Category Archives: Saopštenja Naslovna
ODRŽAN PRVI SKUP U OKVIRU ČETVRTE GENERACIJE STAŽIRANJA SUSB
U petak 10. novembra 2023. godine održan je prvi u okviru niza skupova koji će se održati u okviru četvrte generacije stažiranja SUSB.
Skup je održan na Fakultetu za diplomatiju i bezbednost pod nazivom „Koliko daleko je mir?
Prospekti za mirovna rešenja u Ukrajini i na Bliskom istoku“, a povodom 11. novembra, Dana primirja u Prvom svetskom ratu.
Na skupu su govorili dr Vladimir Trapara i dr Slobodan Janković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Polaznici četvrte generacije stažista SUSB su studenti master i osnovnih studija: Fakulteta političkih nauka, Fakulteta za diplomatiju i bezbednost i Fakuleta bezbednosti.




Ovom prilikom pozivamo studente i svih dugih fakulteta da nas prate i prijavljuju se na neke od naših programa i aktivnosti po pozivu, kao i na aktivno učešće u radu SUSB-a.
Pitanje FTO u Srbiji, vizija i standardi
Po ugledu na sve ozbiljne države koje drže do visokog stepena bezbednosne kulture i Srbija bi trebala da razvije metod saradnje bezbednosnih službi, vojske, policije i službi privatnog obezbeđenja. Uvezivanjem ove tri komponente, bezbednosni profil naše zemlje bi izgledao daleko pouzdaniji i stabilniji. Kroz sinhronizaciju rada ovih službi FTO bi trebala da zauzme značajnu funkciju, kao prva preventivna mera na putu sprečavanja kriminalnih radnji.
Sa obzirom da su službenici obezbeđenja treća oružana sila u Srbiji, posle policije i vojske, a po brojnosti nezvanično su na prvom mestu. Trenutna potreba za službenicima obezbeđenja na našem prostoru je preko 50.000 službenika. Uzimajući u obzir brojnost detektuje se nedostatak organizovanosti i zakonske uređenosti u ovom sektoru. Polažemo velike nade da će „Zakon o privatnom obezbeđenju“ kao i drugi zakonski akti uspeti da poboljšaju trenutno stanje, unificiraju procedure, uslove poslovanja, primenu operativno taktičkih mera i radnji te uvežu sektor obezbeđenja u blisku saradnju sa drugim bezbednosnim službama u Srbiji.
Sama činjenica da je donet „Zakon o privatnom obezbeđenju“ rezultira da su radnici obezbeđenja dobili status SLUŽBENIKA obezbeđenja. Ovo je prvi korak sistemskog rešenja jednog od segmenata ovog poslovanja. Duboko verujemo da će se i za ostalu problematiku vezanu za status službenika obezbeđenja u društvu pronaći slična (sistemska) rešenja koja će implicirati poboljšanjem statusa i ugleda kako službenika pojedinca tako i cele ove službene delatnosti. Ovakve okolnosti bi kako direktno tako i indirektno dovele do veće bezbednosne kulture u društvu i sigurnijeg osećaja svakog građanina u prisustvu službenika obezbeđenja.
Zakon je relativno dobro regulisao status i sticanje uslova za bavljenjem neposrednih bezbednosnih poslova, ali je i dalje nedovoljno jasno definisao uslove za sticanje prava na samostalno pokretanje privrednog subjekta koji bi se bavio ovom delatnošću. Tako na tržištu imamo veliki broj pojedinaca koji su ovu delatnost registrovali kao primarnu, bez predhodnih kvalifikacija iz ove oblasti, samo na osnovu lične procene profitabilnosti kako bi uvećali sopstveni kapital. Ovakav princip olakog sagledavanja profesije direktno implicira na njeno urušavanje, jer delatnost ne postavljaju na profesionalan nivo koji zaslužuje. Takođe se ne zalažu na unapređenju i poboljšanju uslova rada, primene novih metoda i usavršavanju službenika niti prate razvoj tehnologije u tehničkim sredstvima koja bi službeniku obezbeđenja povećala efikasnost u radu.
Statusna problematika službenika obezbeđenja se takođe ogleda i kroz platni razred, koji je među pet najnižih u R. Srbiji. Ovo ima direktan uticaj na to da se za poslove iz ove oblasti najčešće odlučuju redovno penzionisana lica, jer im angažovanje na poslu dođe kao kreativan utrošak slobodnog vremena, a lični dohodak od ovog posla dođe kao dopuna budžeta. Ova oblast se pokušala regulisati dopunom Zakona o radu i to tako što su penzionisana lica dovedena na isti pravni status kao i radno aktivna lica. Ne postoje velike olakšice na poreze i doprinose. Očekivalo se da će ove mere doprineti drugačijoj tržišnoj ponudi radne snage i da će kompanije upošljavati mlađa, a ne penzionisana lica. Pošto ova mera nije imala prateću podršku u smislu povećanja platnog razreda, izostao je željeni efekat. Zbog niskih primanja mlađa lica se retko odlučuju za odabir ove profesije kao primarne i jedine delatnosti kojom bi se bavili. Uglavnom su zainteresovani za povremena angažovanja, ali takav način rada onemogućava razvoj i napredak ove delatnosti dinamikom koja bi zadovoljila uslove na tržitu rada.
Gore navedene okolnosti utiču na devijantno tumačenje korisnika usluga, koji na ovu profesiju gleadju samo u domenu lične koristi, te imamo stanje da:
- Su službenici obezbeđenja samo trošak za njihov budžet, ali su prinuđeni da ispoštuju zakonski minimum angažovanja, jer jedino na taj način mogu izvršiti naplatu štete od osiguravajućih društava. Osiguravajuće kuće su postavile uslov da se vlasnik na neki način mora angažovati u zaštiti svoje imovine i da je pokušao na adekvatan način da spreči nastajanje štete. Ovo je uslov da bi se oštetni zahtev uzeo u razmatranje. Dovijanje klijenata na ovom polju poslovanja je da se osiguravaju kod kuća koje im daju najpovoljnije uslove, sa što manjim vremenom angažovanja službenika obezbeđenja. Tako dolazimo u situaciju da uz nisku vrednost radnog sata imamo klijente koji traže takvu satnicu gde službenik obezbeđenja ne može ostvariti ni minimum radnih sati mesečno. Što agencije za obezbeđenje i njihove službenike stavlja u još teži položaj,
- Se ne poštuje predviđena procedura u propisivanju protokola angažovanja. Trebalo bi sistematski uvesti kontrolu privrednih subjekata da li poseduju „Akt o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja“. Isključivo na osnovu ovog akta izvršiti izradu plana i definisati opšte i posebne dužnosti službenika obezbeđenja u odnosu na njegovu radnu poziciju. Na tržištu je čest slučaj da se zbog stava klijenta ova procedura preskače i da se radi prema želji korisnika usluga.
- Korisnici usluga često zanemaruju obaveze koje im nameću zakonski akti i ne prave razliku između: Akta za procenu rizika za bezbednost i zdravlje na radu, Akta za procenu rizika od katastrofa i Akta za procenu rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja. Kad se klijentu pojasni zakonska regulativa svakog akta i ukoliko pristanu na izradu potrebene dokumentacije ta dokumenta služe samo za ispunjavanje pravne norme (da se ispuni zakonski uslov), a ne da se po njima i postupa. Klijenti vrlo često ne pristaju na broj radnih mesta i satnicu angažovanja službenika bezbednosti koju izrađeni akti predviđaju
- Službenici obezbeđenja vrlo često imaju nedovoljna znanja, sposobnosti i veštine za obavljanje poslova koje se pred njih stavljaju. Kako je navedeno u uvodnom delu prosečna starosna dob službenika ih ograničava na nivo psihofizičke sposobnosti i vrlo često nisu u stanju da odgovore na zadatke na pojedinim pozicijama.
Nameće se zaključak da bi standard pružene usluge od strane bezbednosnih agencija podigli na viši nivo potrebno je iznalaziti sistemska sveobuhvatna rešenja. Poboljšati osnovnu obuku službenika, vršiti kontinuirana usavršavanja, trenažu i testiranja, limitirati određenje pozicije starosnom granicom, poboljšati platni razred službenika i uvesti kontrole u pogledu ispunjenosti uslova da se registruje delatnost od starane civilnih lica koja nisu imali dodirnih tačaka sa obrazovanjem ili poslom u bezbednosnim strukturama.
Imamo i pitanje da li bi mogao da se definiše zakonski minimum po profesijama, da bi službenici mogli da imaju odgovarajuće prihode u poslovima bezbednosti, da bi mlađi kadar mogao biti privučen?
Odgovor je vrlo jednostavan i nameće se iz činjenice da su na teritoriji R. Srbije prisutne strane kompanije za bezbednost, koje su i najveće sa brojem angažovanih službenika, govori u prilog tome da su njihovi sistemi i standardi iznad domaćih kompanija. Na ovaj način imaju platežnu sposobnost koja privlači određen broj ljudi mlađe generacije.
Nadamo se da će se svest u društvu po ovom pitanju promenuti i da će službenici obezbeđenja biti prepoznati kao bazna ćelija bezbednosne strukture u Srbiji. Svojom rasprostranjenošću i angažovanjem po različitim linijama bezbednosnog rada, kao i svojom brojnošću mogu biti stabilan oslonac u obaveštajnoj komponenti državnih službi bezbednosti. Ukoliko učinimo iskorak napred u ovom pogledu, u bliskoj budućnosti ćemo napraviti neizmeriv bezbednosni napredak i tako naš prostor načiniti lepšim i bezbednijim za bezbrižan život svakog pojedinca.
Radionica za FTO i korporativnu bezbednost
Slobodan Janković
Diskusija na aktuelnu temu nuklearnog naoružanja i krize na bliskom istoku – Gostovanje Dr Marine Kostić-Šulejić
Dr Marina Kostić Šulejić, Generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB, gostovala je u emisiji Priča o priči na Insajder tv u kojoj je govorila o nuklearnom oružju, statusu kontrole nuklearnog oružja i razoružanju.
Marina je istakla sadašnju krizu kontrole svih vrsta naoružanja, uključujući nuklearnog, i vezu između neproliferacije i razoružanja, kao i poseban značaj Ugovora o neproliferacije (NPT) i novog Ugovora o zabrani nuklearnog oružja (TPNW) za smanjivanje rizika od nuklearnog sukoba. Ona je govorila i o proliferacijskim trendovima, posebno na Bliskom i Dalekom istoku, i aspektima borbe protiv širenja nuklearnog oružja. Osvrnula se i na nedostatke koncepta nuklearnog odvraćanja i na nužnost oživljavanja pregovora o kontroli nuklearnog naoružanja kako bi se norma neproliferacije održala i naglasila značaj političkog aspekta sticanja postrojenja za proizvodnju nuklearne energije.
Ceo video možete pogledati na sledećem linku:
https://www.youtube.com/watch?v=kNrY0W4trTg
Bonus video:
KONKURS ZA STAŽIRANJE U STRUKOVNOM UDRUŽENJU SEKTORA BEZBEDNOSTI
Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) je otvorilo konkurs za četvrtu generaciju stažista. Na konkurs se mogu prijaviti studenti svih nivoa studija slanjem biografije i motivacionog pisma na mail security.sector.ngo.gs@zoho.com do 3. novembra 2023. godine.
Stažiranje obuhvata niz predavanja, debata i vežbi na aktuelne teme međunarode politike i bezbednosti. Ove godine stažiranje će se baviti promenama međunarodnog poretka, ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, situacijom na Balkanu i tradicionalno unutrašnje bezbednosnim temama. Poseban skup biće posvećen razmatranju nemačke spoljne i bezbednosne politike. Na kraju stažiranja biće objavljen Zbornik radova četvrte generacije stažista SUSB. Prethodni Zbornici se mogu pronaći na linku: https://www.sektorbezbednosti.com/radovi-i-publikacije/.
Stanje privatnog obezbeđenja u Republici Srbiji
Zakon privatnog obezbeđenja u R. Srbiji donet je 27.novembra 2013.godine, posle čega je imao izmenu i dopunu 11.maja 2015.godine, a stupio je na snagu 01.01.2017.godine, posle čega je 13.novembra 2018.godine izvršena još jedna izmena i dopuna. Tom prilikom zakon privatnog obezbeđenje je jasno definisao koji su obavezno obezbeđeni objekti od strateškog značaja za Republiku Srbiju i njene građana.
Pitanje je posle nemilih događaja koja su se desila u školi na Vračaru i ispred noćnog kluba u Obrenovcu, a kojom prilikom su poginuli službenici privatnog obezbeđenja, da li treba taj spisak proširiti?
Sa obzirom da su škole zbog nemilog događaja povećale prisustvo privatnog obezbeđenja i službenika policije. Možda treba obratiti i malo više pažnje na lokale gde se upravo naša omladina i skuplja?
Službama obezbeđenja biće potrebno još puno vremena da se postavi na viši nivo, jer je ona jako dugi niz godina na samom dnu lestvice plaćenih poslova u Republici Srbiji, gde je i sada. Često su to bili radnici drugih sektora koji nisu mogli (zbog zdravstvenog stanja ili nekog stepena invalidnosti koji im se desio za vreme rada) više da rade to za šta su kvalifikovani, pa su prebačeni na poslove portira ili noćnog čuvara. Samim tim službenik obezbeđenja se gleda kao neko koje samo trošak, kako u obezbeđivanju državnog sektora, tako i u poslovima privatnog obezbeđivanja objekata.
Sa obzirom da postoji obaveza da se uradi Akt o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja, na osnovu koga se pravi plan obezbeđenja, treba tu obavezu nametnuti i korisniku usluge, jer se često korisnik usluge ne slaže sa obavezom da plati dovoljan broj službenika obezbeđnja, već to gleda kao trošak i uzima broj službenika koji on smatra da je dovoljan, a često i samo da pokrije obavezu kod osiguravajućih kuća, da ima potpisan ugovor sa službom obezbeđenja i ne misli se o ugroženosti službenika.
Da li je možda slična situacija i sa incidentom koji se desio u lokalu u Obrenovcu ili u školi, jer se školsko obezbeđnje plaća iz roditeljskog dinara, pravo je pitanje, ali na žalost činjenica je da je mnogo života ugašeno.
Radionica za FTO i korporativnu bezbednost
Slobodan Janković
ODRŽAN STRUČNI SKUP SUSB „ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!“
Strukovno udruženje sektora bezbednosti je nakon tragičnih događaja u našoj zemlji – dva masovna ubistva – proglasilo 1. septembar za Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije. Tim povodom, 2. septembra 2023. godine održan je stručni skup pod nazivom “ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!”.
U okviru prvog panela „NASILjE I KRIMINAL U SRBIJI: GDE SMO SADA?“ prisutnima su se obratili Marko Žunjić, Hana Pollak, prof. dr Goran Vilotijević i Dimitrije Milutinović. Marko Žunjić, diplomirani politikolog, je predstavio poziciju Srbije po pitanju nasilja u uporednoj perspektivi na prostoru Zapadnog Balkana. Hana Pollak, diplomirani politikolog za međunarodne poslove, je govorila na temu dostupnosti oružja (legalnog i nelegalnog) kao faktora povećanja rizika od nasilja, teorijskim okvirima koji stavljaju u prvi plan instrumentalnost odnosno motiv kao glavne uzroke nasilja počinjenog vatrenim oružjem, količinu oružja u privatnom posedu, zakonskom okviru u Srbiji i merama donetim nakon dva masovna ubistva iz maja ove godine. Prof. dr Vilotijević, profesor strukovnih studija na Visokoj strukovnoj vaspitačkoj i medicinskoj školi u Vršcu, se osvrnuo na temu odgovornosti za nasilje posebno naglašavajući potrebu razumevanja dece i mladih, nužnosti obrazovanja dece o tome kako da razmišljaju i kritički promatraju dešavanja u društvu, ulozi straha i inferiornosti kod mladih i u društvu koji pogoduju vladavini nasilja i značaju postojanja jakih institucija kojima građani veruju kako pojedinci ne bi preuzimali pravdu u svoje ruke. Dimitrije Milutinović, član SUSB i policijski inspektor u penziji, je prisutnima izložio temu kriminala u Srbiji i onoga šta nam promiče u odnosu prema nasilju i kriminalu naglašavajući posebno ulogu tužilaštva i odnos policije i tužilaštva, kao i nužnost da se bavimo uzrocima a ne posledicama nasilja i kriminala i jačamo prevenciju ovih pojava.

Drugi panel odnosio se na temu „MANIPULISANjE, NASILjE I KRIMINAL“ a prisutnima su se obratili Emilija Stanojkovic, Jelena Vujanović, Aleksandar Stevanović i Simonida Milojković. Emilija Stanojković, novinarka, je izložila temu „Predstavljanje kriminala i kriminalaca kroz medije i efekti koje to izaziva“. Ona je navela da predstavljanje kriminala i kriminalaca kroz medije može imati značajan uticaj na percepciju javnosti i društvene reakcije. Mediji često izveštavaju o kriminalnim događajima zbog njihove senzacionalnosti, što može dovesti do stvaranje straha i stereotipa, normalizacije određenih ponašanja, povećanja publiciteta za kriminalce i pritiska na pravosudni sistem, kao i smanjenja poverenja u institucije. Kako je naglasila, da bi se smanjili potencijalno negativni efekti, i manipulacija javnim mnenjem, mediji bi trebalo da budu odgovorni u načinu na koji izveštavaju o kriminalu, pažljivo birajući reči i pristup temama, kao i da osiguraju ravnotežu između informacija o kriminalu i pozitivnih priča iz društva kako bi se pružila celovita slika. Jelena Vujanović, sa Instituta za političke studije, govorila je na temu kriminala, manipulacije i političkih partija u Srbiji, sa posebnim osvrtima na tri aspekta koji se odnose na finansiranje partija, mogući kriminal i manipulaciju – Zloupotrebu javnih resursa i „privatnih“ dogovora za finansiranja kampanja, upotrebu novca iz sumnjivih izvora za finansiranje kampanje i (zlo)upotrebu teme kriminala i korupcije za izborne kampanje. Jelena je zaključila da je u cilju suzbijanja povezanosti kriminalnih aktivnosti i političkih partija neophodno povećati kontrolu finansiranja, da medijsko izveštavanje o kriminalnim aktivnostima povezanim sa partijama mora biti pouzdano i provereno, kao i da je neophodno vratiti poverenje u instutucije, uključujući i političke partije kao glavne nosioce političkog života u Srbiji. Aleksandas Stevanović sa Instituta za sociološka i kriminoliška istraživanja, je govorio o povezanosti i posledicama veze organizovanog kriminala i političkih partija navodeći kao posebnu opasnost uključenost organizovanog kriminala u partijske i državne strukture i aktivnosti. Na kraju, skupu se obratila Simonida Milojković, pisac i novinarka, koja je prisutnima približila temu moguće zloupotrebe ranjivosti društva od strane „zlonamernih“ aktera, sa posebnim osvrtom na ulogu sekti, shvaćenih u širem smislu, i manipulativnih pojedinaca. Ona je naglasila da je neophodno identifikovati i kazniti „ubice samoubica“ i upozorila da satanističke sekte u poslednje vreme vrbuju mlade preko društvenih mreža, kao i da su pojedinci, poput „lažnih učitelja“ i nadrilekara, preuzeli ulogu nekada velikih grupa koje smo prepoznavali kao sekte.



Skup se završio diskusijom na temu „Koji vrednosni model društva promovišemo?“ a zajednički zaključak svih učesnika je bio da je:
– neophodno postojanje poverenja građana u institucije kako ne bi preuzimali pravdu u svoje ruke,
– neophodno da svaki pojedinac zauzme jasnu poziciju o tome šta je prihvatljivo a šta ne u jednom društvu,
– da je potrebno kroz medije edukovati društvo o tome šta je nasilje i kriminal i kakve to posledice može imati po pojedince i društvo, pridržavajući se Kodeksa novinara i etičkog izveštavanja,
– da je potrebno više pažnje posvetiti otkivanju i borbi protiv uzroka nasilja i kriminala, kao i preventivi,
– da je neophodno baviti se pitanjima povezanosti političkih partija sa organizovanim kriminalom i oblicima nasilnog ophođenja članova partija jer se to reflektuje na ponašanje države i drugih pojedinaca ukoliko takve partije dođu na vlast, a što može rezultirati pogubnim posledicama po društvo i svakog pojedinca.

SUSB će nastaviti i dalje da se bori svojim aktivnostima u skladu sa mogućnostima, prilikama i u skladu sa ciljevima i zadacima protiv nasilja, kriminala i manipulacije u društvu pod našom krilaticom – “Za bezbedno društvo slobodno od straha!”. Verujemo da ćemo na tom putu naići na podršku svih voljnih i pravih profesionalaca, stručnjaka i drugih zainteresovanih građana koji žele bezbedno i sigurno društvo, gde se poštuju profesionalizam, struka, vladavina prava i deca imaju priliku za bezbrižnije detinjstvo i zdravu socijalizaciju.
Predsedništvo SUSB

ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!
Strukovno udruženje sektora bezbednosti je nakon tragičnih događaja u našoj zemlji – dva masovna ubistva – proglasilo 1. septembar za Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije.
S tim u vezi ćemo 2. septembra 2023. godine organizovati stručni skup pod nazivom “ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!“.
Skup će obuhvatiti dva panela i nekoliko tema:
PRVI PANEL – NASILjE I KRIMINAL U SRBIJI: GDE SMO SADA?
- Nasilje u Srbiji u uporednoj perspektivi na prostoru Zapadnog Balkana
- Dostupnost oružja (legalnog i nelegalnog) kao faktor povećanja rizika od nasilja
- Odgovornost za nasilje: pojedinac i porodica, društvo i država
- Kriminal u Srbiji: sa kojim se kriminalnim aktivnostima najviše borimo a šta nam promiče
DRUGI PANEL – MANIPULISANjE, NASILjE I KRIMINAL
- Predstavljanje kriminala i kriminalaca kroz medije i efekti koje to proizvodi
- Kriminal, manipulacija i političke partije u Srbiji
- Zloupotreba ranjivosti društva od strane “zlonamernih” aktera
Skup ćemo završiti diskusijom na temu „Koji vrednosni model društva promovišemo?“.
Zainteresovani za učešće na našem skupu nam mogu poslati prijavu na mail: security.sector.ngo.gs@zoho.com
SUSB sa svojim kancelarijama ponovo na lokaciji u Beogradu – Hotel “Hyatt”
Od danas smo dostupni u našim novim (starim) kancelarijama u objektu Hotela Hyatt u prizemlju , a i ovom prilikom u sklopu i podršku naših starih dugogodišnjih prijatelja i partnera iz “SATELIT RESORTS“.
“SATELIT RESORTS” i naši prijatelji Srdjan Vasić i Dušan Goločevac su se dokazali kao kompanija i partneri koji bez ikakvih interesa daju podršku i veruju u nas i naš rad kao nezavisnog strukovnog udružnja tj. NVO registrovane u APR 2017. godine kao takve – “nezavisno, nevladino, nestranačko, interesno, javno, strukovno, istraživačko („Think- thank“) i profesionalno, udruženje, aktivnih i penzionisanih radnika državnog i privatnog sektora bezbednosti, naučnih radnika/istraživača, eksperata i specijalista na polju bezbednosti u akademskoj zajednici bezbednosnih i srodnih nauka i naučnih disciplina u vezi sa bezbednošću, kao i drugih građana simpatizera Udruženja svih uzrasta, kako u Republici Srbiji tako i u inostranstvu”.

“SATELIT RESORTS” posluje dve decenije na Balkanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima zapošljavajući preko 100 osoba u više različitih privrednih subjekata koja se bave proizvodnjom, trgovinom, konsaltingom, ugostiteljstvom i građevinarstvom. Takođe su i vlasnici Hotela – “Klub Satelit” na Zlatiboru, a trenutno se bave izgradnjom još dva hotela (“Satelit Lux” i “Satelit Residences“) u okviru kojih prodaju apartmane u trajnom vlasništvu sa mogućnošću rentiranja apartmana preko hotela.
Dolazak u kancelarije SUSB će biti isključivo uz najavu i prethodni dogovor bez obzira na dan i vreme u nedelji jer smo tu uvek za vas.

U skladu sa tim ćemo u narednom bližem periodu organizovati i prigodno kraće druženje i posetu našim kancelarijama otvorenu za sve naše članove, saradnike i partnere, a krajem godine i naš svečani skup i druženje u Hotelu “Hyatt” sa svim našim članovima, saradnicima, partenrima i prijateljima koji su odabrali da nesebično budu deo ove naše priče.














































































