Category Archives: Saopštenje
POČEO PROGRAM STAŽIRANJA DRUGE GENERACIJE STAŽISTA SUSB
U nedelju, 14. novembra 2021. godine započeo je Program stažiranja druge generacije stažista SUSB. Program je započelo dvanaest studenata osnovnih i master studija fakulteta iz Srbije koji se bave pitanjima bezbednosti. Stažisti će se tokom svog stažiranja baviti pitanjima međunarodne, regionalne i unutrašnje bezbednosti. Završni radovi buće objavljeni na našem sajtu u vidu Zbornika radova.
Raspisujemo konkurs za stažiranje za studente osnovnih, master i doktorskih studija
Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) poziva sve zainteresovane studente osnovnih, master i doktorskih studija koji se bave pitanjima bezbednosti da se do 05.11.2021. godine prijave za stažiranje u našoj Organizaciji (druga generacija stažista SUSB).

Stažiranje će trajti mesec dana, nakon čega će stažisti dobiti potvrdu o završenom stažiranju. Program stažiranja uključuje realizaciju minimum dve aktivnosti iz oblasti rada Udruženja u skladu sa njegovim radionicama (organizaciju sastanaka, edukacija, on-line seminara, sprovođenje anketa ili neke druge aktivnosti), kao i izradu analiza iz oblasti svih sektora i nivoa bezbednosti, koje bi bile objavljene na sajtu Udruženja i/ili publikovane u štampanoj formi. U skladu sa tada aktuelnim mogućnostima stažisti mogu biti uključeni u izradu projekata Udruženja kako tokom trajanja stažiranja tako i u buduće. Radionice Udruženja se mogu naći na sajtu Udruženja www.sektorbezbednosti.com.
Zainteresovani kandidati se mogu prijaviti slanjem biografije i motivacionog pisma u kojem bi bila navdena i specifična oblast interesovanja na mail: security.sector.ngo.gs@zoho.com ili slanjem pošte na adresu: „16.oktobra“ br. 21/37, 11160 Beograd .
Predsedništvo SUSB će nakon završetka konkursa pozvati odabrane kandidate na intervju i odlučuti o izboru stažista o čemu obaveštava kandidate telefonskim ili elektronskim putem u roku od 15 dana od okončanja konkursa.
Komentar nacrta ZOUP-a
Glava 1. reguliše OSNOVNE ODREDBE.
U delu gde su navođena NAČELA rada ministarstva vidimo prostor da se doda i NAČELO LIČNE ODOGOVORNOSTI U RADU. Poznato je da MUP plaća višemilionske odštete za loše odluke i poteze rukovodilaca, a za to isti nikad ni na najmanji način ne odgovoraju niti obeštećuju MUP ili tužioca, čak se dešava da se imenuju i na bolja radna mesta i tako reći dolazi do stanja odgovornosti „nikome ništa i idemo dalje“ dok MUP plaća odštete oštećenim tužilačkim stranama. Smatramo da je vreme da se uvede ovo načelo rada i stane na put takvoj praksi, gde će svaki zaposleni voditi računa šta radi, jer kako je inače to pravilo za izvršioce tako sada da nesporno važi i za rukovodioce i oficire.
Članovi koji se bave definisanjem pojmova, prvo ovakvi ne treba da budu na početku već na kraju, u smislu „Pojmovnika“. Neki pojmovi su potpuno nepotrebni ili suvišni ali ako gledamo tako, kada se pročita ceo Nacrt vidimo da je neophodno da im se doda još mnogo pojmova koji isto tako traže objašnjenje (grupa lica, biometrijska obrada podataka, službe bezbednosti, službene evidencije i sl.). Neki pojmovi kao što je – „INKRIMINISANO LICE“ predstavlja ozbiljan problem u primeni, jer nije moguće da se u potpunosti primenjuje pravedno u praski i podložno je raznim zloupotrebama i lošim procenama u postupcima protiv policisjkih službenika, te zbog toga traže bolju formulaciju i pozivanje na taj pojam u nacrtu (npr. Brisanje reči „indicije ili sumnja“).
Glava 2. Reguliše UNUTRAŠNjE POSLOVE i tu vidimo neke od ozbiljnih propusta i nerazumevanja.
Kada se već uvode potrebne novine u ovaj zakon, onda tu vidimo i potrebu da se navedu svi poslovi koje obavlja ministarstvo kroz svoje Sektore, a koji nisu do sada potpadali pod Direkciju Policije. Sa tim se nameće i pitanje koji su to ili koje vrste poslova u čl. 10 tačka 3. kao i u čl. 11. kroz nabrajanja.
Čl. 13. stav 4. Treba brisati jer se to podrazumeva i nema potrebe za ikakvim „pravdanjem“ u članu zakona.
U članu 16. koji reguliše SARADNjU SA drugima van ministarstva vidimo potrebu i priliku da se doda „ i organizacije civilnog društva“, jer je to nesporna stvar u praksi kojoj se teži ukoliko se ugledamo na EU i Evro-atlantske standarde kojima očigledno i nedvosmisleno težimo i prihvatamo kao društvo i kao država kroz brojne pravne i strateške dokumente. Takođe isto to treba dodati i u članu u vezi sa SPOLjAŠNjOM KONTROLOM.
Jedan od najvećih zamerki i kritika jeste u članovima koji regulišu UNUTRAŠNjU ORGANIZACIJU sa akcentom na Policiju.
Potrebno je vratiti ili uzeti kao osnovu opis iz aktuelnog Zakona o Policiji gde se Direkcija policije postavlja kao krovna ili centralna organizacijona celina u čijem sastavu su pobrojane organizacione jedinice sa opisom i delokurugom rada odnosno vrste poslova za koje su iste nadležne, te tako njihovo postojanje i poslove tj. zadatke za koje su osnovani održimo stabilnim i izvesnim. Ovako navedeni članovi odražavaju sliku opšte nestabilnosti i nesigurnosti ministarstva da organizuje i sporovodi poslove i zadatke shodno rizicima, izazovima i pretnjama koji su već regulisani u Nacionalnoj startegiji bezbednosti. Ili su se te činjenice odnosno izazovi, pretnje i rizici bitno promenili ili smo kao društvo i država nesigurni u to pa ne znamo da li će nam Žandarmerija ili Policijska brigada trebati ili nam je to odjednom loše rešenje. O tome možemo i više pričati dodatno ali da ne širimo dalja kako ne bismo zamorili nastavljamo dalje i držimo ovu temu otvorenu za drugu priliku.
Pored ZNAKA I OBELEŽJA (čl. 23) treba navesti i zaštiti izgled UNIFORMI, jer kako je bilo raznih zloupotreba i nepoznavanja službenih značaka i legitimacija Policije tako je bilo probelema i oko uniformi Policije. Znamo da je i to ali opet slabo regulisano u aktuelnom Zakonu o Policiji kada je reč o boji uniforme.
Sledeća kardinalna i potpuno nepotrebna greška jeste odrednica u čl. 25. stav 1. – „organizovana snaga prinude“ koju zaista smatramo da nema potrebe da se opisuje zašto već dajemo predlog sledeće formulacije stava 1. kao – „Policija je izvršni organ ministarsva unutarašnjih poslova koji deluje preventivno i represivno u saradnji sa nadležnim pravosudnim organima, a radi obezbeđenja vladavine prava, čuvanja i unapređivanja bezbednost građana, njihove imovine i države u celini.“.
U stavu 3. istog člana je potrebno preciznije fomrulisati stvar i dodati reč „u svom nazivu“ posle reči „ „Policija“ “ , jer tako se izbegava nedoumica oko upotrebe same reči „policija“ u odnosu na naziv neke organizacije ili firme. Takođe u istom članu i stavu ne smemo izostaviti i postojanje profesionalnih ili strukovnih udruženja policajaca pored sindikata policajaca, dok u svakom drugom smislu nema nikakvog osnova niti potrebe da se drugim subjektima pored ovde već napomenutih uopšte razmatra upotreba termina „policija“ u svom nazivu u bilo kom padežu srpskog jezika.
U članu 28. Stav 2. Smatramo da je potrebno dodati na kraju rečenice reči – „do pravosnažne presude nadležnosg suda.“.
U članu 30. stavu 1. potrebno je i logično dodati reči „centralna“ i „celina“ tako da glasi – „Direkcija Policije je CENTRALNA organizaciona CELINA ministarstva koja rukovodi Policijom i obavlja policijske i druge poslove utvrđene zakonom.“.
Član 31. Krajnje neodređena i široko postavljena defincija gde je i u samom nazivu potrebno dodati posle reči „posebne“ i reč „specijalne“, kao i u stavu 1. . Dalje, NEOPHOPDNO je nabrajanje već postojećih jedinica tog tipa sa dodatkom na kraju kao poslednja tačka „i druge posebne i specijalne jedinice shodno ukazanoj potrebi za izvršavanje zadataka koji nisu već dodeljeni postojećim organizacionim jedinicama Policije.“. U praksi je ovakava odredba zaista neophodna i poželjna te o kojima takođe možemo posebno pričati i ostavljamo otvorenu temu ukoliko se to ne prepoznaje kao potreba.
U članu 32. je potpuno nejasna potreba za tim članom i sama formulacija reči „POVREMENO OBAVLjANjE KONKRETNIH POLICIJSKIH ZADATAKA“, pa opravdano stojimo na stanovištu da je potrebno brisanje celog člana.
Takođe, član 33. nam nije potpuno jasan i isto važi kao i za prethodni član 32. Te tražimo konkretno objašnjenje u praksi a da je pritom taj primer takav da za to nije sposobna Direkcija policije s’obzirom da je Direkcija Policije za to logično zadužena.
U članu 35. se pitamo da li je s’lošeg podići malo standard za odabir „Prvog policajca“, jer bi on trebalo da bude policijska veličina koja se odlikuje dugim i dokazanim izuzetnim profesionalizmom i etičkim karakterom, kao i posebnim sposobnostima u inovativnostima i drugim kvalitetima koji odlikuju tako visoku i posebno odgovornu poziciju u sistemu bezbednosti.
U članu 41. potrebno je u tački 11) na kraju rečenice dodati „ ili prekršaj“, dok u tački 12) postavlja se pitanje za dodatno regulisanje kome i na koji način.
U članu 44. koji opisuje SISTEM ZA OBRADU PODATAKA u stavu 1. Nakon reči – „Prilikom obavljanja poilicijskih poslova“ , treba dodati reči – „ , a u skladu sa zakonom i u saradnji sa nadležnim pravosudnim organom, “. Ovim bi se dobrim delom otklonile mnoge nedoumice i strahovi od moguće zloupotrebe na ovom polju i time rešio problem i najspornije stvari u javnosti – član 71. i član 72..
Član 46. je zaista polemičan iz mnogo logičnih razloga da se ovako posebno navodi. Ova odrednica ne treba da bude u zakonu kao „DUŽNOST“ već treba navesti kao očekivanu reakciju požrtvovanosti u policijskoj Etici te je isti član neophodno brisati u ovoj formi i kao dužnost. Svaki posvećeni policajac koji je iskreno odabrao ovu profesiju u skladu sa ličnom procenom će odlučiti, mahom refleksno da reaguje prvenstveno stavljajući život drugog ispred svog, ali stavljati to kao „DUŽNOST“ je krajnje ne primereno, neljudsko i kontraproduktivno.
U članu 47. je se izostavila obaveza policijskog službenika da po završetku službene radnje a najdalje do isteka 24 sata dostavi službenu belešku o konkretnom događaju i primenjenim sredstvima prinude ukoliko ih je bilo, što treba dodati u navedenom članu kako se ne bi ostavljala slobodna procena starešine i prostor za disciplinsku odgovornost.
U članu 49. stavu 1. takođe treba dodati u produžetku rečenice na kraju reči – „ili prekršaj.“. U stavu 2. istog člana na kraju rečenice u produžetku treba dodati reči – „službenom beleškom“ , jer nije određeno da li izveštava pismeno ili usmeno. Svi znamo da ako nema pismenog traga o nečemu to je podležno manipulaciji i zloupotrebi.
U članu 51. stav 1. tačka 2) potrebno je dodati na kraju reči – „do okončanja sudskog postupka i odluke nadležnog suda.“. Takođe, iste reči treba dodati i na kraju tačke 3).
Član 54. kao što rekosmo na početku ovog komentara je polemičan u praktičnoj primeni zbog straha od zloupotrebe prema policijskom službeniku i zloupotrebe viđenih okolnosti i izvlačenja iz konteksta. Naravno, smatramo da je suština ovog člana potrebna i nije suvišna u zakonu ali joj treba pažnjivo pristupiti i preciznije definisati, barem navođenjem postojanja posebne instrukcije.
Član 59.
Formulacija stava 7. je izazvala mnoge negativne komentare u javnosti usled nedorečenosti i nerazumevanja suštine ove stvari te predlažemo ovakvu formulaciju ovog stava:
„Zabranjeno je fotografisanje ili video snimanje policijskog službenika u toku sprovođenja zakonite službene radnje ako se time ometa ili sprečava policijski službenik da tu radnju izvede efikasno i sigurno ili ukoliko je radnja koju policijski službenik sprovodi zakonita prikrivena akcija policije na suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma ili hvatanje/hapšenje učinioca krivičnog dela sa povećanim rizikom.“
U stavu 5. treba preciznije navesti koja je to oprema i za koje poslove i predlažemo dodavanje sledeće rečenice : „U smislu kombinacija slova i brojeva na delovima posebne opreme odnosno uniforme se smatra posebna oprema za javni red ili posebna oprema kriminalističke policije i drugih organizacionih jedinica policije u toku grupnih akcija policije na zadacima održavanja i uspostavljanja javnog reda i suzbijanja organizovanog kriminala i terorizma kao i hapšenja počinioca tih krivičnih dela. Kombinacije slova i brojeva su sistem logičkih slovno-numeričkih oznaka koje identifikuju formacijsku pripadnost svakog policijskog službenika u timu. “.
( Ovakva alfa-numeracija je čak i preciznija za indetifikaciju policijskih službenika u grupi od broja značke i može se lakše indetifikovati svako neprimereno ponašanje odnosno prekoračenje policiskog službenika ili policijskih službenika pod komandom konkretnog starešine koji nosi odgovornost za postupanje istih. Što se tiče prethodno navedenog stava, policijski službenici moraju da imaju slobodan i nesmetan pristup i koncetraciju u sprovođenju zakonitog postupanja prema licu ili licima prema kojima primenjuje zakonita ovlašćenja i radnje. Ukoliko se neko prisutan zatekne ili približava policijskom službeniku a da nije pozvan od strane istog, taj mu odvlači pažnju i može dovesti u opsanost ili rizik da ne postupa skoncentrisan i time naruši efikasnost i doslednost potrebne zakonski osnovane radnje. Druga sporna stvar zbog koje je ovaj član dobro dočekan jeste zlonamerno izvlačenje iz konteksta viđenog dela dogagađaja i širenje takvog sadržaja u javnom prostoru čime se zlonamerno i neosnovano širi lažna slika i narušava ugled i Policije i policijskog slubenika pa i njegovog dostojanstva i bezbednosti. Vrlo često javnost zaboravlja da su policijski službenici takođe ljudi sa istim pravima kao i svi drugi i da svoja prava, dostojanstvo i ugled takođe moraju da zaštite od zlonamernih pojedinaca. Svakako video snimanje i fotografisanje policijskih službenika nije problem ako se to radi sa bezbedne udaljenosti na kojoj se ne ometa policijski službenik kao i objavljivanje tog sadržaja u javnosti ali bez zle namere i u cilju traženja objašnjenja policijskog službenika bez prethodnog površnog ili izvučenog iz konteksta zaključka tj. predsrasude. Ovde predlažemu MUP-u da pozove građane ukoliko dođu do takvog snimka ili fotografije to objave na zvaničnim profilima ili stranicama MUP-a gde bi MUP mogao da objasni pravo činjenično stanje i reaguje na isti daljim merama ukoliko je to potrebno. )
U članu 64. treba dodati stav 6. koji opisuje i ometanje ili napad na ovlašćeno službeno lice tj. policijskog službenika.
U član 65. valja dodati i da se „ovo ovlašćenje može primeniti i prema grupi lica“.
Član 71. je izazvao mnogo polemike i straha u javnosti i kod dela OCD. Ovo zahteva posebni tehnički opis, objašnjenje postupka, kao i postojanje i korišćenje baze podataka potrebne za ovo. Smatramo da nije problem postojanje kamera za nadzor na javnim mestima, ali je pitanje softvera koji se koristi, te kako se koriste i obrađuju podaci i uz čiju saglasnost i odobrenje. Da li u tu bazu podatak ulaze svi podaci svih građana ili samo podaci lica koja se unesu prilikom potrage za koju je prethodno zakonito pribavljena saglasnost odnosno odobrenje nadležnog pravosudnog organa.
Ova metoda tj radnja jeste dragocena za pitanje bezbedniosti i traganja lica za kojima je raspisana potraga ali dovodi u pitanje zloupotrebu istog u praćenju kretanja lica za koja nije raspisana potraga ili nisu očigledni učinioci krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti. Naše mišljenje je ovako zasnovano više na pretpostavkama i prema tome je polemično i svaka, odnosno bilo čija ocena ovoga nije validna i zahteva mnogo više informacija i objašnjenja da bismo shvatili ovu novinu u primeni, kao i da ne ugrožava slobode i prava građana koji nisu počinioci krivičnih dela niti je raspisana potraga za istima.
Sve to kada se razjasni i definiše u već napomenutom ovde na početku „pojmovniku“ ili u dodatom stavu, onda ovaj član nije problematičan i ne traži posebnu izmenu niti brisanje.
U svakom slučaju, ovo se oslanja dalje na članove 156, 157 i 158 koji govore o NADZORU I SNIMANjU NA JAVNIM MESTIMA, te treba uzeti u obzir i to i tako u celosti gledati.
U članu 162. potrebno je opisati bliže ili u samom članu ili u već pomenutom na početku ovog komentara- „pojmovniku“ šta su : „potera, zaseda, racija i blokada saobraćajnih i drugih površina“.
U članu 164. stoji i dalje prepisan član iz aktuelnog ZoP-a a to je POMOĆNA POLICIJA. Ova po nama posebna materija zahteva dobru analizu potrebe za takvim oblikom dodatne formacije u policiji, kao i jasnu sliku o konkretnoj nameni i strukturi te formacije, odnosno za koje poslove je potrebna konkretno, sa kojim ovlašćenima i prijem u istu. Da li je potrebnije i smislenije osvežiti i „pojačati“ ljudske kapacitete redovnog sastava policije ili civilne zaštite ili je pomoćna policija u smislu rezervnog sastava policije sastavljen od penzionisanih policajaca i FTO radnika na konkretni poziv kada se proglasi vandredno ili ratno stanje i sa kojom ulogom. Da napomenemo i to da stvari iz stava 5. nisu ni do sada ispunjene po aktuelnom a ni po ranijim ZoP-ovima. Jednostavno ostavlja previše prostora za sumnju u ispravnost samog postojanja ove tvorevine za poslove i zadatke za koje se navodi ovako, osim kroz sledeću podelu POSLOVI ZAŠTITE I SPASAVANjA.
U članu 168. koji opisuje CIVILNU ZAŠTITU i dalje nemamo jasnu sliku ove „formacije“ ili specijalizovane jedinice, gde joj je mesto u organizacionoj šemi MUP-a i Policije i ko su zaposleni koji obavljju te poslove…
Pored toga, jedino ovde možemo videti svrhu prehodno navedsenog komentara člana 164. – POMOĆNE POLICIJE ali to treba tako i definisati u tom kontekstu, jer smataramo da mesta ovoj tvorevini tj. pomoćnoj policiji nije nigde drugde mesto, pošto za sve ostale poslove već imaju postojeće redovno tj. stalno angažovane organizacijone jedinice Policije sa policijskim službenicima koji su obučeni i osposobljeni za sve te ostale poslove a njihovo brojno stanje treba da bude dobra procena Vlade odnosno ministra kada se pravi sistematizacija radnih mesta i drugo.
Glava 3. govori o KONTROLI RADA
U članu 181. već smo naveli u komentaru na član 16. , a to je – dodavanje reči pod novu tačku „7) organizacije civilnog društva (profesionalni/strukovni sindikati i udruženja i druge ne-vladine organizacije).“
(Ovde se pozivamo na konkretna znanja i iskustva sumirana na stručnom skupu koji smo mi kao Udruženje (SUSB) organizovali, a baš na temu „Demokratska kontrola sektora bezbednosti“, te ukoliko je to potrebo možemo ga organizovati ponovo, kako bismo podobnije i konkretnije ukazali na ovu potrebu za dopunom ova dva člana nacrta.)
Članovi 221 i 222 nije mesto u delu koji reguliše LjUDSKED RESURSE jer se ti članovi odnose na SREDSTVA ministarstva i pobrojano je u članu 207 – „SLUŽBENE LEGITIMACIJE I SL“. Kada govorimo o tome, potrebno je navesti tačno šta se misli pod skraćenicom „SL“.
U članu 221. stav 5. treba dopuniti rečima „i značke“ posle reči „Izled i sadržaj službene legitimacije“.
U članu 223. treba dodati na kraju u novom stavu istovetnu zabranu koja štiti izgled uniforme u Policiji, kao što je to navedeno u članu 222.
U članu 229. stav 2. vidimo kao izuzetno sporno, odnosno traži konkretno objašnjenje za opravdanost navođenja člana 31. stava 2.
U korist Javnosti napominjemo da su u članu 232. stav 1. navedene reči „dodatno vrednuje“, što ima značenje da je dodatna ocena koja daje dodatnu vrednost a ne isključuje ostale ocene prilikom prijema u radni odnos.
U članu 233. Treba dodati napomenu da se u tačkama 1) i 2) ne može primiti u status OSL iz opravdanih razloga koji su nam poznati u praksi kao loše i nepravedne, osim kada lice dolazi zbog potrebne posebne osposobljenosti iz struktura bezbednosti odnosno Vojske i BIA.
U članu 234. smatramo da treba dodati na kraju rečenice reči – „a u skladu sa članom 235. ovog zakona.“.
U članu 236. Na kraju treba dodati novi stav koji glasi – „Prednost na internom konkursu imaju zaposleni na neodređeno vreme u ministarstvu, duže od 2 godine.“.
NEOPHODNO JE PRECIZNIJE NAVESTI ŠTA JE POJAM „POTREBE SLUŽBE“ POSEBNO U SMISLU PREMEŠTAJA POLICIJSKOG SLUŽBENIKA, jer je to ranije bio najčešći osnov za zloupotrebu nadređenih starešina usmeren protiv podređenih izvršioca gde je bila narušavana egzistencija istih i profesionalno dostojanstvo, ali to ćemo konkretno ostaviti policijskim sindikatima da obrade i obrazlažu… Kada se generalno u ovom kontekstu reguliše „PREMEŠTAJ“, zbog napred navedene moguće zlonamerne upotrebe ovog prava neposrednog starešine prema radno angažovanom policijskom službeniku koji je raspoređen kod njega, predlažemo da pitanje premeštaja i slične radnje odlučuje nezavisna komisija odnosno odeljenje SEKTORA ZA LjUDSKE RESURSE kao krovna organizaciona jedinice ministarstva zadužena za KADROVSKE POSLOVE. Time bi se sve sporne eventualne stvari u tom procesu pravednije rešile, jer pretpostavljeni starešina mora preciizno i objektivno da obrazloži svoj zahtev za premeštaj konkretnog radnog angažovanog koji je raspoređen kod njega. Takođe, ovde ostaje regulisanje pitanja eventualnog zadržavanja koeficijenta plate ili dodataka tj. kada i na koji način.
Član 253. se tiče OCENjIVANjA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA za koji moramo reći da je katastrofalan u praksi. Apelujuemo ovom prilikom da se potpuno promeni sistem i metoda ocenjivanja jer ni približno ne oslikava realno stanje niti vrši svoju svrhu – čak je kontraproduktivan po samu profesiju. Zbog toga, treba dodati rečenicu u stavu 5. istog člana koja glasi: „Merila i načini ocenjivanja moraju biti objektivni i prilagođeni za svaku organizacionu jedinicu posebno, odnosno za poslove i zadatke koje policijski službenici redovno obavljaju, dok se za vandredne poslove i zadatke ocena dodatno vrednuje.“
Član 254.-259. Što se tiče činova u Policiji, smatramo da je neosnovana i površna kritika koja se prenela u javnosti kao zabrinjavajuća. Poznavajući aktuelnu situaciju i ranije činove, ovo sad nije ništa novo niti sporno, jer je to u upotrebi već dugo vremena , a u sada ovom aktuelnom ZoP-u kao i u nacrtu ovog zakona postoji podela na činove i zvanja gde su ovakvi činovi i sada aktuelni u nekim organizacionim jedinicama Policije. Jedina promena za činove je ta da su izbačeni sufiksi „policije“ jer je to bilo predugačko i nepotrebno za upotrebu.
U članu 262. vidimo nepreciznost koja ostavlja mnogo prostora za lošu praktičnu primenu i bojazan od zloupotrebe stava 2.. Zbog toga tražimo bolji i prezicniji opis ovog stava.
Što se tiče skupa članova koji regulišu BEZBEDNOST I ZDRAVLjE NA RADU , nećemo se zadržavati na članove posebno već ćemo dati jednu opštu sugestiju i zapažanje do kojih smo došli i formirali stav na osnovu radnog iskustva naših članova i saradnika tj. policajaca i drugih stručnjaka na polju medicine i bezbednosti. Ovo takođe ostavljamo na detaljnije komentarisanje i ocenu policijskim sindikatima jer je to zajedno sa drugim dalje radno-pravnim pitanjima u ovom nacrtu, prvenstveno tema u njihovoj nadležnosti i obavezi.
Potrebno je prihvatiti postojanje PROFESIONALNIH OBOLjENjA i sastaviti listu sa detaljnim opisom istih i kako se tretiraju, a za koje bi Vlada donela poseban Pravilnik.
Takođe, potrebno je da se u ministratsvu stručno radno angažovanima na poslovima PSIHOLOŠKE PREVENCIJE daju veća ovlašćenja u praksi, kao i nezavisnost u radu, te da njihova ocena nije „mišljenje“ koje ne obavezuje već da bude odluka po kojoj se postupa. Takođe, ovo bi trebalo da važi i kada je u pitanju FIZIČKO zdravlje (loko-motorni sistem i sistem organa).
Svaka pohvala je za unošenje člana 278. koji reguliše DODATAN RAD, jer smatramo da je to osnovno radno-pravo svih ljudi ukoliko ne ugrožava tim dodatnim radom primarnog poslodavca na bilo koji način. Ipak, smatramo da neke stvari treba preciznije definisati kako se ne bi zloupotrebljavalo ovo pravo i nepravedno i selektivnpo primenjljivalo. Neophodno je precizno definisati, a ne navoditi kakav je to dodatan posao koji narušava ili šteti ugled MUP-a i šta se smatra pod sukobom interesa. Napominjemo da postoji veliki problem u praksi od subjektivizma pretpostavnjenog, a posebno kada treba da lično odobri policijskom službeniku ovo pravo. Tu dolazimo do rizika od preteranog odnosno zlonamernog i neosnovanog subjektivizma pretpostavnjenog prema tom policijskom službeniku.
Još jedna napomena za stva 3. istog člana a u vezi sa navodimna iz stava 4. jeste da se NE MOŽE SMATRATI RADOM aktivnost u navedenim udruženjima (humanitarno, kulturno-umetničko, profesionalno, sindikalno, sportsko… ), osim ako nema novčane nadoknade za konkretan rad i na ime konkretnog policijskog službenika.
Za kraj, kako smo više puta naveli da se nećemo posebno baviti odredbama iz oblasti radnog-prava koje je izričito u opisu polja delovanja sindikata, ipak ćemo se osvrnuti na još jedno naše zapažanje za koje smtaramo da treba da ukažemo i damo sugestiju. Uz svo dužno poštovanje policijskih sindikata i potrebe discipline na visokom stepenu te disciplinske odgovornosti policijskih službenika, smatramo da je regulisanje i nabrajanje 41 TEŠKE POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI a u odnosu na 7 LAKIH POVREDA SLUŽBENE DUŽNOSTI krajnje nesrazmenrno i nepravedno, da ne kažemo kontraproduktivno u praksi odnosno u radu policijskih službenika. Kada uzememo u obzir preteranu subjektivnost i brojne odštetne zahteve prema ministrastvu i presude koje su disciplinske postupke poništavali i proglašavali neosnovanim, kao i ozbiljne posledice po policijskog službenika koje nosi teška povreda službene dužnosti onda možemo da shvatimo zašto je ovakvo regulisanje ove stvari preteško i štetno koliko god to zvučalo kontradiktorno. Smatramo da bi trebalo značajno napraviti izmene – brisanje i/ili prebacivanje nekih tačaka iz TEŠKIH u LAKE POVRED SLUŽBENE DUŽNOSTI.
Mnoge ovakve i slične probleme gde navodimo opasnost od subjektivne i neosnovane ocene i odluke nadređenog starešine rešava ili prebacivanje odlučivanja/ocenjivanja na sektor ljudskih resursa ili upućivanja žalbe navedenom sektoru minsitarstva na nezaviosnu i objektivnu i stručnu procenu i ocenu koja odlaže pravosnažnost takvog rešenja na koje se žali. Time bi se izbegli brojni sudksi postupci i troškovi ministarstva po osnovanim žalbama policijskih službenika ali i vratilo poverenje i podigao moral u redovima policijskih službenika. Svakako, i ovo pitanje očekujemo od policijskih sindikata da obradi i da mišljenje i da stav ali napominjemo da se sve ovo svakako tiče (na indirektni način) stanja bezbednosti i efikasnosti Policije odnosno ministratsva pa samim tim i društva i države u celini.
Naravno pored svih ovih primedbi i predloga nepohodno je to propratiti kroz pod zakonske akte tj. Pravilnike i instrukcije za koje su takođe potrebni uvidi stručne javnosti radi valjanog i doslednog primenjivanja istih u praksi bez problema i nedoumica.
Nadamo se da će ovaj naš komentar biti shvaćen i prihvaćen kao konstruktivna kritika i zapažanje sa ciljem donošenja ovako važnog zakona i uređivanja ovako bitne materije kako za radno angažovane u misnistarstvu odnosno policiji, tako i za društvo i državu.
Beograd,
29.09.2021.godine
S’poštovanjem
Krinimološko-policijska radionica SUSB-a
Predsednik SUSB-a
Dejan Milutinović
PASS SECRETARY GENERAL PARTICIPATE AT THE 10TH CONSULTATIVE MEETING OF THE EU NON-PROLIFERATION AND DISARMAMENT CONSORTIUM
Secretary General of the PASS and Head of the Centre for non-proliferation, arms control and disarmament participate at the 10th Consultative Meeting of the EU Non-Proliferation and Disarmament Consortium, held on 16-17 September 2021. The Meeting will open Special Envoy on Disarmament and Non-proliferation and Head of the EEAS Disarmament, Non-Proliferation and Arms Export Control Division. Dr. Kostić will participate at the plenary meeting, as well as one of the breakout sessions regarding security architecture in Europe.
PASS is the member of EU NPDC Network since February 2021.
Foto: EU NPDC
GENERALNI SEKRETAR SUSB UČESTVUJE NA 10. KONSULTATIVNOM SASTANKU KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE
Generalni sekretar SUSB i Rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB dr Marina Kostić 16. i 17. septembra 2021. godine učestvuje na 10. Konsultativnom sastanku Konzorcijuma Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje. Sastanak će otvoriti Specijalni predstavnik EU za razoružanje i neproliferaciju. Dr Marina Kostić će učestvovati na plenarnom zasedanju, kao i jednoj od posebnih sesija koja se odnosi na bezbednosnu arhitekturu u Evropi.
SUSB je član mreže think-thank organizacija koje okuplja Konzorcijum EU od februara 2021. godine.
Foto: EU NPDC
Безбедност у саобраћају и технички прегледи
Сведоци смо да се последњих пар месеци дешавају бројни проблеми у пракси због спорног Правилника о техничком прегледу возила из 2018 године, где се незадовољство власника моторних возила све више и јаче чује и види у јавности и међу грађанима у неформалним комуникацијама са њима.
СУСБ је се консултовао и са другим стручњацима и експертима ван свог Удружења на овом пољу како бисмо пронашли у чему је проблем.
Очигледно је да су Правилник о техничким прегледима по нама писали нестручни људи, који немају додирне тачке са сабраћајем и машинством, а питање безбедности у саобраћају смештају и виде тамо где то нема никакве везе са безбедношћу.
Kад нешто није прецизно дефинисано отвара се и простор за малверзацију и корупцију, па самим тим сматрамо да поменути Правилник и тумачење истог у пракси треба преиспитати и урадити потребне измене и допуне.
Приликом обављања техничког прегледа одговорна лица на истом, траже исправност делова и склопова, који немају везе са системима за управљање и заустављање односно безбедношћу у саобраћају, већ су више питање естетике и угодности возача и путника.
Свако возило мора да буде технички исправано и безбедно али да ли је стварно потребно да се људи матретирају јер примера: ради постоји огреботина на бранику аутомобила, зато што имају налепнице на бочним странама возила, зато што слабо раде прскалице или се слабо чује сирена на возилу, да нема довољно течности за стакла. Такође је и питање да ли утиче на безбедност то што седишта нису исте боје као и да ли ради подизач стакла на задњим вратима, а тек да ли неисправност светла за осветљавање задње регистарске ознаке треба да буде разлог да неко не прође технички?!
Таквих примера има много али ако већ хоћемо да уводимо Европске законе несмемо занемарити чињеницу да је просечна старост аутомобила у Србији, преко 17 година и да платежна моћ наших грађана није ни приближна оној коју имају грађани ЕУ.
Наши предлози су следећи:
1.Правилник о техничком прегледу одређене категорије возила постоји али није примерен нашим условима у Србији и потребно је да се прилагоди или направи нови и да буде прецизнији како се не би препуштало одговорним лицима на техничким прегледима, да сами процењују (на своју руку) да ли је нешто у реду или није у реду на возилу. То је основни извор сукоба између запослених на техничком прегледу и лица које је довезло ауто на технички преглед.
Предлажемо да се оформи стручни тим који би направио примерен Правилник условима у Србији.
Лице које је довезло ауто на технички преглед, мора да буде упознато шта његово возило мора да испуни на техничком прегледу, што би се ефикасно решило једном чек листом, која би била истакнута на сајту Агенције за безбедност саобраћаја. На свим техничким прегледима требало би на одређеном месту, на зиду или у витрини да буду постављене вредности које одређена категорија возила треба да задовољи. То би растеретило и оператере на техничком прегледу. Запослени на техничким прегледима, у МУП-у , у Агенцији за безбедност саобраћаја и Министарству саобраћаја треба да буду стручна и компетентна лица. Предлажемо и укидање броја мотора, зато што сматрамо да мотор треба да буде као и свки други заменски део.
2.Други предлог је корекција цене техничких прегледа и она треба да се врати на претходни ниво.
И као трећи али не и мање битан предлог треба омогућити једноставнију регистрацију „тјунинг“ и тркачких возила, „олдтајмера“ и осталих модификованих возила.
У жељи да свој ауто учине другачијим и свакако лепшим од других аутомобила поједини возачи модификују своја возила (постављају друге фелне или пнеуматике нижег профила гума, уграђују додатке на браницима, праговима, уграђују спортска седиста и уграђују другачије хомологиране фарове). Многе од тих модификација су и у корист безбедности возача и саобраћаја уопште.
Таквих модификација је много и свуда у свету су дозвољене. Сматрамо да такве измене треба омогућити , наравно уколико су те дораде адекватно урађене и не угрожавају безбедност саобраћаја.
Треба направити посебан Правилник за таква возила и да се организују одрђени сервиси, који би могли да изврше услугу монтаже као и технички прегледи који би прегледали такве аутомобиле (можда технички АМСС, Хенекс или неко други адекватан). Такође, могли би да се уведу и картони за та возила у којима би биле уписане све модификације и за шта су власници спремни и да плате прописан, чак и нешто већи износ. Наравно, тим возачима је потребно да добију потврду тј. сертитиификат где би било уписано које су и какве модифакације на том возилу урађене .Такву потврду власници могу да приложе на сваком наредном техничком прегледу.
Треба узети у обзир да појединим преправкама као што је спуштање аутомобила, уградња веће кочионе чељусти и дискова ,уградња заштитног кавеза, појасева са ослањањем у 4 тачке као и ширих, нископрофилних гума, које не угрожавају већ повећавају безбедност у саобраћају.
За“ тјунинг“ и „стyлинг“ аутомобиле најбитније је направити Правилник о ограничењима. То се може урадити по моделу Немацког „АДАЦ“ удружења. Ако је немачким држављанима добар, нама ће бити такође.
Ова питања све решава Сертификат о прерадама са атестом, а предлажемо и плаћање нешто већег пореза због екологије те би и држава тј надлежно тело имало приход и од тога.
СУСБ у овој теми, са својим спољним сарадницима (појединци и Организације) је за сваки вид сарадње на конструктивним активностима на побољшању безбедности у саобраћају и регулисању Пралиника у овој теми.
Gostovanje predstavnika SUSB Radionce za “cyber” bezbednost na TV Happy
Nakon veoma uspešnog i zapaženog gostovanja predsednika udruženja Dejana Milutinovića prethodnog dana na TV Happy, takođe na istom TV kanalu imali smo još jednog predstavnika iz Radionice za sajber bezbednost – Vladimira Hadži-Tančića iz Niša. On je gostovao u Jutarnjem program, a na predlog Mladena Jovanovića Rukovodioca iste Radionice. U emisiji se diskutovalo na temu aktuelnog hapšenja hakera i zahteva Amerike za njihovo izručenje, kao i o bezbednosti i opasnostima na Internetu uopšte.
Vladimir Hadži-Tančić je istakao u emisiji neophodnost stalnog obrazovanja i usavršavanja dece i mladih kako bi bili digitalno pismeni i osposobljeni da prepoznaju opasnosti na Internetu, samim tim opezniji i zaštićeniji od zamki u koje bi mogli da upadnu. Objasnio je pozitivan uticaj I važnost permanentnog držanja predavanja, radionica, tribina, izdavanja pamfleta, informatora i knjiga na ovu temu, pre svega dece I mladih, ali I ostalih koji koriste svetsku računarsku mrežu.
Verujemo da će ovo gostovanje podići svest o načinu na koji se Internet upotrebljava, pozitivno uticati na bezbednost korisnika u našoj zemlji i doprineti ugledu našeg udruženja.
Ceo snimak emisije možete videti OVDE.
Beograd, 4.7.2021.godine
ODRŽANA ON-LINE TRIBINA SUSB CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJA
Centar za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB održao je on-line tribinu pod nazivom “Kontrola naoružanja nakon NATO samita, iranskih predsedničkih izbora i u svetlu predstojeće desete pregledne konferencije NPT” 29.6.2021. godine sa početkom u 18.00 časova.
Skup je otvorila dr Marina Kostić, rukovodilac Centra koja je pozdravila učesnike i govorila na temu nedavno održanog NATO samita i odredbama o kontroli naoružanja koje su sadržane u Završnom dokumentu sa ovog samita. Ona je istakla stav NATO da dokle god postoji nuklearno naoružanje NATO nastavlja da bude nuklearni savez. Takođe, istakla je značaj odvraćanja u sveukupnoj startegiji odbrane NATO i posebno naglasila ulogu koja se daje američkim strateškim snagama, nezavisnim nuklearnim snagama Britanije i Francuske, kao i evropskih država na kojima se nalazi nuklearno naoružanje SAD a koje se ne pominju pojedinačno u završnom dokumentu NATO. Takođe, istakla je i značaj koji NATO nastavlja da daje protivraketnoj odbrani u Evropi, a koja je, kako se navodi u dokumentu, namenjena odbrani od pretnji koje dolaze izvan evroatlantskog prostora, pre svega sa proliferacijom balističkih raketa, i nije usmerena protiv Rusije. NATO je, takođe, ponovio stav da ne podržava usvajanje Ugovora o zabrani nuklearnog naoružanja već da podržava NPT, stratešku kontrolu naoružanja između SAD i Rusije i uključivanje Kine, kao i da će NATO odgovoriti na razmeštanje ruskog nestrateškog naoružanja budući da ruski predlog za moratorijum na razmeštanje ove vrste naoružanja smatra nekredibilnim i neprihvatljivim. NATO će izvršiti i reviziju sveobuhvatne politike za prevenciju širena oružja za masovno uništenje i podržati modernizaciju Bečkog dokumenta.

Stefan Jojić, doktorant Fakulteta političkih nauka skupu se obratio na temu izazova održavanja JCPOA i iranskog nuklearnog programa nakon iranskih predsedničkih izbora. On je predstavio suštinu i značaj Zajedničkog akcionog plana i interse koji su stajali iza njegovog zaključivanja. Takođe, upoznao je prisutne sa postupcima koje su strane preduzele u cilju implementacije ovog Ugovora i okolnostima koje su dovele do njegovog napuštanja od strane SAD. Stefan je izneo i glavne argumente za i protiv povratka SAD u ovaj sporazum a koji se iznose u okviru debate koje se trenutno vodi u SAD, interes Irana da se vrati odredbama sporazuma, kao i suprotstavljeni odnos SAD i EU po ovom pitanju. On je naveo i da novoizabrani presdednik Irana Raisi, koji se ocenjuje kao konzervativni i kontroverzni lider i mogući naslednik vrhovnog vođe Irana, ima pozitivan stav prema obnavljanu JCPOA kao i sam vrhovni vođa. Stefan je izneo i procenu da će postojeći pregovori i medijacija EU o povratku SAD u JCPOA uroditi plodom i da će se ovaj sporazum obnoviti već ove godine i strane vratiti u njegove okvire iz 2015. godine.

Andrej Stefanović, doktorant Fakulteta političkih nauka govorio je na temu glavnih pitanja i izazova predstojeće pregledne konferencije NPT. U prvom delu izlaganja, on je upoznao pristne sa značajem i odredbama NPT-ja, kao i sa karakterom i svrhom preglednih konferencija koje se održavaju svake pete godine. U drugom delu izlaganja Andrej je detaljnije upoznao prisutne sa funkcionisanjem pripremnih konferencija NPT i radom komiteta između preglednih konferencija. On je istakao da je manje od polovine preglednih konferencija rezultovalo dogovorom i završnim dokumentima, a posebno istakao onu iz 1995. godine kada je NPT produžen neograničeno i usvojena Rezolucija o uspostavljanju Zone slobodne od oružja za masovno uništenje na Bliskom Istoku. Istakao je da je ovo pitanje i jedno od ključnih pitanja razdora na preglednim konferencijama. On je naveo da postoji ponovna mogućnost odlaganja desete pregledne konferencije NPT budući da se neke države zalažu za konferenciju sa prisustvom umesto virtuelnu. On je naglasio i da će naglasak na ovoj preglednoj konferenciji biti na nuklearnom razoružanju, posebno u svetlu krize sporazuma o kontroli naoružanja, produžetka Novog START-a i stupanja na snagu TPNW. Još neke od tačaka razmatranja biće, po Andrejevoj oceni, i smanjivane fizionog materijala, ublažavanje nuklearnog rizika u svetlu nove konfrontacije velikih sila i potvrđivanje principa da nuklearni rat ne sme da se vodi i da se ne može dobiti, politika „no-first use“ i zona slobodne od oružja za masovno uništenje na Bliskom Istoku, iako je ovo pitanje u značajnoj meri izmešteno iz razmatranja na preglednim konferencijama NPT..

U diskusiji su razmatrana značajna pitanja poput posledica povećanja gornje granice broja nuklearnog naoružanja UK po režim neproliferacije, posledica neobnavljanja JCPOA po regionalnu bezbednost i zaoštravanja odnosa na Bliskom istoku, kao i odnos razmatranih pitanja po nacionalnu bezbednost Republike Srbije.
NAJAVA “ZOOM-MEETING” TRIBINE SUSB CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJA
PODRŽAVAMO HAPŠENJA HULIGANA I OČUVANJE JAVNOG REDA I OPŠTE BEZBEDNOSTI GRAĐANA
Nastavljamo se na naše saopštenje koje smo ranije objavili o hapšenju „navijačke“ kriminalne organizovane grupe, gde je kao vođa iste imenovan Veljko Belivuk tzv. „Velja Nevolja“, kao i na osnovu aktuelne vesti o privođenju 130 huligana. (linkovi vesti se nalaze u boldovanim rečima)
Želimo još jednom da pružimo podršku Ministru unutrašnjih poslova Republike Srbije i Policiji u nameri da se obračunaju sa kriminalnim grupama, posebno onima koje nastaju i deluju kroz navijačke grupe i sportske klubove razarajući tako sport, život mladih i celokupno društvo.
S’obzirom da se vodi veoma ozbiljan i veliki kivični proces mi se nećemo nikako baviti detaljima i saznanjima u vezi sa celim slučajem već ćemo to prepustiti nadležnim organima. SUSB veruje da će ovaj put pravosuđe maksimalno opravdati svoju ulogu u društvu i za sve one za koje se dokaže da su krivi po bilo kojoj tački optužnice zasluženo biti kažnjeni i takve konačno skloniti sa ulica kako bi naše društvo, a posebno omladina i sport imali svoj nesmetani i miran život bez straha i pritiska od takvih nasilnika i kriminalaca.
Svakako je jasno da organizovani kriminal, pa tako i navijačke grupe funkcionišu uz podršku i spregu nekih delova države, odnosno predstavnika državnih struktura koji dolaze prvenstven iz politike zatim i iz policije i bezbednosnih struktura. Naravno da nam je jasno da ne postoji društvo bez kriminala i država bez sprege između pojedinaca iz državnih struktura i kriminala, ali je nepohodno tu pojavu spustiti na najmanji mogući nivo, što u mnogome zavisi najviše baš od političke volje, kao i kaznene politike i pravosuđa! Ne smemo zaboraviti jednu bitnu činjenicu a koja se u društvu neporavdano prepisuje policiji za neuspeh – Policija je servis Tužilaštva i služi pravosudnom sistemu države. Policija radi po nalozima tužilaštva ali i za svaku akciju traži saglasnost Tužilaštva, što kasnije konačni epilog daje Sud.
SUSB se nada da će Ministar unutrašnjih poslova i državni vrh koji vodi naš Predsednik Republike Srbije, biti rešeni i dosledni da se tome u Srbiji konačno stane na put i da će svaka veza države i „navijačkih“ kriminalnih struktura biti konačno sasečena i odstranjena. Vratimo navijanje sportu i društvu, a ne huliganima i krminalcima!











































































