Category Archives: Radionica za psihologiju i specijalnu pedagogiju
NAJAVA OKRUGLOG STOLA : “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”
Najavljujemo okrugli sto „Bezbedna deca – bezbedno društvo“, koji će se održati:
📅 12. februar 2025. godine
🕔 17:00–19:30
📍 Baštovanska 1/6, Beograd, GloSec akademija
OKRUGLI STO ,,BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”
Odlučili smo da godinu započnemo diskusijom o bezbednosti dece, jer verujemo da nijedan drugi korak ne može biti važniji za našu budućnost i bezbednost najmlađih.
Bezbednost dece je temelj svakog zdravog društva. Ona nije samo obaveza roditelja i obrazovno-vaspitinih ustanova, već celokupne zajednice.
Okrugli sto „Bezbedna deca – Bezbedno društvo,“ koji organizuju S4 GloSec Globalna Bezbednost i Strukovno udruženje sektora bezbednosti, okuplja stručnjake, institucije, organizacije i druge relevantne aktere sa jednim ciljem – kreiranjem bezbednog okruženja za najmlađe.
Ovaj događaj, zakazan za 12. februar 2025. godine u Baštovanskoj 1/6 Beogradu (GloSec akademija), već deset godina zauzima važno mesto kao stalni deo programa Međunarodnog foruma „Bezbednost za budućnost“, koji je prošle godine obeležio deceniju postojanja i posvećenosti unapređenju bezbednosti.
Zašto je ova tema važna?
Deca su najosetljiviji deo društva i njihova bezbednost direktno utiče na razvoj zajednice. Prevencija nasilja, zaštita mentalnog zdravlja, digitalna bezbednost, efikasan sistem bezbednosti obrazovno-vaspitne ustanove i krizni menadžment samo su neka od pitanja koja se nameću kao prioriteti. Svedoci smo da su izazovi s kojima se deca danas suočavaju sve kompleksniji, a odgovornost svih nas je da stvorimo okruženje koje ih štiti i podržava.
Ovaj događaj pruža priliku za otvorenu diskusiju i razmenu iskustava među stručnjacima, roditeljima, nastavnicima i predstavnicima institucija. Poseban fokus biće na prepoznavanju problema i formiranju održivih rešenja – od izrade dokumenata kojima se regulišu različite oblasti bezbednosti u obrazovno-vaspitinim ustanovama, edukacije svih učesnika obrazovno-vaspitnog procesa, do jačanja saradnje sa roditeljima i lokalnom zajednicom. Sve ove teme su važne za budućnost našeg društva, a ne samo za obrazovno-vaspitne ustanove.
Fokus na budućnost
Okrugli sto „Bezbedna deca – Bezbedno društvo“ otvara vrata za stratešku diskusiju koje prelaze okvire obrazovno-vaspitnih ustanova. Govori se o koracima koji obuhvataju sve aspekte društva – od uključivanja roditelja i nastavnika, do saradnje s lokalnim vlastima i institucijama. Ključ je u zajedništvu i razmeni znanja.
S4 GloSec Globalna Bezbednost i Strukovno udruženje sektora bezbednosti dokazuju svoj društveno odgovorni pristup kroz dugogodišnji rad na promociji bezbednosti i edukaciji svih aktera. Kroz prethodne aktivnosti, poput obuka, konferencija, foruma, panel diskusija, radionica, seminara i okruglih stolova, pokazali su posvećenost kreiranju održivih rešenja u oblasti bezbednosti.
Ovaj događaj još jednom potvrđuje njihov zajednički cilj – podizanje svesti o bezbednosnoj kulturi, jačanju otpornosti zajednice i stvaranje prostora u kojem se svako dete oseća sigurno.
Pored toga što je prilika za sagledavanje trenutnih izazova, događaj ima i dublji značaj – podizanje svesti javnosti o kritičnim pitanjima koja se tiču bezbednosti dece.
Svako dete zaslužuje pravo na bezbednost, a svako društvo ima obavezu da to pravo osigura.
Pridružite nam se u ovoj važnoj misiji. Bezbedna deca znače bezbedno društvo – danas, sutra i zauvek.
Registrujte se putem e-maila akademija@glosec.rs ili pozivom na broj 069/2610138.
Prijava je besplatna, a broj mesta ograničen, zato rezervišite svoje mesto na vreme!
Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?
Šta nam je potrebno kao društvu za bolju bezbednost dece i mladih?
Godinu dana nakon stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca , kao i ekspanziji negativnih devijantnih i uznemirujućih ponašanja dece i mladih u internet prostoru mi i dalje pričamo o istim mukama. SUSB je jedini od svog početka delovanja i pojavljivanja u medijima glasno akcentirao potrebu na razvijanju bezebednosne svesti i kulture. Ukazivali i obrazlagali smo ovu problematiku uvek, gde god i kad god smo imali priliku, te smo sporovodili razne projekte, edukacije i tribine na tu temu i tako činili ono što je do nas.
A gde grešimo kao društvo?
SUSB između ostalog ima i misiju projektovanu kroz oblasti delovanja i zadatke , a to je podizanje bezbednosne svesti i bezbednosne kulture u društvu, te smo samim tim fokusirani na zdrav razvoj i bezbednost dece i mladih u ovom smislu.
Kako se to postiže u potpunosti? Pa jedino kroz 4 stuba socijalizacije o kojima vrlo često pričamo a posebno u medijima u svakoj prilici kada smo bili pozivani i bili izuzetno prisutni u prvim periodima stravičnih događaja od pre godiju dana pa i sada povodom nestanka deteta u Boru.
Šta je Socijalizacija i koja su to 4 njena stuba?
Socijalizacija je skup faktora koji se služe formalnim i neformalnim merama i postupcima u formiranju vrednosti koji se primenjuju u vaspitanju deteta u cilju zdravog psiho-fizičkog i socijalnog razvoja i njegove bezbedne i zdrave integracije u društvo.
Svima nam je poznato da osnovna gradivna jedinca jednog društva jeste PORODICA. Kada nam je to poznato logčno je da je to i prvi korak i autoritet koji vaspitava dete u prvim godinama života i to čini PORODICU/RODITELJA kao prvi faktor uticaja u socijalizaciji deteta.
Sledeći faktor u socijalizaciji u formalnom obliku su PREDŠKOLSKE I ŠKOLSKE USTANOVE tj – OBRAZOVNO-VASPITNE INSTITUCIJE, ali ne smemo odvajati i još jedan faktor socijalizacije koji ide korak uz korak sa ostalim faktorima i to od prvog susreta deteta sa drugima van porodice a to je – VRŠNJAČKA SREDINA i direktno je zavisna od četvrtog narednog fakotra.
Kao sledeći, četvrti faktor soijalizacije ali ništa manje važan jeste DRUŠTVO kao sistem vrednosti koje jedno društvo neguje, promoviše i implementira kroz razne norme (formalne i neformalne) kao što su zakoni, običaji odnosno kulturni obrasci ponašanja. U tome su sadržani mnogi podfaktori uticaja: mediji i javni govor, kultura, politika društva i države, bezbednosna situacija i okolnosti, ali i spoljni uticaji drugih državnih politika, kultura i bezbednosnih pitanja.
Da ne bismo širili ovom prilikom previše, dalje razlaganje ove teme ćemo ostaviti za drugi put kako bimso se posvetili dalje Bezbednsnoj svesti i kulturi, takođe u kraćim crtama a dole na niže ostavljamo vam tabelu koja bolje objašnjava problem dva najvažnija stuba socijalizacije.
faktori socijalizacije
Bezbednosna svest i bezbednosna kultura poizilaze iz opšte kulture i opšte prihvaćenog obrasca ponašanja koje dete usvaja i primenjuje tokom perioda svoje socijalizacije. U zavisnosti od kvaliteta socijalizacije i bezbednsna kultura tj svest će biti razijena i usvojena. Za greške u tome i odsustvo iste ne možemo držati za „dežurnog krivca“ sporedne činioce u tom procesu kao što su npr. Policija i očekivati da ista reši taj nedostatak odnosno grešku socijalizacije osim da u svom delokrugu rada spreči i otkrije i uputi dalje na sistemsko rešavanje putem re-socijalizacije kroz državne institucije i institute.
Društvenu klimu i drštvene vrednosti i oblike ponašaja formiramo svi mi kao društvo tj većina, te ukoliko ta većina nema bezbednosnu svest i kulturu onda ni društvo neće biti ništa bolje. U svemu tome tako, to takvo društvo onda treba da ustupi prostor i da prliku stručnim ljudima i profesionacima u svojim poljima delovanja da rukovode bezbednosnom politikom i rešenjima.
U rešavanju ovog društvenog problema treba krenuti prema istim onim stubvima socijalizacijama kojem sam već naveo gore ali sa akcentom na rešavanje problema PORODICE kao gradivne jedince jednog društva, ali počevši od javnih aktivnosti usmerenih na DRUŠTVO u regulisanju javno dostupnog sadržaja, društveno-političke klimei uređivanja institucija usmerenih na održavanja PORODICE, a uz maksimalu pomoć REFORMISANIH VASPITNO-OBRAZOVNIH INSTITUCIJA i POTPUNO REFORMISANIH CENTARA ZA SOCIJALNI RAD.
Aktivnosti i mere moraju biti simultane i na ovakvoj relaciji. Kada se ova relacija uredi i podigne na viši nivo onda se i 4. preostali faktor tj stub socijalizacije VRŠNJAČKA OKOLINA i njihovo ponašanje usklađuje i utapa u takav opšti društveni narativ.
U skladu sa tim, napominjem da je potrebno slediti primer V. Britanije u donošenju zakona od 2019.godine u kontroli i srečavanju osetljivog i štetnog sadržaja u digitalnim i svi drugim medijima koji narušavaju zdrav i bezbedan razvoj dece i mladih (intelektualno/mentalno i fizički/zdravstveno).
Takođe još jednu od konkretnih mere predlažemo uveđenje novog člana u Krivični zakonik u Posebnom delu, u glavama 13 (Krivična dela protiv života i tela) i 14.(Krivična dela protiv slobode i prava čoveka i građanina), a po ugledu na član 185b (protiv polne slobode prema maloletnom licu) koji posebno sankcioniše vršenje krivičnih dela putem računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima, a sa posebnim akcentom na decu i mlaloletnike.
Predlog člana KZS : Iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršavanje krivičnih dela sa elementima nasilja kojim se uzenemirava javnost.
(1) Za izvršenje krivičnog dela kojima se narušava život i telo i dostojastvo drugog punoletnog lica koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima kazniće se od 6 meseci.
(2) Za izvršenje krivičnog dela kojima se narušava život i telo deteta ili nemoćnog lica, kao i zdrav razvoj i dostojanstvo deteta ili maloletnika ili nemoćnog punletnog lica, koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima kazniće se od 1 godine.
Takođe uvesti isti član i u Zakon o maloletnim učiniocma krivičnih dela i krivično pravnoj zaštiti maloletnih lica se najstrožijom vaspitnom merom ili merom bezbednosti. U članu 29. istog zakona treba reč „do 10 godina“ zameniti rečenicom „do 40 godina, gde nakon navršavanja 21 godine prelazi u zatvor za odrasle.“Uz to su potrebna i usaglašavanja sa drugim zakonskim i podzakonskim aktima koji imaju vezu sa navedenim kaznenim ograničenjem u dobu.
(Maloletnički zatvor
Član 29
Maloletnički zatvor ne može biti kraći od šest meseci ni duži od pet godina, a izriče se na pune godine i mesece. Za krivično delo za koje je propisana kazna zatvora dvadeset godina ili teža kazna, ili u slučaju sticaja najmanje dva krivična dela za koja je propisana kazna zatvora teža od deset godina, maloletnički zatvor može se izreći u trajanju do deset godina.)
Takođe, zalažemo se i za strožiju kaznenu politiku nadležnih sudova, kao i hitnu, transparentnu i doslednu rekaciju nadležnih obrazovnih institucija u ovom smislu kroz nove odrednice u postojećim protokoloma i pravilnicima za obrazovne institucije i brzu i transpartentnu reakciju Cenatara za socijalni rad i izveštavanje javnosti!
Verujemo da ćemo se kao društvo osvestiti i shvatiti sve greške i sa stručne strane sagledati sva rešenja u interesu deteta i čoveka a za bolju bezbednost i društvo slobodno od straha!
Dejan Milutinović
Deca i omladina – Kriza morala i indentiteta kroz društvene mreže kao bezbednosni i društveni izazov
SUSB pažljivo prati i analizira sva dešavanja i pojave koje se javaljaju u našem društvu i državia u vezi sa bezbednošću. Ipak mi iz SUSB-a ipak pažljivo biramo i procenjujemo na koja dešavanja i pojave ćemo samoinicijativno reagovati i to na kokretan i smslen način. SUSB reaguje uglavnom upućivanjem konkretne kritike i predloga na adrese koje su pozvane da naprave reakciju i pozitivnu promenu po konkretnom pitanju (ukoliko to prepoznaju i prihvate) ili/i javnim oglašavanjem, gde pokušavamo da ukažemo našoj javnosti i društvu na određenu pojavu iz sfere bezbednosti.
U poslednjie vreme i kod nas u javnosti se sve više može čuti za „sekte“ , „infulensere“ , „blogere“ , „jutjubere“ i druge ličnosti i grupacije koje imaju moć delovanja, a preko društevnih mreža koje su njihovo najvrednije sredstvo uticaja na mase tj. pratioce. Postavljaju se realna pitanja za sve te pojave na internetu – Šta je to sve?! Ko su i koja je njihova prava svrha?! Koji je to profil ljudi?!
Sada najsvežija pojava na internet prostoru, koja izaziva veliku pažnju i strah u javnosti, a zbog velikog uticaja među mlađom polulacijom tj. decom je „Ukizam“ , kao i devojka (Una Kablar, alias „Uki Q“ koja je tu pojavu svesno stvorila i proširila preko svojih pratilaca „TIK-TOK“ društvene mreže. Očigledno je da je ta društveno mreža „TIK-TOK“ već duže vreme krajnje problematična zbog sve češćih negativnih pojava na istoj koje vrše direktan uticaj najviše na decu i maloletnike i inspiriše ih na negativne radnje i stavove.
“Ukizam je nepriznata vera u koju pretežno veruju deca, tačnije veruju u Unu Kablar poznatu Tiktokerku. Za ovu veru se sumnja da je znatno proširena na BALKANSKOM područuji ali i šire.”
(Legende mitovi, Tiktokeri | YouTube svet | 20.02.2021)
Često čujemo da se mnoge aktuelne negativne pojave na društvenim mrežama podvode pod pojavu sekti i uticaj sekti, što zapravo i nije baš tako. Najkraće rečeno, sekte najčešće odlikuju određena ozbiljna pravila, razrađena filozofija, uverenja, kao i dugoročnije planovi i strategije koje realizuje grupa ozbiljnih odraslih pojedinaca, a ne nezreli mladi ljudi (mlađi punoletnici i maoletnici) i deca neizgrađenih sistema vrednosti i društveno odgovorne svesti. Drugim rečima – ventil neuspele socijalizacije dece i omladine. Ali s’obzirom da smatramo da glavni i suštinski problem ovde nisu sekte (u pravom smislu te reči), ovaj pojam ćemo ostaviti za drugu priliku i okrenuti se pravom problemu.
Gde je pravi problem i rešenje?
Glavni problem i suštinski uzrok se nalazi u velikoj ekspanziji lako dostupnih društvenih mreža, veoma brzoj digitalizaciji, a sa tim i izostanak dovoljne „digitalne pismenosti“ i naravno neverovatnom padu moralanih vrednosti, te realna problematika vaspitavanja dece i omladine. Tzv. vera “Ukizam” se pojavila i najviše se promoviše među decom i maloletnicima (kao lako ranjivim grupama), koji imaju nekontrolisane i slobodane aktivnosti na internetu, odnosno društvenim mrežama i često nedovoljnu pažnju i posvećenost staratelja, pa samim tim i nepotpunu ili potpunu izostalu kvalitetnu socijalizaciju.
Moramo reći da tome bitno doprinose i sami mediji, političari, država, kao i shvatanje građanskih sloboda i prava, zloupotreba „političke koretktnosti“ , promovisanje devijantnih ponašanja i nasilja. Nasilje nije samo fizičko već i psihičko, socijalno, ekonomsko, vršnjačko, elektornsko, seksualno itd. Na kraju svega, nasilje i devijantna ponašanja u jasnom i dobrom društvenom sistemu, gde se čuva i razvija kultura svakog oblika, društvena svest i empatija su start i cilj za bezbedno i zdravo društvo. Kada kažemo „država“, tu se misli na sve relevantne institucije države ali i na pojedince u društveno-političkom životu, posebno na one koji se nalaze na pozicijama u državnom sektoru, jer svi oni treba da budu primer svojim građanima.
Generalno rešenje ovog problema, kao i svakog drugog jeste vraćanje ispravnim i proverenim moralnim vrednostima društva u kojme se živi, a zatim i prihvatanjem širih, opšte prihvaćenih i proverenih vrednostii koje postojeće društvo želi da usvoji jer prepoznaje kao svoj interes da bude još bolje, a naravno u skaldu sa svojim osnovnim vrednostim (nacionalne,kulturne, građanske, religijske i druge vrednosti naroda na prostoru jedne države). Samim tim, u takvom društvu sve to bi bllo logično da je već implementirano u socijalizaciji dece i omladine, pa i u procesu resocijalizacije. Takovo društvo i njena deca i omladina znaće šta je ispravno a šta ne i rizik od ovakvih i sličnih, mnogo gorih pojava će biti potpuno minimizirani.
Bitna napomena je uvek na račun medija, njihove politike i odgovornost! Mediji danas imaju na žalost, kako globalno tako i nacionalno politiku koja definitivno i nepobitno pogoduje više negativnim pojavama i negativnim vrednostima za račun profita i senzacionalizma i nikako neafirmišu zdravu socijalizaciju dece i mladine, kao ni pozitivan razvoj društva. Da ne zaboravimo i to da za kontrolu medija i medijskog sadržaja već postoje konkretna regulatorna tela i institucije države koje treba podsetiti na tu njihovu obavezu, da je sprovode dosledno i posvećeno.
Posebno i brzo rešenje ovog problema i pojave jeste u donošenju zakonskih akata koji omogućavaju državnim institucijama da reaguju i sankcionišu negativne pojave na društvenim mrežama, prvenstveno u smislu zaštite zdravog razvoja dece i dalje zdrave i nesmetane socijalizacije maloletnika. U ovom konkretnom slučaju je akcenat na društvenu mrežu „TIK-TOK“ i sadržaje koji se nalaze i postavljaju na toj mreži.
Rešavanje ove društveno i bezbednosno negativne pojave je nužna odbrana direkno naše dece i omladine, ali indirektno i društva u celini. Zbog toga je hitno potrebna i što veća edukacija roditelja i upozoravanje na digitalne rizike po njihovu decu i njihovo vaspitavanje i edukaciju.
Nadamo se da će se ovom prilikom društvo i odgovorne institucije države ozbiljnije pozabaviti suštinskim problemom i uzrokom, a ne posledicama i populizmom.
Dejan Milutinović
Predsednik SUSB-a