Category Archives: Centar za neproliferaciju
DR. MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ PARTICIPATED IN THE EUROPEAN UNION NON-PROLIFERATION AND DISARMAMENT CONSORTIUM ANNUAL CONFERENCE
Dr. Marina Kostić Šulejić, Secretary General and Head of the Center for Non-Proliferation, Arms Control and Disarmament of the Professional Association of Security Sector, participated in the European Union Non-Proliferation and Disarmament Consortium Annual Conference, which took place on December 4 and 5, 2023 in Brussels.
The conference brings together the most prominent representatives of research centers (think-tank organizations, scientific and academic institutions) that are part of the Consortium’s Network from EU member states, Serbia and Ukraine, and that deal with issues of non-proliferation, arms control and disarmament.
This year, the participants discussed the EU non-proliferation and disarmament agenda, as well as the most pressing issues in this area: proliferation and disarmament in relation to nuclear, but also chemical and biological weapons, prospects for cooperation or conflict in outer space, artificial intelligence and the future of warfare, the diversity of conventional weapons, conflict dynamics and security cooperation in East Asia, the war in Ukraine and the future of arms control in Europe as well as arms control in the context of global powers dynamics.
Conference was also attended by the Marjolijn van Deelen, Special Envoy for Non-Proliferation and Disarmament, European External Actions Service (EEAS), and numerous other official representatives from the United Nations and other international organizations and bodies dealing with the non-proliferation and disarmament.
DR MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ UČESTVOVALA NA GODIŠNjOJ KONFERENCIJI KONZORCIJUMA EVROPSKE UNIJE ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANjE
Dr Marina Kostić Šulejić, generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti, učestvovala je na Godišnjoj konferenciji Konzorcijuma Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje koja se 4. i 5. decembra 2023. godine održala u Briselu.
Konferencija okuplja najistaknutije predstavnike istraživačkih centara (think-tank organizacija, naučnih i akademskih institucija) koji su deo Mreže Konzorcijuma iz zemalja članica EU, Srbije i Ukrajine, a koji se bave pitanjima neproliferacije, kontrole naoružanja i razoružanja.
Ove godine diskutovalo se na temu agende EU iz oblasti neproliferacije i razoružanja, kao i o najaktuelnijim pitanjima iz ove oblasti: proliferaciji i razoružanju u odnosu na nuklearno oružje, ali i hemijsko i biloško, prospektima za saradnju ili konflikt u spoljnom svemiru, veštačkoj inteligenciji i budućnosti ratovanja, raznolikosti konvencionalnog naoružanja, konfliktnoj dinamici i bezbednosnoj saradnji u Istočnoj Aziji, ratu u Ukrajini i budućnosti kontrole naoružanja u Evropi i kontroli naoružanja u kontekstu velikih sila.
Konferenciji je oba dana prisustvovala i specijalni izaslanik EU za neproliferaciju i razoružanje iz Evropske službe za spoljno delovanje Mardžolin van Dilen, kao i brojni drugi zvaničnici Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija i tela koji se bave pitanjima neproliferacije i razoružanja.
DR MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ UČESTVOVALA NA SIMPOZIJUMU O KONTROLI NAORUŽANjA U ORGANIZACIJI RACVIAC
Dr Marina Kostić Šulejić, generalni sekretar u rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB, učestvovala je u svojstvu govornika na Simpozijumu o kontroli naoružanja koji se svake godine održava u RACVIAC – Centru za bezbednosnu saradnju sa sedištem u Hrvatskoj.
Simpozijum okuplja istaknute eksperte iz oblasti kontrole naoružanja, a ove godine svoja izlaganja imali su eksperti i rukovodioci celina koje se bave multilateralom i kontrolom naoružanja iz Italije, Mađarske, Francuske, Holandije, Crne Gore, Češke, SAD, kao i OEBS. Učesnici Simpozijuma bili su predstavnici ministarstava spoljnih poslova i ministarstava odbrane država članica i posmatrača RACVIAC.
Marina je govorila na temu „Novi izazovi, nove mere: razmišljanja o budućoj kontroli naoružanja na Zapadnom Balkanu i u Evropi”. Ona je istakla prirodu izazova koje nove i ometajuće tehnologije predstavljaju za podregionalni sistem kontrole naoružanja i predstavila moguće mere kako bi podregionalni sistem kontrole naoružanja nastavio da doprinosi stabilnosti u regionu.
Takođe, Marina je govorila o opštoj krizi kontrole naoružanja u Evropi i predočila mogućnost stvaranja evropskog sveobuhvatnog sporazuma o kontroli naoružanja i otvaranja Razgovora o nuklearnim i konvencionalnim snagama u Evropi.
DR MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ PARTICIPATED IN THE RACVIAC ARMS CONTROL SYMPOSIUM
Dr. Marina Kostić Šulejić, Secretary General and Head of the Centre for Non-proliferation, Arms Control and Disarmament of the PASS, participated as a speaker at the Arms Control Symposium, which is held every year at RACVIAC – Center for Security Cooperation.
The symposium brings together prominent experts in the field of arms control, and this year, experts and heads of units dealing with multilateralism and arms control from Italy, Hungary, France, the Netherlands, Montenegro, the Czech Republic, the USA, and the OSCE gave their presentations. The participants of the Symposium were also representatives of the Ministries of Foreign Affairs and the Ministries of Defense of the member and observers states of RACVIAC.
Marina spoke on the topic “New Challenges, New Measures: Contemplating the Future Arms Control in the Western Balkans and Europe”. She highlighted the nature of the challenges that emerging and disruptive technologies pose to the sub-regional arms control regime and presented possible measures for the sub-regional arms control system to continue to contribute to stability in the region.
Also, Marina spoke about the general crisis of arms control in Europe and presented the possibility of creating a comprehensive arms control agreement for Europe and opening of the Nuclear and Conventional Weapons Talks that would comprise all relevant stakeholders for maintenance of security in Europe.
Diskusija na aktuelnu temu nuklearnog naoružanja i krize na bliskom istoku – Gostovanje Dr Marine Kostić-Šulejić
Dr Marina Kostić Šulejić, Generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB, gostovala je u emisiji Priča o priči na Insajder tv u kojoj je govorila o nuklearnom oružju, statusu kontrole nuklearnog oružja i razoružanju.
Marina je istakla sadašnju krizu kontrole svih vrsta naoružanja, uključujući nuklearnog, i vezu između neproliferacije i razoružanja, kao i poseban značaj Ugovora o neproliferacije (NPT) i novog Ugovora o zabrani nuklearnog oružja (TPNW) za smanjivanje rizika od nuklearnog sukoba. Ona je govorila i o proliferacijskim trendovima, posebno na Bliskom i Dalekom istoku, i aspektima borbe protiv širenja nuklearnog oružja. Osvrnula se i na nedostatke koncepta nuklearnog odvraćanja i na nužnost oživljavanja pregovora o kontroli nuklearnog naoružanja kako bi se norma neproliferacije održala i naglasila značaj političkog aspekta sticanja postrojenja za proizvodnju nuklearne energije.
Ceo video možete pogledati na sledećem linku:
https://www.youtube.com/watch?v=kNrY0W4trTg
Bonus video:
BILI SMO NA GODIŠNJOJ 11. KONFERENCIJI EU O NEPROLIFERACIJI I RAZORUŽANJU U BRISELU
Od 14. do 15. novembra 2022. godine u Briselu, Belgiji – Istituto Affari Internazionali (IAI) u ime Кonzorcijuma EU za neproliferciju i razoružanje, organizovao je “11. Кonferenciju EU o neproliferaciji i razoružanju”.
Кonferencija, u svom 11. izdanju, je veliki međunarodni događaj koji svake godine okuplja stručnjake iz ove teme iz vladinih i nevladinih institucija širom sveta. Tokom ova dva dana, učesnici su se uključili u otvorenu diskusiju, pokrivajući pitanja u vezi sa kontrolom naoružanja, razoružanjem, neproliferacijom oružja za masovno uništenje (WMD), njihovim sistemima isporuke i malokalibarskim i lakim naoružanjem (SALW) i mnogim drugim bezbednosnim pitanjima.
Cilj Кonferencije je da doprinese implementaciji Globalne strategije EU davanjem preporuka o politikama EU o neproliferaciji i razoružanju.
Naše Udruženje tj Centar SUSB-a za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje (Centar za NKNiR), koji vodi dr Marina Kostić, kao jedinu članicu iz Regiona, pa tako i Srbije Mreže evropskih istraživačkih centara ovog Konzorcijuma , predstvaljao je ova dva dana Predsednik SUSB-a – Dejan Milutinović.
Konferenciju je odlikovalo mnoštvo zanimljivih i suštinski važnih temaza stabilnost i mir u Evropi i Svetu. Zaista kvalitetna i korisna izlaganja, posebno u delu Q&A (pitanja i odgovori).
SUSB svakako koristi svaku priliku da pozove sve naučne istraživače i profesionalna lica u ovom polju da nam se pridruže u Centru za NKNiR na zajedničkim projektima i diskusijama, kako u Srbiji tako i u Regionu slanjem Pisma o nameri ili popunjavanjem dokumentacije za prijem u članstvo SUSB-a na mail: security.sector.ngo.gs@zoho.com za Centar za NKNiR – dr Marinu Kostić.
SUSB ODRŽAO DEBATU O RUSKIM OPRAVDANJIMA ZA I NATO POGLEDU NA RAT U UKRAJINI
U okviru stažiranja Treće generacije stažista SUSB održana je debata na temu rusikih opravdanja za i NATO pogleda na rat u Ukrajini.
U debati su učestvovali dr Mihajlo Vučić, viši naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu, koji je govorio o opravdanjima koje Rusija navodi za oružanu intervenciju u Ukrajini i Jan Cingel, osnivač istraživačkog centra Strategic Analysis is Slovačke, koji se stažistima obratio na temu NATO pogleda na rusku oružanu intervenciju u Ukrajini.
Debatu su pored uvodnih izlaganja govornika činile i izuzetna razmena argumenata među njima, kao i pitanja stažista i odgovori na njih.
Ceo video možete pogledati ovde.
PROLIFERACIJSKA KRIZA NA BLISKOM ISTOKU: SLUČAJ IRANA
U okviru programa stažiranja Treće generacije stažista SUSB 7. novembra 2022. godine održan prvi skup pod nazivom „Proliferacijska kriza na Bliskom istoku: slučaj Irana“.
Na skupu su govorili Andrej Stefanović iz Ministarstva spoljnih poslova R. Srbije, Stefan Jojić, stažista Bečkog centra za razoružanje i neproliferaciju (VCDNP) i dr Miad Nakhavali. Andrej Stefanović je stažistima SUSB predstavio ideju i značaj koncepta Zone slobodne od nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, dok je Stefan Jojić govorio o Iranskom nuklearnom sporazumu i njegovoj budućnosti. Dr Miad Nakhavali je skupu predstavio iranski pogled na proliferacijsku krizu na Bliskom istoku. Moderator skupa bila je dr Marina Kostić, rukovodilac Programa stažiranja SUSB.
Čitav skup možete pogledati ovde.
DA LI JE DOŠAO KRAJ VOJNOJ NEUTRALNOSTI U EVROPI NAKON ČLANSTVA ŠVEDSKE I FINSKE U NATO?
Autor: Selena Živanović
Novi rat u Evropi pokrenuo je pitanje transformacije svih političkih i bezbednosnih osnova i ideja na kojima kontinent počiva. Lista neutralnih država u Evropi je prilično kratka, a sa novim, teškim bezbednosnim dilemama i pooštrenim neprijateljstvima, ulazak Švedske i Finske u NATO savez može da bude nagoveštaj kraja koncepta vojne neutralnosti u Evropi. Da li je rat u Ukrajini i podnošenje zahteva za članstvo Švedske i Finske u NATO savez pokazao da neutralnost ne može više da garantuje bezbednost? Da li su opravdane opaske da neutralne države samo nemaju hrabrosti da odaberu svoje prijatelje i neprijatelje? Za razliku od perioda Hladnog rata, linija podele danas nije u središtu Evrope već u njenom dvorištu, na granici sa postsovjetskim prostorom. Hijerarhija i integracije su sadašnja realnost Evrope. Da li to znači da će sve države unutar Evrope pre ili kasnije morati da zauzmu jasan politički i vojni stav? Neutralnost je u Hladnom ratu mogla opstati kao treći put, međutim da li je to i danas moguće? Prošlo je više od pola godine od početka rata, a sve su glasniji zaključci da neutralne pozicije znače kukavičko odbacivanje spoljne politike, pa i to da onaj ko je vojno neutralan znači da je nemoralan. Vojna neutralnost obuhvata pitanja bezbednosti, političkog suvereniteta i pitanje identiteta kao bilo koje drugo određenje spoljnopolitičkog pravca i u duhu tih tema trebalo bi razmisliti kakva je budućnost vojne neutralnosti u Evropi. Takođe, trebalo bi se osvrnuti na činjenicu koje su i finska premijerka Sana Marin i švedska premijerka Magdalena Anderson podvukle: EU niti funkcioniše niti teži da bude odbrambeni savez.[1] Većina država članica Evropske unije zavisi od NATO-a u planiranju svoje odbrane. Kakve posledice to može doneti evropskim neutralcima?
Za Švedsku i Finsku rat u Ukrajini predstavlja dramatičnu promenu bezbednosnog okruženja. Međutim, skandinavski prostor doživljava i druge promene, na primer, važno je pomenuti i rastuću stratešku važnost Arktika gde bi pored aktuelnih sukoba trebalo zaštititi svoju poziciju u budućoj potencijalnoj borbi velikih sila na tom prostoru.
Osim toga, jasno je da su ove dve države od svog ulaska u EU, zatim intenzivno od ruske aneksije Krima, svoje spoljnopolitičko pozicioniranje vezivale sve dublje i dublje za Zapad. To se može videti na primeru Finske koja je od 2014. promenila svoju bezbednosnu strategiju u korist novih bilateralnih i multilateralnih saveza (saradnja unutar EU, uključujući saradnje preko PESCO-a i Evropskog odbrambenog fonda, podubljivanje partnerstva sa NATO). Švedska i Finska su od te godine počele intenzivno da pojačavaju saradnju i čvrsto vezuju svoje odbrane planove jedna za drugu. Takođe, NATO je često referisao na ove dve države kao najznačajnije partnere, a one su nakon Hladnog rata učestvovale u nizu NATO operacija, ali i značajno poboljšavale svoje vojne kapacitete učinivši ih potpuno kompatibilnim sa NATO. Političko određenje pripadanja zapadnom svetu i želja za očuvanjem evropskih bezbednosnih principa bile su jasno komunicirane i povučene od obe države prilikom aplikacije za članstvo u NATO. To je naročito istaknuto kao spremnost da odbace svoje “sebične” državne interese, odnosno stabilnost i sigurnost koju im je vojna neutralnost garantovala, u korist bezbednije Evope i stavljanja svojih vojnih kapaciteta na raspolaganje očuvanja evropskog bezbednosnog poretka[2]. Ova lojalnost Evropi nije izostala ni kod drugih neutralaca, pa ni onih “tvrdih” kao što je Švajcarska, koja se sa ostalim vojno neutralnim evropskim zemljama pridružila uvođenju sankcija Rusiji. Austrija je eksplicitno naglasila da vojna neutralnost ne znači i političku neutralnost, a isto se, zajedno sa neutralnom Irskom, obavezala da će slati pomoć Ukrajini u šlemovima, pancirima, gorivu i drugim potrepštinama[3]. Takođe, prvi put u istoriji otvoreno je pitanje za raspravu o potencijalnoj saradnji sa NATO u švajcarskom federalnom parlamentu. Da li su ovo signali da vojna neutralnost postepeno počinje da bledi i postaje suvišna u ujedinjenoj solidarnoj Evropi? Još uvek nema dovoljno naznaka za tako nešto.
Potrebno je razumeti da ne postoji potpuno “čista” vojna neutralnost i da su kroz istoriju krize i ratovi uvek ostavljali pečat na ovaj koncept i transformisali ga. To se može videti i kroz to da svaka od neutralnih država praktikuje neutralnost na svoj način. Ideje koje koncept neutralnosti obuhvata takođe su značajne za evropsku bezbednosnu arhitekturu. Komunitarističke ideje, kao i uzdržavanje od nasilja i politike moći i dalje bi trebalo da ostanu važne u evropskom vrednosnom sistemu. Samo zato što ne pružaju radikalna rešenja za goruće međunarodne krize ne znači da bi ih trebalo odbaciti ili proglastiti kukavičkim. Često su vojno neutralne države veliki čuvari statusa kvo, iako to deluje nesuvislo u periodima velikih potresa kakav je nastao ratom u Ukrajini, dugoročno osiguravaju prenošenje dobrih vrednosti i praksi u budućnost.
Finska i Švedska odustale su od posredničkih i fleksibilnih uloga koje vojno neutralne države igraju u trenucima kriza procenjujući da članstvom u NATO mogu više doprineti održanju postojeće arhitekture, ali ostatak neutralnih država ipak drugačije vidi svoje mesto u krizi.
Finska bi posredničku ulogu videla samo kao produbljivanje poraznog koncepta finlandizacije, a ne kao razvijanje „Duha Helsinkija“, koji je dugo služio kao značajna ilustracija jedinstvene komunikacijske uloge koju Finska može da ima između Istoka i Zapada. Međutim, Austrija i Švajcarska još uvek mogu da održe svoj identitet medijatora i da pružaju usluge koje vojno neutralne države pružaju međunarodnoj zajednici u trenucima kriza. Austrija i Švajcarska se ne suočavaju sa neposrednom pretnjom koju percipiraju Finska i Švedska. Pretnja koju ovde države prepoznaju jeste pretnja po sam opstanak međunarodnog sistema i održanja evropske zajednice, otuda se može i objasniti nedvosmisleno političko pozicioniranje.
Kancelar Nehamer je bio prvi od evropskih lidera koji se sastao sa Putinom nakon početka rata u Ukrajini, a Švajcarska je predvodnik u humanitarnoj pomoći i duplirala je svoje fondove za tu svrhu do 2023.[4] Austrija je glasna u osuđivanju kršenja normi međunarodnog humanitarnog prava. Jasno je da ove države ne žele da se odreknu svojih posredičnih i dobrotvornih uloga koje su tipične za vojno neutralne države u međunarodnoj zajednici i zapravo su pokazale da će biti aktivnije na tom planu.
Takođe, važno je razumeti da je neutralnost za razliku od ostalih spoljnopolitičkih pravaca razvijana u duhu civilnog društva, ona je bila izraz demokratije, protivljenja ekskluzivnoj i centralističkoj moći elita i države i rezultat zagovaranja prava da se ne učestvuje u ratu. Zato je javno mnjenje važan indikator promene politike vojne neutralnosti. Za razliku od Švedske i Finske gde se javno mnjenje proteklih godina okretalo ka NATO članstvu, u Švajcarskoj, Austriji, Irskoj, Kipru i drugim neutralnim državama u Evropi nema još uvek naznaka za tako nešto. U Švajcarskoj 90 % stanovništva želi da održi vojno neutralni status.[5]
Vojno neutralne države su uvek doprinosile evropskoj bezbednosti, pa čak i u vreme “večnog evropskog mira”, mnogi su preuzimali uloge aktivnih neutralaca i učestvovali u održanju međunarodnog poretka. Teško je odbaciti taj pravac kao nebitan i prevaziđen koncept čak i kada se istovremeno obnavljaju tenzije i produbljuje integracija. Evropa do sada nije uspela da se razvije u samostalan i jasan odbrambeni savez, pa onda ne bi trebalo da to pokušava da nadomesti tvrdim stavovima i teškom retorikom na račun vojne neutralnosti. Postoji pitanje da li su i koliko su elastične politike vojne neutralnosti u ovom trenutku kao i da li će biti suvišne u novom evropskom poretku. Međutim, potrebno je pitati se da li će i Evropa biti dovoljno elastična i inkluzivna za nove umerenije politike i očuvanje makar nekih pređašnji vrednosti i ideja.
____________________________________________________________________________________________________
[1]Valtioneuvosto, Speech by Prime Minister Sanna Marin at the annual meeting of Heads of Mission, https://valtioneuvosto.fi/en/-//10616/speech-by-prime-minister-sanna-marin-at-the-annual-meeting-of-heads-of-mission, avgust 2022
[2] Speech by Prime Minister Magdalena Andersson following meeting with NATO Secretary General in Brussels, https://www.government.se/speeches/2022/06/speech-by-prime-minister-magdalena-andersson-following-meeting-with-nato-secretary-general-in-brussels/, Jun 2022
[3] Zenger News, Austria Sends Old Helmets To Ukraine And Gives New Ones To Own Troops, https://www.zenger.news/2022/03/04/austria-sends-old-helmets-to-ukraine-and-gives-new-ones-to-own-troops, mart 2022
[4]SWI swissinfo.ch, Swiss to double aid to Ukraine, https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-to-double-aid-to-ukraine/47727188, Jul 2022
[5] Reuters, Neutral Switzerland leans closer to NATO in response to Russia, https://www.reuters.com/markets/europe/neutral-switzerland-leans-closer-nato-response-russia-2022-05-15/, maj 2022
CALL FOR APPLICATIONS FOR NON-PROLIFERATION AND DISARMAMENT INTERNSHIP #2
The Centre for Non-Proliferation, Arms Control, and Disarmament (Centre for NACD) of the Professional Association of Security Sector (PASS) has issued a call for PhD students to apply for the Non-Proliferation and Disarmament Internship.
The Internship is supported by the EU Non-Proliferation and Disarmament Consortium (EUNPDC) since PASS is a member of the EUNPDC coordinated European network of independent non-proliferation and disarmament think-tanks. The Internship lasts for three months (13 weeks) and will start on 5 December 2022.
The Coordinator of the Internship Program is Dr. Marina T. Kostić, Head of the Centre for NACD.
The deadline to apply for the Internship is 20 October 2022.
Applications should include a CV and a motivation letter, where a candidate should include a specific area of interest in the field of non-proliferation, arms control and disarmament.