Category Archives: Radionica za penologiju i kaznene ustanove
NAJAVA OKRUGLOG STOLA : “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”
Najavljujemo okrugli sto „Bezbedna deca – bezbedno društvo“, koji će se održati:
📅 12. februar 2025. godine
🕔 17:00–19:30
📍 Baštovanska 1/6, Beograd, GloSec akademija
OKRUGLI STO ,,BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”
Odlučili smo da godinu započnemo diskusijom o bezbednosti dece, jer verujemo da nijedan drugi korak ne može biti važniji za našu budućnost i bezbednost najmlađih.
Bezbednost dece je temelj svakog zdravog društva. Ona nije samo obaveza roditelja i obrazovno-vaspitinih ustanova, već celokupne zajednice.
Okrugli sto „Bezbedna deca – Bezbedno društvo,“ koji organizuju S4 GloSec Globalna Bezbednost i Strukovno udruženje sektora bezbednosti, okuplja stručnjake, institucije, organizacije i druge relevantne aktere sa jednim ciljem – kreiranjem bezbednog okruženja za najmlađe.
Ovaj događaj, zakazan za 12. februar 2025. godine u Baštovanskoj 1/6 Beogradu (GloSec akademija), već deset godina zauzima važno mesto kao stalni deo programa Međunarodnog foruma „Bezbednost za budućnost“, koji je prošle godine obeležio deceniju postojanja i posvećenosti unapređenju bezbednosti.
Zašto je ova tema važna?
Deca su najosetljiviji deo društva i njihova bezbednost direktno utiče na razvoj zajednice. Prevencija nasilja, zaštita mentalnog zdravlja, digitalna bezbednost, efikasan sistem bezbednosti obrazovno-vaspitne ustanove i krizni menadžment samo su neka od pitanja koja se nameću kao prioriteti. Svedoci smo da su izazovi s kojima se deca danas suočavaju sve kompleksniji, a odgovornost svih nas je da stvorimo okruženje koje ih štiti i podržava.
Ovaj događaj pruža priliku za otvorenu diskusiju i razmenu iskustava među stručnjacima, roditeljima, nastavnicima i predstavnicima institucija. Poseban fokus biće na prepoznavanju problema i formiranju održivih rešenja – od izrade dokumenata kojima se regulišu različite oblasti bezbednosti u obrazovno-vaspitinim ustanovama, edukacije svih učesnika obrazovno-vaspitnog procesa, do jačanja saradnje sa roditeljima i lokalnom zajednicom. Sve ove teme su važne za budućnost našeg društva, a ne samo za obrazovno-vaspitne ustanove.
Fokus na budućnost
Okrugli sto „Bezbedna deca – Bezbedno društvo“ otvara vrata za stratešku diskusiju koje prelaze okvire obrazovno-vaspitnih ustanova. Govori se o koracima koji obuhvataju sve aspekte društva – od uključivanja roditelja i nastavnika, do saradnje s lokalnim vlastima i institucijama. Ključ je u zajedništvu i razmeni znanja.
S4 GloSec Globalna Bezbednost i Strukovno udruženje sektora bezbednosti dokazuju svoj društveno odgovorni pristup kroz dugogodišnji rad na promociji bezbednosti i edukaciji svih aktera. Kroz prethodne aktivnosti, poput obuka, konferencija, foruma, panel diskusija, radionica, seminara i okruglih stolova, pokazali su posvećenost kreiranju održivih rešenja u oblasti bezbednosti.
Ovaj događaj još jednom potvrđuje njihov zajednički cilj – podizanje svesti o bezbednosnoj kulturi, jačanju otpornosti zajednice i stvaranje prostora u kojem se svako dete oseća sigurno.
Pored toga što je prilika za sagledavanje trenutnih izazova, događaj ima i dublji značaj – podizanje svesti javnosti o kritičnim pitanjima koja se tiču bezbednosti dece.
Svako dete zaslužuje pravo na bezbednost, a svako društvo ima obavezu da to pravo osigura.
Pridružite nam se u ovoj važnoj misiji. Bezbedna deca znače bezbedno društvo – danas, sutra i zauvek.

Registrujte se putem e-maila akademija@glosec.rs ili pozivom na broj 069/2610138.
Prijava je besplatna, a broj mesta ograničen, zato rezervišite svoje mesto na vreme!
Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?
Šta nam je potrebno kao društvu za bolju bezbednost dece i mladih?
Godinu dana nakon stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca , kao i ekspanziji negativnih devijantnih i uznemirujućih ponašanja dece i mladih u internet prostoru mi i dalje pričamo o istim mukama. SUSB je jedini od svog početka delovanja i pojavljivanja u medijima glasno akcentirao potrebu na razvijanju bezebednosne svesti i kulture. Ukazivali i obrazlagali smo ovu problematiku uvek, gde god i kad god smo imali priliku, te smo sporovodili razne projekte, edukacije i tribine na tu temu i tako činili ono što je do nas.
A gde grešimo kao društvo?
SUSB između ostalog ima i misiju projektovanu kroz oblasti delovanja i zadatke , a to je podizanje bezbednosne svesti i bezbednosne kulture u društvu, te smo samim tim fokusirani na zdrav razvoj i bezbednost dece i mladih u ovom smislu.
Kako se to postiže u potpunosti? Pa jedino kroz 4 stuba socijalizacije o kojima vrlo često pričamo a posebno u medijima u svakoj prilici kada smo bili pozivani i bili izuzetno prisutni u prvim periodima stravičnih događaja od pre godiju dana pa i sada povodom nestanka deteta u Boru.
Šta je Socijalizacija i koja su to 4 njena stuba?
Socijalizacija je skup faktora koji se služe formalnim i neformalnim merama i postupcima u formiranju vrednosti koji se primenjuju u vaspitanju deteta u cilju zdravog psiho-fizičkog i socijalnog razvoja i njegove bezbedne i zdrave integracije u društvo.
Svima nam je poznato da osnovna gradivna jedinca jednog društva jeste PORODICA. Kada nam je to poznato logčno je da je to i prvi korak i autoritet koji vaspitava dete u prvim godinama života i to čini PORODICU/RODITELJA kao prvi faktor uticaja u socijalizaciji deteta.
Sledeći faktor u socijalizaciji u formalnom obliku su PREDŠKOLSKE I ŠKOLSKE USTANOVE tj – OBRAZOVNO-VASPITNE INSTITUCIJE, ali ne smemo odvajati i još jedan faktor socijalizacije koji ide korak uz korak sa ostalim faktorima i to od prvog susreta deteta sa drugima van porodice a to je – VRŠNJAČKA SREDINA i direktno je zavisna od četvrtog narednog fakotra.
Kao sledeći, četvrti faktor soijalizacije ali ništa manje važan jeste DRUŠTVO kao sistem vrednosti koje jedno društvo neguje, promoviše i implementira kroz razne norme (formalne i neformalne) kao što su zakoni, običaji odnosno kulturni obrasci ponašanja. U tome su sadržani mnogi podfaktori uticaja: mediji i javni govor, kultura, politika društva i države, bezbednosna situacija i okolnosti, ali i spoljni uticaji drugih državnih politika, kultura i bezbednosnih pitanja.
Da ne bismo širili ovom prilikom previše, dalje razlaganje ove teme ćemo ostaviti za drugi put kako bimso se posvetili dalje Bezbednsnoj svesti i kulturi, takođe u kraćim crtama a dole na niže ostavljamo vam tabelu koja bolje objašnjava problem dva najvažnija stuba socijalizacije.
faktori socijalizacije
Bezbednosna svest i bezbednosna kultura poizilaze iz opšte kulture i opšte prihvaćenog obrasca ponašanja koje dete usvaja i primenjuje tokom perioda svoje socijalizacije. U zavisnosti od kvaliteta socijalizacije i bezbednsna kultura tj svest će biti razijena i usvojena. Za greške u tome i odsustvo iste ne možemo držati za „dežurnog krivca“ sporedne činioce u tom procesu kao što su npr. Policija i očekivati da ista reši taj nedostatak odnosno grešku socijalizacije osim da u svom delokrugu rada spreči i otkrije i uputi dalje na sistemsko rešavanje putem re-socijalizacije kroz državne institucije i institute.
Društvenu klimu i drštvene vrednosti i oblike ponašaja formiramo svi mi kao društvo tj većina, te ukoliko ta većina nema bezbednosnu svest i kulturu onda ni društvo neće biti ništa bolje. U svemu tome tako, to takvo društvo onda treba da ustupi prostor i da prliku stručnim ljudima i profesionacima u svojim poljima delovanja da rukovode bezbednosnom politikom i rešenjima.
U rešavanju ovog društvenog problema treba krenuti prema istim onim stubvima socijalizacijama kojem sam već naveo gore ali sa akcentom na rešavanje problema PORODICE kao gradivne jedince jednog društva, ali počevši od javnih aktivnosti usmerenih na DRUŠTVO u regulisanju javno dostupnog sadržaja, društveno-političke klimei uređivanja institucija usmerenih na održavanja PORODICE, a uz maksimalu pomoć REFORMISANIH VASPITNO-OBRAZOVNIH INSTITUCIJA i POTPUNO REFORMISANIH CENTARA ZA SOCIJALNI RAD.
Aktivnosti i mere moraju biti simultane i na ovakvoj relaciji. Kada se ova relacija uredi i podigne na viši nivo onda se i 4. preostali faktor tj stub socijalizacije VRŠNJAČKA OKOLINA i njihovo ponašanje usklađuje i utapa u takav opšti društveni narativ.
U skladu sa tim, napominjem da je potrebno slediti primer V. Britanije u donošenju zakona od 2019.godine u kontroli i srečavanju osetljivog i štetnog sadržaja u digitalnim i svi drugim medijima koji narušavaju zdrav i bezbedan razvoj dece i mladih (intelektualno/mentalno i fizički/zdravstveno).
Takođe još jednu od konkretnih mere predlažemo uveđenje novog člana u Krivični zakonik u Posebnom delu, u glavama 13 (Krivična dela protiv života i tela) i 14.(Krivična dela protiv slobode i prava čoveka i građanina), a po ugledu na član 185b (protiv polne slobode prema maloletnom licu) koji posebno sankcioniše vršenje krivičnih dela putem računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima, a sa posebnim akcentom na decu i mlaloletnike.
Predlog člana KZS : Iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršavanje krivičnih dela sa elementima nasilja kojim se uzenemirava javnost.
(1) Za izvršenje krivičnog dela kojima se narušava život i telo i dostojastvo drugog punoletnog lica koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima kazniće se od 6 meseci.
(2) Za izvršenje krivičnog dela kojima se narušava život i telo deteta ili nemoćnog lica, kao i zdrav razvoj i dostojanstvo deteta ili maloletnika ili nemoćnog punletnog lica, koristeći računarsku mrežu ili komunikaciju drugim tehničkim sredstvima kazniće se od 1 godine.
Takođe uvesti isti član i u Zakon o maloletnim učiniocma krivičnih dela i krivično pravnoj zaštiti maloletnih lica se najstrožijom vaspitnom merom ili merom bezbednosti. U članu 29. istog zakona treba reč „do 10 godina“ zameniti rečenicom „do 40 godina, gde nakon navršavanja 21 godine prelazi u zatvor za odrasle.“Uz to su potrebna i usaglašavanja sa drugim zakonskim i podzakonskim aktima koji imaju vezu sa navedenim kaznenim ograničenjem u dobu.
(Maloletnički zatvor
Član 29
Maloletnički zatvor ne može biti kraći od šest meseci ni duži od pet godina, a izriče se na pune godine i mesece. Za krivično delo za koje je propisana kazna zatvora dvadeset godina ili teža kazna, ili u slučaju sticaja najmanje dva krivična dela za koja je propisana kazna zatvora teža od deset godina, maloletnički zatvor može se izreći u trajanju do deset godina.)
Takođe, zalažemo se i za strožiju kaznenu politiku nadležnih sudova, kao i hitnu, transparentnu i doslednu rekaciju nadležnih obrazovnih institucija u ovom smislu kroz nove odrednice u postojećim protokoloma i pravilnicima za obrazovne institucije i brzu i transpartentnu reakciju Cenatara za socijalni rad i izveštavanje javnosti!
Verujemo da ćemo se kao društvo osvestiti i shvatiti sve greške i sa stručne strane sagledati sva rešenja u interesu deteta i čoveka a za bolju bezbednost i društvo slobodno od straha!
Dejan Milutinović
Publikacija – „Prepoznavanje i reagovanje na diskriminaciju u zatvorima“
Pripadnici Službe za obezbeđenje, zaposleni u Službi za tretman, Službi za zdravstvenu zaštitu, Službi za obuku i upošljavanje i Službi opštih poslova u okviru ustanova za izvršenje krivičnih sankcija moraju posedovati multidisciplinarna znanja. Oni su istovremeno državni službenici, ali i neko ko treba da sasluša, posavetuje i razume probleme lica lišenih slobode.
U radu sa licima lišenim slobode uspostavljaju se različiti odnosi te je neophodno da službenici i službenice imaju znanja koja će im omogućiti da prepoznaju i reaguju na ugrožavanje bezbednosti, ali i da istovremeno zaštite ljudska prava lica lišenih slobode. Značajan faktor u ovom procesu je stručna obuka i usavršavanje zaposlenih za rad sa osuđenim licima u svim ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji.
U ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija postoji nekoliko koncepata izvršenja
krivičnih sankcija. Intencija rukovodstava ustanova za izvršenje krivičnih sankcija je sistemski pristup u izvršenju krivičnih sankcija, gde se posredstvom službi zavoda utiče na podršku, rehabilitaciju i resocijalizaciju osuđenih lica. Socijalna i psihološka podrška koja se na dnevnom nivou pruža osuđenim licima, kao i stručno osposobljavanje i edukacija zaposlenih u zavodu putem različitih kurseva, seminara i radionica imaju za cilj što uspešniji rad sa osuđenim licima i po odsluženju kazne njihovu integraciju u društvene sredine iz kojih dolaze.
Publikacija „Prepoznavanje i reagovanje na diskriminaciju u zatvorima“ namenjena je prevashodno zaposlenima strateškog, taktičkog i operativnog nivoa u Službi za obezbeđenje Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, kao i zaposlenima u drugim službama zavoda. U publikaciji nije vršena statistička obrada niti su korišćeni podaci iz oblasti delatnosti Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
AUTORI:
Doc. dr Martin Matijašević
Doc. dr Dejan Novaković
Dejan Milutinović
Publikacija Prepoznavanje i reagovanje na diskriminaciju u zatvorima
POZIV ZA KURS U OKVIRU HOPE PROJEKTA
Kao partner u implementaciji projekta HOPE (Holistic Radicalisation Prevention Initiative) i njegove Mreže – Balkan, Južno i Istočnoevropski centar znanja o radikalizaciji – Strukovno udruženje sektora bezbednosti organizuje kratakt kurs na temu:
Mogućnosti prevencije radikalizacije, rizici radikalizacije u zatvorima i rehabilitacija i socijalizacija radikalizovanih pojedinaca nakon izdržavanja kazne zatvora
U prvom bloku kursa fokus će biti na uvodu u pojam radikalizacije i mogućnosti prevencije. U drugom bloku akcenat je na radikalizaciji koja se dešava u zatvorima i šta sistem može da uradi da se ta pojava spreči ili bar umanji, i najzad, u trećem delu, kakav je tretman bivših radikalizovanih zatvorenicika kada napuste ustanove izdržavanja kazne u okruženju u kome se nakon toga nalaze i socijalizuju.
Za pohađanje kursa se mogu prijaviti studenti master i doktorskih studija (ali i studenti osnovnih ukoliko se bave ovim temama i zainteresovani su za njih). Prijava uključuje slanje Biografije na mail security.sector.ngo.gs@zoho.com do 9.9.2023. godine. Kurs će se održati online u trminima 11, 12. i 13. septembar 2023. godine u 11.00 časova i trajaće oko sat vremena.
Kurs izvodi Dr Marija Popović Mančević, docentkinja na katedri za bezbednost Kriminalističko-policijskog univerziteta u Beogradu (kratka biografija ispod).
Marija Popović Mančević je doktor političkih nauka i docentkinja na katedri za bezbednost Kriminalističko-policijskog univerziteta u Beogradu. Bavi se istraživanjem ljudske bezbednosti, terorizma i nasilnog ekstremizma, nacionalnog identiteta i veze između transformacije identiteta i bezbednosti. Napisala je više od 30 radova na ove teme, uključujući i koautorstvo u monografiji ”Organizovani kriminal i terorizam” iz 2023. godine. Bila je član više nacionalnih radnih grupa za izradu strateških dokumenata iz oblasti nacionalne bezbednosti, borbe protiv terorizma i podzakonskih akata iz oblasti unutrašnjih poslova. Članica je Naučno-stručnog društva za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama u Beogradu i saradnik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti iz Beograda. Tečno govori engleski, a takođe se služi španskim i francuskim jezikom.
Još jedno učešće SUSB-a u “HOPE” međunarodnom projektu – (20.04.2023.god. – Tirana/Albanija)














































































