Category Archives: Region
SUSB UČESTVOVALO KAO PARTNERSKA ORGANIZACIJA U REALIZACIJI PROJEKTA “IZGRADNJA KAPACITETA ZA MEDIJSKU PISMENOST U BORBI PROTIV ŠIRENJA LAŽNIH INFORMACIJA”
Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) je kao partnerska organizacija učestvovalo u realizaciji projekta pod koordinacijom crnogorskog Alfa centra, a koji je odobren od strane Međunarodnog višegradskog fonda, upućivanjem učesnika na Letnju školu medijske pismenosti koja se od 3. do 10. septembra 2024. godine održala na Žabljaku, u Crnoj Gori. Studenti iz Srbije su, pored kolega iz regiona, imali priliku da se upoznaju sa teorijskim i praktičnim aspektima i veštinama uočavanja, identifikovanja i suprotstavljanja dezinformacijama i misinformacijama.
Teme koje su obrađivane u okviru letnje škole su se odnosile na “Hibridne pretnje na Zapadnom Balkanu”, “Upotrebu veštačke inteligencije u kreiranju lažnih vesti”, “Polarizaciju i strateško komuniciranje” i “Iskustvo sa virtuelnom stvarnošću”, u okviru čega su kroz upotrebu opreme za virtuelnu stvarnost imali priliku da se upoznaju sa istom i putem simulacije steknu uvid u nivo stečenih znanja i veština.
Iz Srbije školu su pohađali studenti i naši alumnisti: Tara Mazić, Dušan Dragojević, Petar Kuveljić, Lana Kašić, Anja Stefanović i Uroš Aćimović.
Analiza – “DEFENDER 23”
Autor: Marko Žunjić
Jedna od najvećih međunarodnih vojnih vežbi Immediate Response 23održava se na prostoru Zapadnog Balkana u periodu od 22. maja do 2. juna. Immediate Response je druga od tri u nizu povezanih vojnih vežbi koje činemultinacionalnu združenu vežbu između NATO saveznika i partnera “Dynamic Employment of Forces to Europe for NATO Deterrence and Enhanced Readiness 2023”, odnosno DEFENDER 23, koja se sprovodi sa ciljem podizanja stepena njihove spremnosti i interoperabilnosti. InicijativuDEFENDER 23 predvodi američka vojna komanda u Evropi, a aktivnosti u okviru DEFENDER 23 počele su 22. aprila i traju do 23. juna 2023. godine, do kada treba da se održe tri zajedničke vojne vežbe. U okviru ovih vežbi planirano je učešće više od 20 država, uključujući članice i partnere NATO saveza. Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država bi trebale da doprinesu sa 7000 pripadnika oružanih snaga, dok će iz Evrope biti prisutno oko 17000 pripadnika multinacionalnih snaga. Cilj DEFENDER 23 vežbi je demonstriranje sposobnosti američke vojske u Evropi i Africi da brzo koncentriše svoju borbenu moć u istočnoj Evropi. Ove vežbe takođe imaju za cilj povećanje efekta odvraćanja NATO saveza putem sposobnosti preciznog dejstva na daljinu, unapređenja spremnosti jedinica za delovanje u kompleksnom multinacionalnom okruženju, kao i iskorišćavanje infrastrukture i kapaciteta zemalja domaćina za proširenje operativnog dometa.[1]Prva u nizu zajedničkih vojnih vežbi u sklopu DEFENDER 23 bila je Swift Responce23, održana od 7. do 20. maja u regionu Baltika i na Mediteranu a poslednja Saber Guardian 23 će biti održana u regionu Crnog mora od 29. maja 2023.
Zajednička međunarodna vojna vežba Immediate Response 23, drugi deo DEFENDER 23 združene vežbe, otpočela je 22. maja i fokusirana je primarno na prostor Balkana, a najveći deo aktivnosti će se obaviti na prostoru država bivše Jugoslavije. Vežbe će trajati do 2. juna i njihov cilj je povećanje operativne spremnosti američkih snaga, kao i njihovih saveznika i partnera u svim aspektima, kako bi se izgradila i osnažila partnerstva i saradnja u oblasti odbrane, efikasno reagovalo na krize i odvratile potencijalne pretnje. Države u kojima su predviđene aktivnosti ovog dela DEFENDER 23 su Albanija, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora, Severna Makedonija, Slovenija i teritorija Kosova*. Očekivani efekat Immediate Response 23 je unapređenje i spremnost multinacionalnih snaga za potencijalne sukobe i njihova kohezija i sposobnost suočavanja sa neprijateljskim dejstvima, ali i demonstracija mogućnosti američkih i oružanih snaga njihovih saveznika za brzo raspoređivanje borbeno spremnih trupa i opreme na evropskom tlu radi odvraćanja potencijalnih neprijatelja i očuvanja mira.Prema planu aktivnosti u okviru ovog dela DEFENDER 23 biće angažovano oko 2800 pripadnika oružanih snaga Sjedinjenih Država i 7000 međunarodnih pripadnika, među kojima su pripadnici oružanih snaga Albanije, Bugarske, Grčke, Crne Gore, Severne Makedonije, Turske, Slovenije i Kosova*.[2] U svim državama koje učestvuju u ovom delu DEFENDER 23 održane su ceremonije otvaranja. Vojska Crne Gore na vežbama učestvuje sa 500 pripadnika oružanih snaga[3], a deo aktivnosti se obavlja u okolini Pljevlja, međutim prema informacijama pruženim od strane Ministarstva odbrane Crne Gore „Pripadnici Vojske Crne Gore artiljerijska bojeva gađanja realizuju na poligonima u zemljama okruženja zbog nemogućnosti njihove realizacije na teritoriji Crne Gore, što značajno komplikuje realizaciju vežbe i iziskuje neuporedivo veće troškove i izdvajanja finansijskih sredstava iz budžeta“.[4] Severna Makedonija je neposredno pred svečanost otvaranja vežbi izložila opremu, vozila i letelice svojih oružanih snaga, a prikazana je i oprema partnera, posebno Sjedinjenih Država, koja je angažovana u okviru Immediate Response 23. Na izložbi su posebno istaknuti borbeni helikopteri „AH-64 Apache“, kao i „UH-60“ i „HH-60“ Black Hawk (Crni Jastreb), „CH-47“ (Chinook) teretni helikopteri američke proizvodnje, ali i „Мi 8/17“. Na izložbi su prikazana i vozila HMMWV – The High Mobility Multipurpose Wheeled Vehicles (Humvee) (Visokomobilna višenamenska vozila na točkovima), atomsko-biološko-hemijska i sanitetska vozila opremljena sa najnovijom tehnologijom i opremom, a posebnu pažnju su privukla i laka taktička oklopna vozila „JLTV“ (Joint Light Tactical Vehicle), oklopna vozila „Kobra“ i „Hermelin“. Važan deo izložbe je bio predstavljanje Projekta Origin (Project Origin), robotizovanog borbenog vozila koje se nalazi u test fazi u okviru Komande za razvoj borbenih sposobnosti vojske Sjedinjenih Država.[5]
Dodatnu pažnju na održavanje DEFENDER 23 na Balkanu prvuklo je učešće Kosovskih snaga bezbednosti, što je ozvaničeno svečanom ceremonijom u Prištini 21. maja.[6] Kosovske snage bezbednosti ne učestvuju prvi put u združenoj vežbiDEFENDER, prvo učešće im je bilo 2021. godine, međutim, u znatno manjem obimu. U okviru DEFENDER 23 učestvuje ukupno 1300 pripadnika Kosovskih snaga bezbednosti, iako je to u suprotnosti sa odredbama Rezolucije Ujedinjenih Nacija 1244, koja isključuje mogućnost postojanja albanskih oružanih snaga na teritoriji Kosova. Prema izjavama zvaničnika prisutnih na ceremoniji u Prištini cilj vežbi je demonstracija sposobnosti snaga Sjedinjenih Država i partnera, misleći prvenstveno na Kosovo* koje nije članica NATO saveza, ali je važan strateški partner SAD na Balkanu.[7] Uključivanje Kosovskih snaga bezbednosti u DEFENDER 23 ima za cilj da osnaži veze i saradnju između Kosova* i NATO, ali i da istakne snažno prijateljstvo između Kosova* i SAD. Teritorija Kosova je strateški važna za NATO savez zbog centralnog položaja na Balkanu, a važnost za SAD se posebno manifestuje kroz američko vojno pristusvo na Kosovu i bazu Camp Bondsteel (Kamp Bondstil). Osnaživanje partnerstva sa Kosovom* za SAD predstavlja najvažniji cilj uključivanja Kosovskih snaga bezbednosti u vojne vežbe, a osnaživanjem njihovih kapaciteta teže da uspostave sposobnu armiju koja može biti stub odbrane njihovim interesima na prostoru Balkana u slučaju pretnje. Pet članica NATO saveza nije priznalo Kosovo kao nezavisnu državu, ali uključivanjem Kosova* u DEFENDER 23 se ističe da je većina država u okviru saveza pružila podršku Kosovskoj nezavisnosti, čime se dodatno osnažuje politička i međunarodna pozicija Kosova*. Važno je napomenuti da se učešće Kosova* u DEFENDER 23 ne može smatrati isključivo namerom SAD da promoviše postojanje Kosovskih snaga bezbednosti i kosovske nezavisnosti. Budući da se vojna vežba Immediate Response 23odvija širom regiona, a inicijativa DEFENDER u celoj Evropi, učešće Kosova* samo naglašava fokus SAD na saradnju sa partnerima, ali i testiranje mogućnosti za brzo delovanje u slučaju da je to neophodno na svim teritorijama obuhvaćenih planiranim aktivnostima, uključujući i Kosovo* kao strateški važnu tačku.Ipak, zbog razvoja događaja na Kosovu* povezanim sa protestom Srba u opštinama sa srpskom većinom i nesrazmernim nasiljem kosovske policije nad njima, SAD su 30. maja isključile Kosovo* iz DEFENDER 23.[8]
DEFENDER 23 je u odnosu na ostale inicijative ovog tipa u prethodnim godinama delimično promenio svoju svrhu. Iako je prikazivanje sposobnosti NATO saveza i partnera u Evropi prethodnih godina imalo za cilj odvraćanje potencijalnih izazivača od napada ili nekog drugog oblika agresije, u kontekstu rata u Ukrajini DEFENDER 23 dobija novu demonstrativnu ulogu. Budući da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, mnoge okolne države su u strahu od prelivanja sukoba na njihovu teritoriju, zbog čega su, poput Švedske i Finske zatražile zaštitu NATO saveza.[9] Pošto mehanizam odvraćanja Rusije u slučaju rata u Ukrajini nije imao rezultata, SAD koriste priliku da tokom DEFENDER 23 demonstriraju sposobnost za brzo reagovanje i raspoređivanje jedinica na teritorijama svojih saveznika u Istočnoj Evropi i na Balkanu. Oružane snage koje učestvuju u vežbi Immediate Response 23 se nalaze širom Balkana, a prema planu inicijative DEFENDER 23, njena završna faza, odnosno trećau nizu vojne vežbe pod nazivom Saber Guardian 23, održaće se od 29. maja do 9. juna. Tokom ove vežbe snage raspoređene u više zemalja na poluostrvu će se udružiti u Rumuniji. Učešće Kosovskih snaga bezbednosti u ovom delu DEFENDER 23 nije prema planu predviđeno, budući da Rumunija nije priznala nezavisnost Kosova. Ideja Saber Guardian 23 je da demonstrira sposobnost SAD da brzo okupi, rasporedi, pripremi i integriše svoje i oružane snage saveznika iz unutrašnjosti Evrope na jednom mestu radi podrške NATO.[10] Koncetrisanje vojnih snaga u veoma kratkom roku u Rumuniji, državi koja se graniči sa Ukrajinom je direktna poruka Rusiji da su SAD spremne i sposobne da udruženo brane svoje saveznike u Istočnoj Evropi. Dodatno, vežbe DEFENDER 23 za saveznike SAD i partnere predstavljaju garanciju da je NATO sposoban da efikasno raspodeli trupe u slučaju neposredne opasnosi, prvenstveno od strane Ruske Federacije, što im pruža i dodatni osećaj sigurnosti.
[1]U.S. Army Europe and Africa. (n.d.). About Defender 23. Veb-sajtU.S. Army Europe and Africa. Pristupljeno 28. 5. 2023.
*This designation is without prejudice to positions on status and is in line with UNSCR 1244 and the ICJ opinion on Kosovo Declaration of Independence*
[2]U.S. Army Europe and Africa. 2023, maj17. News release: Immediate Response 23, Second of Three Major Defender 23-Linked Exercises. Veb-sajt U.S. Army Europe and Africa. Pristupljeno 28. 5. 2023.
[3]Nedeljnik. 2023, maj 23. U Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji počele NATO vojne vežbe. Veb-sajt Nedeljnik. Pristupljeno 28. 5. 2023.
[4]Ministarstvo odbrane Crne Gore. 2023, Maj 23. Immediate Responce 23. Facebook post. Facebook. Pristupljeno 29. 5. 2023.
[5]Армија на Република Северна Македонија. 2023, maj 22. Голема посетеност на приказот на воздухопловите, возила и опрема од вежбата „Брз одговор 23“, на денешниот отворен ден за јавноста на спортскиот аеродром „Аџи тепе“ во Куманово. Veb-sajt Армија на Република Северна Македонија (mil.mk). Pristupljeno 29. 5. 2023.
[6]Radio Slobodna Evropa. 2023, maj 21. Na Kosovu najveća vojna vježba NATO-a i SAD na Balkanu. Veb-sajt Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[7]Euronews Albania. 2023, maj 21. Largest military exercise “Defender Europe ‘23” officially starts in Kosovo. Veb-sajt Euronews Albania. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[8]N1. 2023, maj 30. SAD „kažnjavaju“ Kosovo: Otkazano im učešće na vojnoj vežbi „Defender Europe“. Veb-sajt N1. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[9]Kleberg, Charlotte & Black, James. 2023, april 4. Finland Joins NATO, Sweden’s Accession Remains Uncertain. Veb-sajt RAND Corporation. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[10]Welch, Terry. 2023, maj 24. Final DEFENDER 23 exercise, Saber Guardian 23, begins. Veb-sajt U.S. Army. Pristupljeno 30. 5. 2023.
NASTAJUĆE I OMETAJUĆE TEHNOLOGIJE U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA I NA ZAPADNOM BALKANU
U utorak, 29. novembra 2022. godine održan je skup o nastajućim i ometajućim tehnologijama u međunarodnim odnosima i na Zapadnom Balkanu. Skup je poslednja aktivnost koja se organizuje u okviru programa stažiranja Treće generacije stažista SUSB.
Predavanje o tome šta su nastajuće i ometajuće tehnologije i njihovom značaju za međunarodne odnose i mirovne studije održao je dr Niklas Schoernig, viši naučni saradnik Instituta za proučavanje mira iz Frankfurta. Stažista EU stažiranja za neproliferaciju i razoružanje Miloš Jevtić predstavio je završni rad i istraživanje sprovedeno tokom ovog stažiranja na temu nastajućih i ometajućih tehnologija na Zapadnom Balkanu i uticaju koje one imaju na odnos snaga zemalja uključenih u podregionalnu kontrolu naoružanja.
Ceo video možete pogledati ovde.
U BEOGRADU REALIZOVAN PROJEKAT O UNAPREĐENJU VEŠTINA CIVILNOG DRUŠTVA I DISKUSIJA O BUDUĆNOSTI EVROPE
U Beogradu je 11. i 12. aprila 2022. godine realizovan projekat „Unapređenje veština organizacija civilnog društva/nevladinih organizacija na Zapadnom Balkanu i Moldaviji.” Projekat se sprovodi u svim državama Zapadnog Balkana i Moldaviji pod vođstvom slovačke think-tank organizacije Strategic Analysis i uz finansijsku podršku Višegradskog fonda.
Strukovno udruženje sektora bezbednosti je kao članica konzorcijuma think-tank organizacija zaduženih za realizaciju ovog projekta u Srbiji organizovala u Beogradu trening za pisanje projekata i diskusiju o budućnosti Evrope, u skladu sa formatom aktuelne Konferencije o budućnosti Evrope. Trening i diskusiju su realizovali eksperti think tank-ova iz zemalja Višegradske grupe, kao i eksperti SUSB. Diskusiji o budućnosti Evrope su prisustvovali i predstavnici ambasada Mađarske i Slovačke.
Realizacija projekta će se nastaviti i u narednom periodu kroz takmičenje eseja na temu demokratizacije ili podrške civilnom društvu u zemljama iz koje kandidati dolazei Letnju školu koja će se održati u Crnoj Gori.
Više informacija mogu se naći na sajtu OVDE.
STAVOVI JAVNOG MNJENJA O ODNOSIMA NA BALKANU U BUDUĆNOSTI
Autor: Marko Žunjić
Istraživanje o stavovima javnog mnjenja o odnosima na Balkanu u budućnosti sprovedeno je u okviru Programa stažiranja druge generacije stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti (SUSB). Cilj istraživanja je bio da ispita stavove građana Republike Srbije o budućnosti odnosa između država na Balkanu, posebno u narednih pet godina. Kao metoda prikupljanja podataka tokom trajanja istraživanja korišćena je anonimna, online anketa, preko platforme Gugl forms (Google forms). Struktura ankete je bila kratka i počinjala je pitanjem kako ispitanici vide odnose na Balkanu u narednih pet godina, sa ponuđenim odgovorima: a) kao više konfliktne i b) kao manje konfliktne. U zavisnosti od pruženog odgovora na prethodno pitanje, prešlo bi se na naredno, u kome su ispitanici mogli izraziti razloge za svoj stav, uz izbor jedne ili više ponuđenih opcija i dopisivanje dodatnih povoda za odgovor.
Rezultati
U anketi je ukupno učestvovalo 325 ispitanika.
Na pitanje kako vidite odnose na Balkanu u narednih 5 godina, 214 (65,8%) ispitanika se opredelilo za opciju kao više konfliktne, dok je 111 (34,2%) ispitanih izabralo alternativnu opciju, kao manje konfliktne.
Nakon odgovora na prvo pitanje, ispitanicima je predstavljen niz razloga od kojih su oni mogli izabati ono što najviše smatraju kao razlog za svoj odgovor ili su mogli dopisati neku drugu opciju koja je uticala na njihovo opredeljenje.
Kao razloge za više konfliktne odnose na Balkanu u naredih pet godina ispitanici su označili sledeće odgovore (uz mogućnost izbora više opcija i dopisivanje dodatnih), zbog:
1. Nerešenih teritorijalnih sporova: 141 (65,9%)
2. Sporova oko istorije i identiteta: 118 (55,1%)
3. Političkih lidera koji promovišu nacionalizam i autoritarizam: 110 (51,4%)
4. Sukoba velikih sila: 74 (34,5%)
5. Sporog napretka u pristupanju država Zapadnog Balkana EU: 49 (22,9%)
Ispitanici su dodatno navodili razloge poput: sve oštrije retorike suseda prema Republici Srbiji, propagandne politike, različitih interesa, nerešenih pitanja nestalih i raseljenih lica tokom prethodnih ratova i osećaja žrtava rata kod svakog naroda, pandemije korona virusa.
Kao glavne razloge zašto su izabrali opciju kao manje konfliktne, ispitanici su navodili (uz mogućnost izbora više opcija i dopisivanje dodatnih), zbog:
1. Politike otvorenog Balkana: 33 (29,7%)
2. Dogovora oko načina rešavanja sporova: 19 (17,1%)
3. Evrointegracija: 42 (37,8%)
4. Rešavanja identitetskih pitanja: 20 (18%)
5. Povoljne političke klime među liderima država: 18 (16,2%)
6. Pritiska velikih sila: 45 (40,5%)
Pored ponuđenih opcija, ispitanici su dopisivali svoje dodatne razloge za dati odgovor: siromaštvo država koje će težiti da sarađuju zbog ekonomske dobiti, nedostatka konfliktnog potencijala država, osvešćenosti mladih generacija, globalnih izazova, nepostojanje volje naroda da ulaze u konflikte, interesa velikih sila da region ostane miran dok se one bave drugim delovima sveta.
Na osnovu rezultata ankete se može zaključiti da većina ispitanika deli mišljenje da će odnosi među državama na Balkanu u narednih pet godina biti više konfliktni. Razlika u broju odgovora na dve početne opcije je značajna, posebno ako se uzme u obzir podatak da skoro duplo više ispitanika smatra da će odnosi u narednih pet godina biti više konfliktni. Kao ubedljivi razlozi za veću konfliktnost su se istakli nerešeni teritorijalni sporovi, sporovi oko istorije i identiteta i politički lideri koji promovišu nacionalizam i autoritarizam. Razlozi koji su bili najveći motiv ispitanicima koji su izabrali opciju da će odnosi biti manje konfliktni tiču se pritiska velikih sila, evrointegracija i politike otvorenog Balkana.
Zapadni Balkan u preklapajućim koncepcijama svetskog poretka
Region Zapadnog Balkana danas čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija i „Kosovo“. On se nakon velikog proširenja EU od 2004. godine, proširenja na Bugarsku i Rumuniju 2007. godine i Hrvatsku 2013. godine, kao i proširenja NATO, našao iza nove linije podele Evrope koja se uspostavila između Baltičkog i Crnog mora. Za Sjedinjene Američke Države, Rusku Federaciju i Evropsku uniju ovaj region je od posebnog značaja i interesa nacionalne ili zajedničke bezbednosti i predstavlјa neophodan deo slagalice svetskog poretka koji one žele da stvore – globalnu dominaciju, multipolarni poredak zasnovan na ravnoteži moći ili poredak globalnog upravlјanja. Kako se ove koncepcije svetskog poretka SAD, Rusije i EU preklapaju na prostoru Zapadnog Balkana i kakve to posledice ima po unutrašnju politiku i bezbednost zemalјa ovog regiona možete pročitati u delu doktorske disertacije Marine Kostić „Zapadni Balkan u preklapajućim koncepcijama svetskog poretka SAD, Rusije i EU na početku XXI veka.
Zapadni Balkan u preklapajucim koncepcijama svetskog poretkaKriza demokratije ili demokratija na delu: Slučaj R. Makedonije
„Danas ne postoji takav zid koji bi odvojio humanitarnu krizu ili krizu ljudskih prava u jednom delu sveta od krize nacionalne bezbednosti u drugom kraju sveta…“[1], izgovorio je bivši generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Kofi Anan (Kofi Annan), prilikom primanja Nobelove nagrade za mir 2001. godine.
U ovom kontekstu aktuelna makedonska političko-bezbednosna kriza predstavlja predmet pažnje svetske javnosti. Balkansko „bure baruta“ kako pojedini mediji predstavljaju Makedoniju preti stabilnosti i miru Zapadnog Balkana. Kada je 2. marta 2017. godine Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Federika Mogerini posetila Skoplje, upozorila je na geopolitički konflikt.
Izvorišta terorističkih pretnji na Balkanu
Povezanost Kalida Masuda (Khalid Masood), izvršioca terorističkog napada u Londonu 22. marta 2017. godine, i odreda Mudžahedina iz BiH je jedan od brojnih slučajeva koji ukazuje na opasnost delovanja ekstremista koji potiču ili imaju vezu sa Balkanom.
Tokom perioda građanskog rata u BiH od 1992. do 1995. u ovu državu je došao veliki broj dobrovoljaca iz čitavog islamskog sveta. Nakon završetka sukoba, određen broj njih je ostao na području Balkana. Mnogi od njih su doprineli razvoju vahabijskog pokreta u ovom delu Evrope. Zapravo, Balkan je jedna od tri većih oblasti u svetu u kojoj postoji vahabizam, a koji predstavlja pravac tumačenja Kurana u islamu zasnovan na učenju Abdul Vahaba (Abdul Wahhab) u XVIII veku. Unutar ovog verskog pravca su se postepeno razvile i ekstremističke ideje.
Zapadni Balkan i borba protiv terorizma
U sredu, 22. marta 2017. godine održan je još jedan Ministarski sastanak Globalne koalicije protiv Islamske države (ID), na kome su učešće uzeli i predstavnici zemalja iz regiona Zapadnog Balkana.
(Ne)popravljivi idealizam povezivanja Balkanskih naroda
Na pripremnom sastanku šest premijera Zapadnog Balkana, održanog 16.marta u Sarajevu, uoči Samita o Zapadnom Balkanu koji će se u okviru diplomatske inicijative Berlinskog procesa održati u Trstu, čula su se obećanja lidera za produbljivanjem saradnje i povezivanjem regiona. Već dvadeset godina od završetka ratnih sukoba, državne elite Zapadnog Balkana, pod pokroviteljstvom EU, još uvek lutaju u traženju rešenja za prevladavanje prošlosti.