNJA KAPACITETA ZA MEDIJSKU PISMENOST U BORBI PROTIV ŠIRENJA LAŽNIH INFORMACIJA”
Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) je kao partnerska organizacija učestvovalo u realizaciji projekta pod koordinacijom crnogorskog Alfa centra, a koji je odobren od strane Međunarodnog višegradskog fonda, upućivanjem učesnika na Letnju školu medijske pismenosti koja se od 3. do 10. septembra 2024. godine održala na Žabljaku, u Crnoj Gori. Studenti iz Srbije su, pored kolega iz regiona, imali priliku da se upoznaju sa teorijskim i praktičnim aspektima i veštinama uočavanja, identifikovanja i suprotstavljanja dezinformacijama i misinformacijama.
Teme koje su obrađivane u okviru letnje škole su se odnosile na “Hibridne pretnje na Zapadnom Balkanu”, “Upotrebu veštačke inteligencije u kreiranju lažnih vesti”, “Polarizaciju i strateško komuniciranje” i “Iskustvo sa virtuelnom stvarnošću”, u okviru čega su kroz upotrebu opreme za virtuelnu stvarnost imali priliku da se upoznaju sa istom i putem simulacije steknu uvid u nivo stečenih znanja i veština.
Iz Srbije školu su pohađali studenti i naši alumnisti: Tara Mazić, Dušan Dragojević, Petar Kuveljić, Lana Kašić, Anja Stefanović i Uroš Aćimović.

OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA I ODRŽAN PRVI SKUP ALUMNISTA SUSB
Strukovno udruženje sektora bezbednosti je 2. septembra 2024. godine obeležilo Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije na Visokoj školi strukovnih studija – EDUKA.
Dan je prvi put uspostavljen u septembru 2023. godine nakon tragičnih događaja koji su zadesili Srbiju – dva masovna ubistva u OŠ “Ribnikar” i Mladenovcu.
Na skupu je istaknut značaj društvene odgovornosti i solidarnosti, jakih institucija i odgovornosti sistema socijalne zaštite, psihološke podrške i kontrole naoružanja. Skupu su se obratili predstavnici SUSB Dejan Milutinović, dr Marina Kostić Šulejić i Mihailo Petrović, a okupljeni su bili i alumnisti SUSB koji su se ujedno i prvi put zajedno okupili i razmenili iskustva i planove za naredni period.

DODATNA ZAOŠTRAVANAJ NA BLISKOM ISTOKU- MOŽDA JE 10-TI. KRSTAŠKI RAT NA POMOLU – A MOGUĆ KRAJNJI ISHOD- ARGAMEDON ILI SUNOVRAT CIVILZACIJE
Priredio:
Miroslav Vukas, Mast.polit.spec.za bezbednost,
borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, dipl.ecc
Beograd; 05.08.2024.
Enormno visoko podignute ratne temperature, u poslednjih par dan, kulminirale su na Bliskom istoku, do tačke ključanja i veoma teško se ponovo , mogu dovesti na normalan nivo izdržljivosti, u vidu primirja, pregovora,te postizanja mira u ratnim sukobima i između ratno suprostavljenih Izraela i Palestinaca ili postizanja, eventualno u skorašnjoj vremenskoj perspektivi, bilo kakvog dogovora o primirju ili inimalističkog doprinosa obeju sukobljenih strana bilo kakvom sporazumu i dogovoru o miru.Analitičkim promišljanjem, prema različitim izvorima podataka i informacija, bez bilo kakvih pretenzija obilo kojoj sukobljenoj strani,u tekstu se neutralno pokušava, pojasniti i prikazati novo zaoštravanje u oružanom sukobu na Bliskom istoki; Izraelu, Pojasu Gaze,pa i šire natom veoma; politički, verski i vojno trusnom i ratom zahvaćenom područiju. Naročito, posle nedavnog ubistva lidera, političkog i ratnog vođe Palestinskog Hamasa Sulejmanija Hanija,( 02.Avgusta 2024.godine ), a potom u gotovo istom danu i pokušaja likvidacije -atentata , na glavnog komadanta regularnih oružanih snaga Sudana,generala Abdela Fateha Burhana, koji se dogodio neposredno posle završetka vojne ceramonije-parade, u gradu Tebitu. General Burhan preživeo je pokušaj atentata, dok je pet ljudi smrtno stradalo, a sam atentat izveden je uz pomoć dva drona. Inače, u Sudanu se, već više od godinu do dve, vodi oružani sukob – građanski rat, između regularne vojske Sudana ,te pripadnika takođe Sudanskih oružanih snaga za brzo delovanje-reagovanje (RSF ), -pobunjene snage, a koje predvode general (vojni lider ) Mohamed Harman Dagalo, i to samo nepunu nedelju dana, pred zakazane pregovore o primirju, na neutralnom terenu u Švajcarskoj,a pod okriljem i zalaganjem zvanične politike Saudijske Arabije i SAD-a. Još se nisu, bile ni stišale, prve reakcije u vodećim svetskim medijiskim redakcijama poput: BBC , SNN,Al- Ddžazira, SINHUA,SPUTNJIK,IRNA … TANJUG… i niz drugih svetskih agencija i elektronskih medija — sa tog područija, koje se dodiruje i blisko graniči; političkim, ekonomski, vojno geografskim, religijiskim i istorijiskim oblastima sa Bliskim istokom,iz Somalije,ubrzo su preneli novu vest, o još jednom izvedenom terorističkom napadu, na plaži u Mogadišu, glavnom gradu Somalije, u kom je stradalo 32 osobe a više od 63 povređeno. Tereoristčki napad, odnosno odgovornost za napad u Mogadišu, od 03.Avgusta 2024 godine, javno je preuzela militantna islamistička teroristička organizacija AL – Šabab,odnosno njeno krilo, veoma ideološki blisko, takođe sa terorističkom organizacijom AL-Kaida, koja se više od 20 godina u nazad suprostavlja zvaničnoj i aktuelnoj vlasti u Somaliji. Obe države i Sudan i Somalija, nalaze se neposredno i blisko ( Rog Afrike) – geografski, religijiski prema Saudijskoj Arabiji i drugim državama Bliskog istoka, odnosno delovima Jemena i Omana, a u Jemenu, plemenska i vojna grupacija Huta, otvoreno se suprostavlja Izraelu i sukobi se i ratuje sanjim, a delimičnokontrolišu ulaz u Crveno more i plovidbeni pomorski put, prema Susekom kanalu , teritorijalnim pomorskim vodama Egipta, koji su u neposrednoj blizini gorućih, oružanih sukoba u Izraelu i Pojasu Gaze.
Pre nedavne likvidacije, napred pomenutog lidera i vođe Palestinskog HamasaHanija, desila se i uslovno rečeno i u početku tumačena„likvidacija“-stradanje u helihopterskoj nesreći, tadašnjeg legalnog Iranskog predsednika Ebrahima Raisija i ministra spljnjih poslova,u sadašnjoj Iranskoj vladiHoseina Amirabdollahina 19.Maja 2024.godine. Dugo, spekulisalo i o umešanosti u rušenje predsednikovog helikoptera, zapadnih obaveštajnih službi, SAD, GB, Francuske i drugih, smatrano odod strane zvaničnog Irana, ali je zvaničnom istragom iranskih vlasti, potvrđeno, da se nesreća dogodila usled loših vremenskih uslova po povratka iz Azjerbedžana i zvanične posete, toj državi Iranskog zvaničnog državnog vrha. Sam Iran, u poslednje vreme predstavlja, zaista respektabilnu vojnu, ekonomsku silu. Naročito, od posle 80.tih godina, prošlog veka. Kontroliše Ormuski moreuz, izlaziz Persiskog zaliva i tokove transporta nafte iz Kuvajta i Iraka. Takođe Iran poseduje, višemilionsku oružanu i vojnu silu podeljenu na više segmenata- Revolucionarnu gardu, Basidže, Pasardane i regulanu oružane formacije–vojsku selektovanu u više vojnih vidova i rodova. Pre mesec do dva dana, Iran je, dronovima je napao Izrael i IDF u znak odmazde za dešavanja u Zapadnoj obali i Gazi. Podržava, otvoreno šitsku vojnu formaciju Hezbolah, koji oružano deluje od 1978. godine sa juga Libana prema Izraelu. Pre neki dan, IDF je izveo više napada, na položaje Hezbolaha i izazvaši stradanjai među civilima i među pripadnicima Hezbolaha na jugu Libana. Ovih dana, zvanične vlasti i administracija SAD a peluje i poziva svoje državljane, koji borave na teritoriji Libana, da bez obzira na cenu karte prevoza napuste što pre teritoriju te bliskoistočne države. Iranpolitički, vjono, naučno ekonomski, politički …, sarađuje sa Kinom, Risijom, Indijom,… Aktivan je u BRIKS-u. Pored toga, obnovio je i pojačao diplomatske odnose sa Sunitskom Saudijiskom Arabijom.
Dakle,vođa i lider Palestinskog Hamasa Hanija, likvidiran je u diplomatskoj rezidenciji na sevreu Teherana glavnog Irana. prilikom nedavne posete Iranu, što se smatra velikim proustom iranskih obaveštajnih i bezbednosnih službi, posebno Iranske revolucionarne garde,a koja je navodno, bila zadužena za njegovo obezbeđenje.Prema prvim objavama u listu New York Times, a preneli su i drugi vodeći, svetski i evropski mediji,Hanija je, likvidiran eksplozivnim napravom, -bombom koja je aktivirana daljinski, a tom prilikom poginuo je i njegov telohranitelj. Inače Hanija je obavljao 2017. godine, funkciju premijera u Palestinskoj vladi, kada su isključili iz vlasti politički Palestinski Patah kao političku konkurenciju. U tom periodu, zalagao se za političko delovanje. Kao student od 1987. godine aktivno deluje u Hamasu.Pre par meseci u Pojasu Gaze, ubijena su njegova tri sina sa decom- unucima. Zvaničan Iran za likvidaciju Hanija optužije, Mosad i CIA. Drugi čovek trenutno zvanične Američke administracije Bliken, negira bilo kakva saznanja i umešanost Amerike u likvidaiju lidra Hamasa. Podsećanja radi,pre dve godine, likvidiran je u atentatu i jedan od ključnih vojnih komadanata Irana, general Sulejmani ( akcija dronom na automobil u kom se nalazio ).
Imajući u vidu širenje i rasplamsavanje trenutnih sukoba u Izraelu, sukoba koji ne jenjavaju, već se raslplamsavaju uvlačenjem drugih država, verskih i militantnih islamističkih organizacija na Bliskom istoku u oružane sukobe i oko Izraela i Pojasa Gaze,te nedavno, izrečene ( „bačene „ ) Fatve, od strane Iranskih verskih i svetovnih vlasti prema; Cionistima, Izraelu i celokupnoj zapadnoj demokratiji, pa sve do nedavno objavljene vesti iz SAD, po kojoj američka zvanična admnistracija Džoa Bajdena, u jeku predizborne kampanje, priprema ili planira zvaničnu objavu rata Iranu (pr.aut.- mada još uvek zvanično objavljeno i potvrđeno ), grupisanje zapadne vojne i političke moći u priobalju zvaničnoh Izraela na svoju, gde sam Izrael predstavlja udarnu pesnicu zapadne demokratije i interesa prema Islamskom svetu- Potom nedavna zvanična najavanajava eventualnom i mogućem napadu Turske na Izrael, takođe latentnog i verovatnog u perspektivi mogućeg sukoba Izraela sa članicama Arapske lige, ili najavljeno i eventualno korišćenje teritorije Sirije za napad na Izrael od strane Irana, potom zvanična objava –proglas Hamasa, za osvetu usled ubistva, njihovog vođe Hanija, po kome, treba osloboditi u celosti Jerusalim od Izraelaca i drugih, kao i samu versku AL – Aksa džamiju, a čiju su okolinu pre neki dan bombardovali pripadnici IDF. Neminovno se nameće i pitanje eventalnog mogućeg pomirenja verski i ideološki podeljenih pripadnika Šita i Sunita, pred potencijalnomi izglednom ratnom opasnošću, odnosno, izmirenje različitih političkih verskih i militantnih muslimanskih frakcija i organizacija u slučaju proširenja ratnog sukoba iz Izraela šire na region Biliskog istoka.Do sada, od početka sukoba u Izraelu i u Pojasu Gaze, prema različitim izvorima podataka, ali međunarodno prihvaćeni izvori pokazuju sledeće podatke: na Pojas Gaze ispaljeno je preko 29 hiljada različitih kalibara razarajućih projektila, smrtno je stradalo više od 29 hiljada Palestinaca, od tog broja osam hiljada dece i šest hiljada i 200 žena. Ukupno je teže i lakše ranjeno 52 hiljade ljudi i to pretežno muškaraca.
Fotografija preuzeto sa sajta: W.W.W. Krstaški ratovi- images, 04.08.2024. godine, vreme 19:00 h
Ako se, uslovno rečeno nastavi, sa ovim sumorn razarajućih im dešavanjima i nimalo optimističkim prognozama i najavama, sama kolevka nastanka i razvoja ljdske civilizacije; Mediteran i Bliski istok, mogu vrlolako postati i njen globalni sunovrat, odnosno put u Argamedon. Kroz istoriju razvoja same civilizacije, beležimo devet(9 ) Krstaških ratova- (lat .cruce signiti – Krstom obeleženi ) pohoda,a koji se dešavaju od XI –XIII pa sve do XIV vekaod područiju Evrope, Mediterana, Bliskog istoka i do Izraela – Sveta zemlja.Uperiodu od 1096. do 1192. godine, vođeni su Prvi, Drugi i Treći Krstaški rat. Potom do kraja XIV veka niz manjih i većih sukoba tačnije još šest, u kojima je stradalo, ukupnood jedan dodevet miliona ljudi. Vođeni, prevashodno između hrišćana i muslimana. Prvi rat na poziv, Vizantijskog cara- Aleksija I Komnena i sprečavanje širenja i uticaja islamskih Turaka Seldžuka u Anadolijii njihovog zauzimanja Sirije i Jermenije, vojne ugroženosti tadašnjeg glavnog grada Konstantipolja. Neretko vođeni i protiv slovenskog istočnog naroda, paganskih grupa naroda na severu i istoku Evrope Jevreja, Mongola i drugih protivnika, Rimskog pape i rimske kurije ( Urban II). Slična korelacija ili sličnost-podudarnost sa sadašnjim oružanim sukobom u Ukrajini. U trećem Krstaškom ratu, pod vođstvom Fridriha I Barbarose, koji, prelazi u svom pohodu prema Svetoj zemlji, prelazi preko Male Vlaške ( današnja Slavonija ) i teritorija Nemanjićke Srbije. Rastko Nemanjić, kasnije Sveti Sava, sprečava ga tada uspešnom, diplomatijom i pregovorima od razaranja i stradanja tadašnje Nemanjićke Srbije.Slobodnim rečnikom reći i čitati; neutralnošću i promišljenošću, mudrošću tadašnjeg duhovnog i svetovnog vođstva, u očuvanju tadašnje Srbije.Nije potrebno podsećati, na 1389. godinu i Kosovsku bitku –boj, 1914. Veliki rat, ciljeve Austro –ugarske monarhije- širenje na nove kolonije. Takođe, rasparčavanje Kraljevine Jugoslavije u II svetskom ratu, i nastojanja Nacista i Adolfa Hitlera, da vojno prodre preko Jugoslavije, Grčke ,Sirije, Palestine do Bliskog istoka, do naftnih polja u Iraku i Kuvajtu. Sada se, u ovom veku i u iovim trenutcima na Bliskom istoku, veoma verovatno, lome koplja igeopolitike i geoekonomije i velikih interesa različitih svetskih silaa.Mirno nerešavanje oružanog sukoba, već novo gomilanje oružija i novih savremenih vojnih tehnologija, ljudstva, stvaranje novih vojnh, političkih saveza religijiskih i drugih uticaja na Bliskom istoku, verovatno i neminovno, vodi prema novom 10-om Krstaškom ratu (i verovatno pucanju geopolitičkog Anakonda prstena ), bez optimističkog razrešenja sukoba i nesmotrenog ljudskog, slepog srljanja prema Argamedonu ( civilizacijsko i verskom i religijskom sukobu -uništenju). Mnogo je“ ovde, u kontekstu „ istorijske sličnosti, ali malo prema analizi slučajnosti. Istorijiske povratne hiperbole, prethodnih i ponovljenih oruanih sukoba na područiji Bliskog istoka,samo sa novim akterima, a gotovo identičnim i ponovljenim istorijiskim činjenicama i ciljevima.Pronalaze se, već više od dve hiljade godina, na ovamo i mogu se pronaći zapisani i prepoznatljivi, u Svetom Pismu – Novi zavet , proročko Otrovenje po Sv.Jovanu.

Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?
Šta nam je potrebno kao društvu za bolju bezbednost dece i mladih?
Godinu dana nakon stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca , kao i ekspanziji negativnih devijantnih i uznemirujućih ponašanja dece i mladih u internet prostoru mi i dalje pričamo o istim mukama. SUSB je jedini od svog početka delovanja i pojavljivanja u medijima glasno akcentirao potrebu na razvijanju bezebednosne svesti i kulture. Ukazivali i obrazlagali smo ovu problematiku uvek, gde god i kad god smo imali priliku, te smo sporovodili razne projekte, edukacije i tribine na tu temu i tako činili ono što je do nas.
A gde grešimo kao društvo?
SUSB između ostalog ima i misiju projektovanu kroz oblasti delovanja i zadatke , a to je podizanje bezbednosne svesti i bezbednosne kulture u društvu, te smo samim tim fokusirani na zdrav razvoj i bezbednost dece i mladih u ovom smislu.
Kako se to postiže u potpunosti? Pa jedino kroz 4 stuba socijalizacije o kojima vrlo često pričamo a posebno u medijima u svakoj prilici kada smo bili pozivani i bili izuzetno prisutni u prvim periodima stravičnih događaja od pre godiju dana pa i sada povodom nestanka deteta u Boru.
Šta je Socijalizacija i koja su to 4 njena stuba?
Socijalizacija je skup faktora koji se služe formalnim i neformalnim merama i postupcima u formiranju vrednosti koji se primenjuju u vaspitanju deteta u cilju zdravog psiho-fizičkog i socijalnog razvoja i njegove bezbedne i zdrave integracije u društvo.
Svima nam je poznato da osnovna gradivna jedinca jednog društva jeste PORODICA. Kada nam je to poznato logčno je da je to i prvi korak i autoritet koji vaspitava dete u prvim godinama života i to čini PORODICU/RODITELJA kao prvi faktor uticaja u socijalizaciji deteta.
Sledeći faktor u socijalizaciji u formalnom obliku su PREDŠKOLSKE I ŠKOLSKE USTANOVE tj – OBRAZOVNO-VASPITNE INSTITUCIJE, ali ne smemo odvajati i još jedan faktor socijalizacije koji ide korak uz korak sa ostalim faktorima i to od prvog susreta deteta sa drugima van porodice a to je – VRŠNJAČKA SREDINA i direktno je zavisna od četvrtog narednog fakotra.
Kao sledeći, četvrti faktor soijalizacije ali ništa manje važan jeste DRUŠTVO kao sistem vrednosti koje jedno društvo neguje, promoviše i implementira kroz razne norme (formalne i neformalne) kao što su zakoni, običaji odnosno kulturni obrasci ponašanja. U tome su sadržani mnogi podfaktori uticaja: mediji i javni govor, kultura, politika društva i države, bezbednosna situacija i okolnosti, ali i spoljni uticaji drugih državnih politika, kultura i bezbednosnih pitanja.
Da ne bismo širili ovom prilikom previše, dalje razlaganje ove teme ćemo ostaviti za drugi put kako bimso se posvetili dalje Bezbednsnoj svesti i kulturi, takođe u kraćim crtama a dole na niže ostavljamo vam tabelu koja bolje objašnjava problem dva najvažnija stuba socijalizacije.
faktori socijalizacije
Bezbednosna svest i bezbednosna kultura poizilaze iz opšte kulture i opšte prihvaćenog obrasca ponašanja koje dete usvaja i primenjuje tokom perioda svoje socijalizacije. U zavisnosti od kvaliteta socijalizacije i bezbednsna kultura tj svest će biti razijena i usvojena. Za greške u tome i odsustvo iste ne možemo držati za „dežurnog krivca“ sporedne činioce u tom procesu kao što su npr. Policija i očekivati da ista reši taj nedostatak odnosno grešku socijalizacije osim da u svom delokrugu rada spreči i otkrije i uputi dalje na sistemsko rešavanje putem re-socijalizacije kroz državne institucije i institute.
Društvenu klimu i drštvene vrednosti i oblike ponašaja formiramo svi mi kao društvo tj većina, te ukoliko ta većina nema bezbednosnu svest i kulturu onda ni društvo neće biti ništa bolje. U svemu tome tako, to takvo društvo onda treba da ustupi prostor i da prliku stručnim ljudima i profesionacima u svojim poljima delovanja da rukovode bezbednosnom politikom i rešenjima.
U rešavanju ovog društvenog problema treba krenuti prema istim onim stubvima socijalizacijama kojem sam već naveo gore ali sa akcentom na rešavanje problema PORODICE kao gradivne jedince jednog društva, ali počevši od javnih aktivnosti usmerenih na DRUŠTVO u regulisanju javno dostupnog sadržaja, društveno-političke klimei uređivanja institucija usmerenih na održavanja PORODICE, a uz maksimalu pomoć REFORMISANIH VASPITNO-OBRAZOVNIH INSTITUCIJA i POTPUNO REFORMISANIH CENTARA ZA SOCIJALNI RAD.
Aktivnosti i mere moraju biti simultane i na ovakvoj relaciji. Kada se ova relacija uredi i podigne na viši nivo onda se i 4. preostali faktor tj stub socijalizacije VRŠNJAČKA OKOLINA i njihovo ponašanje usklađuje i utapa u takav opšti društveni narativ.
U skladu sa tim, napominjem da je potrebno slediti primer V. Britanije u donošenju zakona od 2019.godine u kontroli i srečavanju osetljivog i štetnog sadržaja u digitalnim i svi drugim medijima koji narušavaju zdrav i bezbedan razvoj dece i mladih (intelektualno/mentalno i fizički/zdravstveno).
Takođe još jednu od konkretnih mere predlažemo uveđenje novog člana u Krivični zakonik u Posebnom delu, u glavama 13 (Krivična dela protiv života i tela) i 14.(Krivična dela protiv slobode i prava čoveka i građanina), a po ugledu na član 185b (protiv polne slobode prema maloletnom licu) koji posebno sankcioniše vršenje krivičnih dela putem računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima, a sa posebnim akcentom na decu i mlaloletnike.
Predlog člana KZS : Iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršavanje krivičnih dela sa elementima nasilja kojim se uzenemirava javnost.
(1) Za izvršenje krivičnog dela kojima se narušava život i telo i dostojastvo drugog punoletnog lica koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima kazniće se od 6 meseci.
(2) Za izvršenje krivičnog dela kojima se narušava život i telo deteta ili nemoćnog lica, kao i zdrav razvoj i dostojanstvo deteta ili maloletnika ili nemoćnog punletnog lica, koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima kazniće se od 1 godine.
Takođe uvesti isti član i u Zakon o maloletnim učiniocma krivičnih dela i krivično pravnoj zaštiti maloletnih lica se najstrožijom vaspitnom merom ili merom bezbednosti. U članu 29. istog zakona treba reč „do 10 godina“ zameniti rečenicom „do 40 godina, gde nakon navršavanja 21 godine prelazi u zatvor za odrasle.“Uz to su potrebna i usaglašavanja sa drugim zakonskim i podzakonskim aktima koji imaju vezu sa navedenim kaznenim ograničenjem u dobu.
(Maloletnički zatvor
Član 29
Maloletnički zatvor ne može biti kraći od šest meseci ni duži od pet godina, a izriče se na pune godine i mesece. Za krivično delo za koje je propisana kazna zatvora dvadeset godina ili teža kazna, ili u slučaju sticaja najmanje dva krivična dela za koja je propisana kazna zatvora teža od deset godina, maloletnički zatvor može se izreći u trajanju do deset godina.)
Takođe, zalažemo se i za strožiju kaznenu politiku nadležnih sudova, kao i hitnu, transparentnu i doslednu rekaciju nadležnih obrazovnih institucija u ovom smislu kroz nove odrednice u postojećim protokoloma i pravilnicima za obrazovne institucije i brzu i transpartentnu reakciju Cenatara za socijalni rad i izveštavanje javnosti!
Verujemo da ćemo se kao društvo osvestiti i shvatiti sve greške i sa stručne strane sagledati sva rešenja u interesu deteta i čoveka a za bolju bezbednost i društvo slobodno od straha!
Dejan Milutinović