Tag Archives: bezbednosna kultura
SUSB na Fakultetu bezbednosti podržalo Inicijativu za uvođenje nastavnog predmeta “Bezbednosna kultura” u škole u Srbiji
Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) obavešteno je i kontaktirano od strane pokretača inicijative za uvođenje predmeta „Bezbednosna kultura“ u obrazovni sistem Republike Srbije, prof. Mileta Spasića, ispred Fakulteta bezbednosti. Prepoznajući značaj ove inicijative, SUSB izražava punu podršku njenim ciljevima, imajući u vidu da je u potpunosti komplementarna sa našom inicijativom „Bezbedna deca / bezbedno društvo“. Obe inicijative dele zajedničke ciljeve – unapređenje bezbednosti dece i društva kroz edukaciju, prevenciju i jačanje bezbednosne svesti – zbog čega smatramo da je neophodno zajedničko, koordinisano delovanje prema društvu i donosiocima odluka u cilju sistemskog i održivog unapređenja bezbednosti u Republici Srbiji.

INICIJATIVA ZA UVOĐENJE PREDMETA „BEZBEDNOSNA KULTURA“ U OBRAZOVNI SISTEM REPUBLIKE SRBIJE
Pokreće se inicijativa za uvođenje predmeta „Bezbednosna kultura“ u osnovne i srednje škole u Republici Srbiji, kao obaveznog, izbornog ili vannastavnog programa, sa ciljem sistemskog jačanja bezbednosti dece, omladine i građana.
RAZLOZI ZA UVOĐENJE PREDMETA
• Savremeno društvo suočeno je sa sve složenijim bezbednosnim rizicima: nasilje, kriminal, zloupotreba droga, digitalne pretnje, trgovina ljudima, terorizam, vanredne situacije i elementarne nepogode
• Građani, a posebno deca i omladina, nemaju dovoljno znanja i veština za reagovanje u kriznim i rizičnim situacijama
• Ukidanjem obaveznog vojnog roka i sistema masovne edukacije, nastao je značajan bezbednosni jaz u znanju i spremnosti stanovništva
• Postojeći obrazovni sistem ne obuhvata sistematsku i praktičnu edukaciju iz oblasti bezbednosti
• Dosadašnja iskustva (predavanja u školama, ankete među učenicima) potvrđuju da postoji jasna potreba i interes za ovakvim sadržajem
CILJ INICIJATIVE
• Razvijanje bezbednosne svesti i odgovornog ponašanja kod učenika
• Osposobljavanje za pravilno reagovanje u svakodnevnim i vanrednim situacijama
• Jačanje preventivne zaštite i smanjenje rizika po život i zdravlje
• Podizanje ukupnog nivoa bezbednosti društva kroz edukaciju
KLJUČNE OBLASTI (ukratko)
Predmet bi obuhvatao teorijska i praktična znanja iz oblasti:
• Lična i porodična bezbednost
• Prevencija nasilja, kriminala i devijantnih ponašanja
• Bezbednost na internetu i digitalne pretnje
• Prva pomoć i zdravstvena zaštita
• Postupanje u vanrednim situacijama (požari, poplave, zemljotresi, akcidenti)
• Osnovi civilne zaštite i evakuacije
• Bezbednost u saobraćaju
• Zaštita od droga, trgovine ljudima i drugih oblika ugrožavanja
• Ekološka i zdravstvena bezbednost
• Osnove sistema bezbednosti Republike Srbije
MODEL REALIZACIJE
• Uvođenje kao obaveznog, izbornog ili međupredmetnog programa
• Kombinacija teorijske nastave i praktičnih vežbi
• Učešće institucija: Ministarstvo prosvete, Ministarstvo odbrane, MUP, civilna zaštita, Crveni krst
• Uključivanje stručnjaka iz oblasti bezbednosti, zdravstva i socijalne zaštite
• Razvoj posebnih udžbenika i nastavnih materijala
• Pilot-projekti i eksperimentalna nastava u školama
MEĐUNARODNA PRAKSA
• Brojne države već imaju razvijene modele edukacije iz oblasti bezbednosti (Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Švedska, Finska…)
• Nastava se realizuje kao poseban predmet ili kroz više predmeta
• U mnogim sistemima obavezne su praktične vežbe (evakuacija, krizne situacije)
• Fokus je na prevenciji, spremnosti i zaštiti stanovništva
DRUŠTVENA OPRAVDANOST
Savremeni bezbednosni izazovi, kao i iskustva iz zemlje i sveta (nasilje u školama, prirodne katastrofe, krizne situacije), ukazuju na potrebu sistemskog pristupa edukaciji.
Bezbednost nije isključivo odgovornost države, već i svakog pojedinca. Pravovremena edukacija može direktno uticati na smanjenje posledica i zaštitu ljudskih života.
ZAKLJUČAK I PREDLOG
• Pokrenuti javnu raspravu o uvođenju predmeta „Bezbednosna kultura“
• Sprovesti istraživanja i pilot-projekte u školama
• Uključiti relevantne institucije i stručnu javnost
• Na osnovu rezultata predložiti sistemsko uvođenje predmeta u obrazovni sistem
Ovde možete videti izvorni tekst poziva pokretača inicijative na pridruživanje.
NAJAVLJUJEMO ODRŽAVANJE NAŠEG 2. STRUČNOG SKUPA SA TEMOM – “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

Nastavljamo našu inicijativu za koju su nas podržali naši partneri i pozivamo sve pojedince i organizacije iz šire stručne javnosti i praktičare iz profesija koje imaju interesa u ovoj temi.
Skup je podržan od naših strateških partnera:
-
Fakultet za diplomatiju i bezbednost
-
4S Globalna bezbednost
-
Zaustavljači zločina
Skup je multi-disciplinaran i multi-institucionalan iz oblasti:
– bezbednosti (policija, kriminologija, Kazneno-popravni zavodi i zavodi za izvršenje krivičnih sankcija, penologijja…)
– obrazovanja (osnovno i srednje školstvo i pedagogija)
– mentalno zdravlje (psihijatrija, psihologija, spec pedagogija, teta-healing…)
– socijalna zaštita
– pravo
– mediji
– roditeljstvo (saveti roditelja i roditelji)
Sve zainteresovane za stručno učešće u diskusiji i panel izlaganje molimo da pošalju mail za kratkom profesionalnom biografijom i predstavljanjem na mail : security.sector.ngo.exeboard@zoho.com ili jankovickatarina95@gmail.com sa naznakom – “diskusija” ili “panel izlaganje” sa temom.
Ostali zainteresovani slušaoci mogu poslati SMS poruku sa imenom i prezimenom i zanimanjem sa naznakom “Slušalac” na broj tel. isključivo za poruke : 064/64-31-237.
Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?
Šta nam je potrebno kao društvu za bolju bezbednost dece i mladih?
Godinu dana nakon stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca , kao i ekspanziji negativnih devijantnih i uznemirujućih ponašanja dece i mladih u internet prostoru mi i dalje pričamo o istim mukama. SUSB je jedini od svog početka delovanja i pojavljivanja u medijima glasno akcentirao potrebu na razvijanju bezebednosne svesti i kulture. Ukazivali i obrazlagali smo ovu problematiku uvek, gde god i kad god smo imali priliku, te smo sporovodili razne projekte, edukacije i tribine na tu temu i tako činili ono što je do nas.
A gde grešimo kao društvo?
SUSB između ostalog ima i misiju projektovanu kroz oblasti delovanja i zadatke , a to je podizanje bezbednosne svesti i bezbednosne kulture u društvu, te smo samim tim fokusirani na zdrav razvoj i bezbednost dece i mladih u ovom smislu.
Kako se to postiže u potpunosti? Pa jedino kroz 4 stuba socijalizacije o kojima vrlo često pričamo a posebno u medijima u svakoj prilici kada smo bili pozivani i bili izuzetno prisutni u prvim periodima stravičnih događaja od pre godiju dana pa i sada povodom nestanka deteta u Boru.
Šta je Socijalizacija i koja su to 4 njena stuba?
Socijalizacija je skup faktora koji se služe formalnim i neformalnim merama i postupcima u formiranju vrednosti koji se primenjuju u vaspitanju deteta u cilju zdravog psiho-fizičkog i socijalnog razvoja i njegove bezbedne i zdrave integracije u društvo.
Svima nam je poznato da osnovna gradivna jedinca jednog društva jeste PORODICA. Kada nam je to poznato logčno je da je to i prvi korak i autoritet koji vaspitava dete u prvim godinama života i to čini PORODICU/RODITELJA kao prvi faktor uticaja u socijalizaciji deteta.
Sledeći faktor u socijalizaciji u formalnom obliku su PREDŠKOLSKE I ŠKOLSKE USTANOVE tj – OBRAZOVNO-VASPITNE INSTITUCIJE, ali ne smemo odvajati i još jedan faktor socijalizacije koji ide korak uz korak sa ostalim faktorima i to od prvog susreta deteta sa drugima van porodice a to je – VRŠNJAČKA SREDINA i direktno je zavisna od četvrtog narednog fakotra.
Kao sledeći, četvrti faktor soijalizacije ali ništa manje važan jeste DRUŠTVO kao sistem vrednosti koje jedno društvo neguje, promoviše i implementira kroz razne norme (formalne i neformalne) kao što su zakoni, običaji odnosno kulturni obrasci ponašanja. U tome su sadržani mnogi podfaktori uticaja: mediji i javni govor, kultura, politika društva i države, bezbednosna situacija i okolnosti, ali i spoljni uticaji drugih državnih politika, kultura i bezbednosnih pitanja.
Da ne bismo širili ovom prilikom previše, dalje razlaganje ove teme ćemo ostaviti za drugi put kako bimso se posvetili dalje Bezbednsnoj svesti i kulturi, takođe u kraćim crtama a dole na niže ostavljamo vam tabelu koja bolje objašnjava problem dva najvažnija stuba socijalizacije.
faktori socijalizacije
Bezbednosna svest i bezbednosna kultura poizilaze iz opšte kulture i opšte prihvaćenog obrasca ponašanja koje dete usvaja i primenjuje tokom perioda svoje socijalizacije. U zavisnosti od kvaliteta socijalizacije i bezbednsna kultura tj svest će biti razijena i usvojena. Za greške u tome i odsustvo iste ne možemo držati za „dežurnog krivca“ sporedne činioce u tom procesu kao što su npr. Policija i očekivati da ista reši taj nedostatak odnosno grešku socijalizacije osim da u svom delokrugu rada spreči i otkrije i uputi dalje na sistemsko rešavanje putem re-socijalizacije kroz državne institucije i institute.
Društvenu klimu i drštvene vrednosti i oblike ponašaja formiramo svi mi kao društvo tj većina, te ukoliko ta većina nema bezbednosnu svest i kulturu onda ni društvo neće biti ništa bolje. U svemu tome tako, to takvo društvo onda treba da ustupi prostor i da prliku stručnim ljudima i profesionacima u svojim poljima delovanja da rukovode bezbednosnom politikom i rešenjima.
U rešavanju ovog društvenog problema treba krenuti prema istim onim stubvima socijalizacijama kojem sam već naveo gore ali sa akcentom na rešavanje problema PORODICE kao gradivne jedince jednog društva, ali počevši od javnih aktivnosti usmerenih na DRUŠTVO u regulisanju javno dostupnog sadržaja, društveno-političke klimei uređivanja institucija usmerenih na održavanja PORODICE, a uz maksimalu pomoć REFORMISANIH VASPITNO-OBRAZOVNIH INSTITUCIJA i POTPUNO REFORMISANIH CENTARA ZA SOCIJALNI RAD.
Aktivnosti i mere moraju biti simultane i na ovakvoj relaciji. Kada se ova relacija uredi i podigne na viši nivo onda se i 4. preostali faktor tj stub socijalizacije VRŠNJAČKA OKOLINA i njihovo ponašanje usklađuje i utapa u takav opšti društveni narativ.
U skladu sa tim, napominjem da je potrebno slediti primer V. Britanije u donošenju zakona od 2019.godine u kontroli i srečavanju osetljivog i štetnog sadržaja u digitalnim i svi drugim medijima koji narušavaju zdrav i bezbedan razvoj dece i mladih (intelektualno/mentalno i fizički/zdravstveno).
Takođe još jednu od konkretnih mere predlažemo uveđenje novog člana u Krivični zakonik u Posebnom delu, u glavama 13 (Krivična dela protiv života i tela) i 14.(Krivična dela protiv slobode i prava čoveka i građanina), a po ugledu na član 185b (protiv polne slobode prema maloletnom licu) koji posebno sankcioniše vršenje krivičnih dela putem računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima, a sa posebnim akcentom na decu i mlaloletnike.
Predlog člana KZS : Iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršavanje krivičnih dela sa elementima nasilja kojim se uzenemirava javnost.
(1) Za izvršenje krivičnog dela kojima se narušava život i telo i dostojastvo drugog punoletnog lica koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima kazniće se od 6 meseci.
(2) Za izvršenje krivičnog dela kojima se narušava život i telo deteta ili nemoćnog lica, kao i zdrav razvoj i dostojanstvo deteta ili maloletnika ili nemoćnog punletnog lica, koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima kazniće se od 1 godine.
Takođe uvesti isti član i u Zakon o maloletnim učiniocma krivičnih dela i krivično pravnoj zaštiti maloletnih lica se najstrožijom vaspitnom merom ili merom bezbednosti. U članu 29. istog zakona treba reč „do 10 godina“ zameniti rečenicom „do 40 godina, gde nakon navršavanja 21 godine prelazi u zatvor za odrasle.“Uz to su potrebna i usaglašavanja sa drugim zakonskim i podzakonskim aktima koji imaju vezu sa navedenim kaznenim ograničenjem u dobu.
(Maloletnički zatvor
Član 29
Maloletnički zatvor ne može biti kraći od šest meseci ni duži od pet godina, a izriče se na pune godine i mesece. Za krivično delo za koje je propisana kazna zatvora dvadeset godina ili teža kazna, ili u slučaju sticaja najmanje dva krivična dela za koja je propisana kazna zatvora teža od deset godina, maloletnički zatvor može se izreći u trajanju do deset godina.)
Takođe, zalažemo se i za strožiju kaznenu politiku nadležnih sudova, kao i hitnu, transparentnu i doslednu rekaciju nadležnih obrazovnih institucija u ovom smislu kroz nove odrednice u postojećim protokoloma i pravilnicima za obrazovne institucije i brzu i transpartentnu reakciju Cenatara za socijalni rad i izveštavanje javnosti!
Verujemo da ćemo se kao društvo osvestiti i shvatiti sve greške i sa stručne strane sagledati sva rešenja u interesu deteta i čoveka a za bolju bezbednost i društvo slobodno od straha!
Dejan Milutinović










































































