Category Archives: RADIONICE
SUSB učestvovao u projektu partnerske organizacije “New Renesanse” sa nazivom – “Bolje sprečiti…”
Naša partnerska organizacija “New Renesans” sprovodi vannastavno neformalno obrazovanje i edukaciju sa temama prevencija maloletnike delikvencije “Bolje je sprečiti”, a pod pokroviteljstvom Gradskog sekretarijata za omladinu i sport i sprečavanje zloupotrebe psihoaktivnih supstanci – “Budi svoj a ne zavistan, kao i pod pokroviteljstvom Ministarstva za brigu o porodici kroz osnovne i srednje škole u Beogradu.


U ovom projektu su ispred SUSB-a bili predavači Dimitrije Milutinović i Dejan Milutinović, a na temu huliganizma/vandalizma, zloupotrebe droga i životnih posledica koje proizilaze iz istog.
Pitanje FTO u Srbiji, vizija i standardi
Po ugledu na sve ozbiljne države koje drže do visokog stepena bezbednosne kulture i Srbija bi trebala da razvije metod saradnje bezbednosnih službi, vojske, policije i službi privatnog obezbeđenja. Uvezivanjem ove tri komponente, bezbednosni profil naše zemlje bi izgledao daleko pouzdaniji i stabilniji. Kroz sinhronizaciju rada ovih službi FTO bi trebala da zauzme značajnu funkciju, kao prva preventivna mera na putu sprečavanja kriminalnih radnji.
Sa obzirom da su službenici obezbeđenja treća oružana sila u Srbiji, posle policije i vojske, a po brojnosti nezvanično su na prvom mestu. Trenutna potreba za službenicima obezbeđenja na našem prostoru je preko 50.000 službenika. Uzimajući u obzir brojnost detektuje se nedostatak organizovanosti i zakonske uređenosti u ovom sektoru. Polažemo velike nade da će „Zakon o privatnom obezbeđenju“ kao i drugi zakonski akti uspeti da poboljšaju trenutno stanje, unificiraju procedure, uslove poslovanja, primenu operativno taktičkih mera i radnji te uvežu sektor obezbeđenja u blisku saradnju sa drugim bezbednosnim službama u Srbiji.
Sama činjenica da je donet „Zakon o privatnom obezbeđenju“ rezultira da su radnici obezbeđenja dobili status SLUŽBENIKA obezbeđenja. Ovo je prvi korak sistemskog rešenja jednog od segmenata ovog poslovanja. Duboko verujemo da će se i za ostalu problematiku vezanu za status službenika obezbeđenja u društvu pronaći slična (sistemska) rešenja koja će implicirati poboljšanjem statusa i ugleda kako službenika pojedinca tako i cele ove službene delatnosti. Ovakve okolnosti bi kako direktno tako i indirektno dovele do veće bezbednosne kulture u društvu i sigurnijeg osećaja svakog građanina u prisustvu službenika obezbeđenja.
Zakon je relativno dobro regulisao status i sticanje uslova za bavljenjem neposrednih bezbednosnih poslova, ali je i dalje nedovoljno jasno definisao uslove za sticanje prava na samostalno pokretanje privrednog subjekta koji bi se bavio ovom delatnošću. Tako na tržištu imamo veliki broj pojedinaca koji su ovu delatnost registrovali kao primarnu, bez predhodnih kvalifikacija iz ove oblasti, samo na osnovu lične procene profitabilnosti kako bi uvećali sopstveni kapital. Ovakav princip olakog sagledavanja profesije direktno implicira na njeno urušavanje, jer delatnost ne postavljaju na profesionalan nivo koji zaslužuje. Takođe se ne zalažu na unapređenju i poboljšanju uslova rada, primene novih metoda i usavršavanju službenika niti prate razvoj tehnologije u tehničkim sredstvima koja bi službeniku obezbeđenja povećala efikasnost u radu.
Statusna problematika službenika obezbeđenja se takođe ogleda i kroz platni razred, koji je među pet najnižih u R. Srbiji. Ovo ima direktan uticaj na to da se za poslove iz ove oblasti najčešće odlučuju redovno penzionisana lica, jer im angažovanje na poslu dođe kao kreativan utrošak slobodnog vremena, a lični dohodak od ovog posla dođe kao dopuna budžeta. Ova oblast se pokušala regulisati dopunom Zakona o radu i to tako što su penzionisana lica dovedena na isti pravni status kao i radno aktivna lica. Ne postoje velike olakšice na poreze i doprinose. Očekivalo se da će ove mere doprineti drugačijoj tržišnoj ponudi radne snage i da će kompanije upošljavati mlađa, a ne penzionisana lica. Pošto ova mera nije imala prateću podršku u smislu povećanja platnog razreda, izostao je željeni efekat. Zbog niskih primanja mlađa lica se retko odlučuju za odabir ove profesije kao primarne i jedine delatnosti kojom bi se bavili. Uglavnom su zainteresovani za povremena angažovanja, ali takav način rada onemogućava razvoj i napredak ove delatnosti dinamikom koja bi zadovoljila uslove na tržitu rada.
Gore navedene okolnosti utiču na devijantno tumačenje korisnika usluga, koji na ovu profesiju gleadju samo u domenu lične koristi, te imamo stanje da:
- Su službenici obezbeđenja samo trošak za njihov budžet, ali su prinuđeni da ispoštuju zakonski minimum angažovanja, jer jedino na taj način mogu izvršiti naplatu štete od osiguravajućih društava. Osiguravajuće kuće su postavile uslov da se vlasnik na neki način mora angažovati u zaštiti svoje imovine i da je pokušao na adekvatan način da spreči nastajanje štete. Ovo je uslov da bi se oštetni zahtev uzeo u razmatranje. Dovijanje klijenata na ovom polju poslovanja je da se osiguravaju kod kuća koje im daju najpovoljnije uslove, sa što manjim vremenom angažovanja službenika obezbeđenja. Tako dolazimo u situaciju da uz nisku vrednost radnog sata imamo klijente koji traže takvu satnicu gde službenik obezbeđenja ne može ostvariti ni minimum radnih sati mesečno. Što agencije za obezbeđenje i njihove službenike stavlja u još teži položaj,
- Se ne poštuje predviđena procedura u propisivanju protokola angažovanja. Trebalo bi sistematski uvesti kontrolu privrednih subjekata da li poseduju „Akt o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja“. Isključivo na osnovu ovog akta izvršiti izradu plana i definisati opšte i posebne dužnosti službenika obezbeđenja u odnosu na njegovu radnu poziciju. Na tržištu je čest slučaj da se zbog stava klijenta ova procedura preskače i da se radi prema želji korisnika usluga.
- Korisnici usluga često zanemaruju obaveze koje im nameću zakonski akti i ne prave razliku između: Akta za procenu rizika za bezbednost i zdravlje na radu, Akta za procenu rizika od katastrofa i Akta za procenu rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja. Kad se klijentu pojasni zakonska regulativa svakog akta i ukoliko pristanu na izradu potrebene dokumentacije ta dokumenta služe samo za ispunjavanje pravne norme (da se ispuni zakonski uslov), a ne da se po njima i postupa. Klijenti vrlo često ne pristaju na broj radnih mesta i satnicu angažovanja službenika bezbednosti koju izrađeni akti predviđaju
- Službenici obezbeđenja vrlo često imaju nedovoljna znanja, sposobnosti i veštine za obavljanje poslova koje se pred njih stavljaju. Kako je navedeno u uvodnom delu prosečna starosna dob službenika ih ograničava na nivo psihofizičke sposobnosti i vrlo često nisu u stanju da odgovore na zadatke na pojedinim pozicijama.
Nameće se zaključak da bi standard pružene usluge od strane bezbednosnih agencija podigli na viši nivo potrebno je iznalaziti sistemska sveobuhvatna rešenja. Poboljšati osnovnu obuku službenika, vršiti kontinuirana usavršavanja, trenažu i testiranja, limitirati određenje pozicije starosnom granicom, poboljšati platni razred službenika i uvesti kontrole u pogledu ispunjenosti uslova da se registruje delatnost od starane civilnih lica koja nisu imali dodirnih tačaka sa obrazovanjem ili poslom u bezbednosnim strukturama.
Imamo i pitanje da li bi mogao da se definiše zakonski minimum po profesijama, da bi službenici mogli da imaju odgovarajuće prihode u poslovima bezbednosti, da bi mlađi kadar mogao biti privučen?
Odgovor je vrlo jednostavan i nameće se iz činjenice da su na teritoriji R. Srbije prisutne strane kompanije za bezbednost, koje su i najveće sa brojem angažovanih službenika, govori u prilog tome da su njihovi sistemi i standardi iznad domaćih kompanija. Na ovaj način imaju platežnu sposobnost koja privlači određen broj ljudi mlađe generacije.
Nadamo se da će se svest u društvu po ovom pitanju promenuti i da će službenici obezbeđenja biti prepoznati kao bazna ćelija bezbednosne strukture u Srbiji. Svojom rasprostranjenošću i angažovanjem po različitim linijama bezbednosnog rada, kao i svojom brojnošću mogu biti stabilan oslonac u obaveštajnoj komponenti državnih službi bezbednosti. Ukoliko učinimo iskorak napred u ovom pogledu, u bliskoj budućnosti ćemo napraviti neizmeriv bezbednosni napredak i tako naš prostor načiniti lepšim i bezbednijim za bezbrižan život svakog pojedinca.
Radionica za FTO i korporativnu bezbednost
Slobodan Janković
Stanje privatnog obezbeđenja u Republici Srbiji
Zakon privatnog obezbeđenja u R. Srbiji donet je 27.novembra 2013.godine, posle čega je imao izmenu i dopunu 11.maja 2015.godine, a stupio je na snagu 01.01.2017.godine, posle čega je 13.novembra 2018.godine izvršena još jedna izmena i dopuna. Tom prilikom zakon privatnog obezbeđenje je jasno definisao koji su obavezno obezbeđeni objekti od strateškog značaja za Republiku Srbiju i njene građana.
Pitanje je posle nemilih događaja koja su se desila u školi na Vračaru i ispred noćnog kluba u Obrenovcu, a kojom prilikom su poginuli službenici privatnog obezbeđenja, da li treba taj spisak proširiti?
Sa obzirom da su škole zbog nemilog događaja povećale prisustvo privatnog obezbeđenja i službenika policije. Možda treba obratiti i malo više pažnje na lokale gde se upravo naša omladina i skuplja?
Službama obezbeđenja biće potrebno još puno vremena da se postavi na viši nivo, jer je ona jako dugi niz godina na samom dnu lestvice plaćenih poslova u Republici Srbiji, gde je i sada. Često su to bili radnici drugih sektora koji nisu mogli (zbog zdravstvenog stanja ili nekog stepena invalidnosti koji im se desio za vreme rada) više da rade to za šta su kvalifikovani, pa su prebačeni na poslove portira ili noćnog čuvara. Samim tim službenik obezbeđenja se gleda kao neko koje samo trošak, kako u obezbeđivanju državnog sektora, tako i u poslovima privatnog obezbeđivanja objekata.
Sa obzirom da postoji obaveza da se uradi Akt o proceni rizika u zaštiti lica, imovine i poslovanja, na osnovu koga se pravi plan obezbeđenja, treba tu obavezu nametnuti i korisniku usluge, jer se često korisnik usluge ne slaže sa obavezom da plati dovoljan broj službenika obezbeđnja, već to gleda kao trošak i uzima broj službenika koji on smatra da je dovoljan, a često i samo da pokrije obavezu kod osiguravajućih kuća, da ima potpisan ugovor sa službom obezbeđenja i ne misli se o ugroženosti službenika.
Da li je možda slična situacija i sa incidentom koji se desio u lokalu u Obrenovcu ili u školi, jer se školsko obezbeđnje plaća iz roditeljskog dinara, pravo je pitanje, ali na žalost činjenica je da je mnogo života ugašeno.
Radionica za FTO i korporativnu bezbednost
Slobodan Janković
POZIV ZA KURS U OKVIRU HOPE PROJEKTA
Kao partner u implementaciji projekta HOPE (Holistic Radicalisation Prevention Initiative) i njegove Mreže – Balkan, Južno i Istočnoevropski centar znanja o radikalizaciji – Strukovno udruženje sektora bezbednosti organizuje kratakt kurs na temu:
Mogućnosti prevencije radikalizacije, rizici radikalizacije u zatvorima i rehabilitacija i socijalizacija radikalizovanih pojedinaca nakon izdržavanja kazne zatvora
U prvom bloku kursa fokus će biti na uvodu u pojam radikalizacije i mogućnosti prevencije. U drugom bloku akcenat je na radikalizaciji koja se dešava u zatvorima i šta sistem može da uradi da se ta pojava spreči ili bar umanji, i najzad, u trećem delu, kakav je tretman bivših radikalizovanih zatvorenicika kada napuste ustanove izdržavanja kazne u okruženju u kome se nakon toga nalaze i socijalizuju.
Za pohađanje kursa se mogu prijaviti studenti master i doktorskih studija (ali i studenti osnovnih ukoliko se bave ovim temama i zainteresovani su za njih). Prijava uključuje slanje Biografije na mail security.sector.ngo.gs@zoho.com do 9.9.2023. godine. Kurs će se održati online u trminima 11, 12. i 13. septembar 2023. godine u 11.00 časova i trajaće oko sat vremena.
Kurs izvodi Dr Marija Popović Mančević, docentkinja na katedri za bezbednost Kriminalističko-policijskog univerziteta u Beogradu (kratka biografija ispod).
Marija Popović Mančević je doktor političkih nauka i docentkinja na katedri za bezbednost Kriminalističko-policijskog univerziteta u Beogradu. Bavi se istraživanjem ljudske bezbednosti, terorizma i nasilnog ekstremizma, nacionalnog identiteta i veze između transformacije identiteta i bezbednosti. Napisala je više od 30 radova na ove teme, uključujući i koautorstvo u monografiji ”Organizovani kriminal i terorizam” iz 2023. godine. Bila je član više nacionalnih radnih grupa za izradu strateških dokumenata iz oblasti nacionalne bezbednosti, borbe protiv terorizma i podzakonskih akata iz oblasti unutrašnjih poslova. Članica je Naučno-stručnog društva za upravljanje rizicima u vanrednim situacijama u Beogradu i saradnik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti iz Beograda. Tečno govori engleski, a takođe se služi španskim i francuskim jezikom.
Da li je MUP ima kapacitete i volju za saradnju sa OCD i na koji način?
Dana 23.03.2023.godine pisarnica MUP-a je zaprimila Urgeniciju Strukovnog udruženja sektora bezbednosti, a zbog evidentnog i dugog “ćutanja uprave” tj. ovog ministrastva a na veliki broj upućenih dopisa i zahteva sa naše strane. MUP-u još od vremena kada je ministar bio g-din Vulin tačnije dopisom od dana 09.11.2020.године (pa čak i ranije) nije našao za shodno da odgovori niti na jedan naš poziv ili pismeni dopis.
S’obzirom da nismo dobili niti jedan telefonski poziv, a kamo li smisleni pisani odgovor na naše dopise zaista predug period, počinjemo da se pitamo da li pisarnica MUP-a uopšte radi ili MUP ne želi da saradjuje ili to radi izuzetno selektivno i prema potrebi javnosti samo kada se ista alarmira i poprimi politički kontekst.
Nažalost, čini nam se da se MUP ipak ne menja kada je u pitanju praksa izuzetno selektivne ili čak nikakve saradnje i komunikacije sa trećim zainteresovanim i pozvanim stranama kao što su profesionalna/stručna NVO i sindikati u policiji.
Nama slične smo prepoznali kada je ta (ne))saradnja i (ne)uvažavanje (ili bar nedovoljno) i kod jednog od policijskih sindikata – “Sloga”, koji su pokazali po našoj oceni zaista predan i profesionalan rad, pun vere u bolje promene prakse i rešenja MUP-a i Direkcije Policije od dolaska g-dina B. Gašića za ministra. Vidimo da malo šta od rečenog i pokazanog dobija epilog u praksi nakon imenonavanja g-dina B. Gašića za ministra i pozdravljenih prvih reakcija na negove postupke u prva dva meseca rada osim estetike i uslova u objekatima MUP-a.
Moram da kažem da smo zaista imali veoma veliku veru i nadanja da će ovaj put konačno biti mnogo drugačije i biti pozitivnija atmosfera i prilika za korektnu i kvalitetnu saradnju. Ali i dalje se nastavlja stara praksa i nepoštovanje zainteresoanih strana u OCD sektoru, koje su zaista pozvane da stručno i profesionalno komentarišu i deluju po pitanju stvari iz oblasti bezbednosti i policije, a ne politike.
SUSB se nada da će se MUP i Direkciija policije konačno okrenuti drugačijoj pozitivnoj praksi kakvu smo očekivali dolaskom g.dina B. Gašića na čelo MUP-a i posvetiti se suštinskoj i doslednoj saradnji i komunikaciji sa zaintersovanim stranama iz struke tj iz sektora OCD.
SUSB ne vidi smisao u daljem traženju i očekivanju bilo kakve saradnje i poštovanja MUP-a, jer osnovne komunikacije niti poštovanja stručnog dela javnosti i profesionalnih OCD od strane MUP-a već isuviše dugo NEMA!
Nadamo se da će ministar unutrašnjih poslova, g.din B. Gašić uspeti da se izbori na ovoj poziciji i pokaže u praksi njegovu volju i rešenost da makar sasluša i odgovori na upućene dopise i zahteve zaintersovanih strana iz stručne javnosti iz redova OCD i sindkata Policije koji se bore za radnike MUP-a i bolju bezbednost u društvu, te i nešto od toga što proceni kvalitetnim sporovede u praksi. Takođe se nadamo da će mu njegovi saradnici biti dosledna suštinska podrška u tom smeru i da će pratiti njegove narative u praksi koje i sam g-din Gašić verujemo zastupa u interesu bolje bezbednosti građana i države, rada policije i MUP-a i inetersa policajaca na terenu.
Smataramo da je dobra i otvorena korektna saradnja, pa tako i dvosmerna komunikacija ključ svakog uspeha i napretka te se ipak nadamo da ćemo to konačno videti jednog dana i kod nas.
Niže u tekstu se nalaze neki od linkova sa sajta policijskog sindikata – “Sloga” kao i naš poslednji dopis upućen ministru g-dinu B. Gašiću.
https://sindikatpolicije.org.rs/?p=5265
https://sindikatpolicije.org.rs/?p=5481
https://sindikatpolicije.org.rs/?p=5413
Scan Urgencija Gašiću
Još jedno učešće SUSB-a u “HOPE” međunarodnom projektu – (20.04.2023.god. – Tirana/Albanija)




POZIV NA SARADNJU Zainteresovanim organizacijama i pojedincima iz stručne javnosti
Predmet saradnje: Analiza i komentar novog Nacrta Zakona o unutrašnjim poslovima i drugim srodnim zakonima i Pravilnicima u oblasti Policije
Pozivamo zaintereovane pojedince eksperte, profesionalna lica, profesionalna/strukovna udruženja i sindikate u oblasti policijskih poslova u cilju zajedničke analize i upućivanju komentara odnosno izmene i dopune Nacrta Zakona o unutrašnjim poslovima i drugim pratećim zakonima i paravilnicima iz oblasti policijskih poslova i ministartsva unutrašnjih poslova, kroz Кriminalističko-policijsku Radionicu SUSB-a.
Profesionalna Udruženja odnosno OCD i Sindikate u oblasti policijskih poslova i pravne nauke pozvamo na potpisivanje Sporazuma o zajedničkom delovanju, dok pojedince eksperte, profesionalna lica iz iste oblasti pozivam na učešće u aktivnostima SUSB-a, kao stručni Saradici SUSB-a.
Prvi radni sastanak povodom predmeta ovog poziva biće održan u kancelarijama SUSB-a u Bulevaru Oslobođenja br. 247 u Beogradu (preko puta Hotela „M“), dana 23.12.2022.godine u 11časova uz prethodnu najavu na: bezbednost.nvo@gmail.com ili porukom na broj 064/64-31-237.
Linkovi Nacrta i Obrazloženja ZOUP:
POZIV ZA STAŽIRANJE U STRUKOVNOM UDRUŽENJU SEKTORA BEZBEDNOSTI
Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) poziva studente svih nivoa studija da se prijave za stažiranje u Udruženju.
Stažiranje traje dva meseca i obuhvata niz predavanja renomiranih predavača na najaktuelnije teme, okruglih stolova i izrade kraćih radova koji će biti objavljeni u Zborniku radova treće generacije stažista SUSB.
Radi prijave za stažiranje potrebno je poslati biografiju i motivaciono pismo na mail security.sector.ngo.gs@zoho.com do 28.10.2022.
“Senzitivno orijentisan rad u zatvorima”
Imajući u vidu višedimenzionalnu oblast delovanja Strukovnog udruženja sektora bezbednosti koje okuplja članove, saradnike i eksperte iz različitih grana sektora bezbednosti u koji spada i sistem izvršenja krivičnih sankcija otvorena je Radionica za pravo i penologiju čiji saradnici su angažovani na različitim projektima. Uz saglasnost autora putem naše web stranice dostupna je u pdf formatu na engleskom jeziku publikacija: “Senzitivno orijentisan rad u zatvorima” . Publikacija je prepoznata i prihvaćena kao edukativno sredstvo od strane Međunarodne asocijacije za zatvore. Izrada ove publikacije omogućena je uz podršku Tempus fondacije u Republici Srbiji i rezultat je programa Evropske unije, Erazmus +, strateških partnerstava za oblast obrazovanje odraslih (KA204-AE), projekat „Budi bez predrasuda“-program obuke zatvorskog osoblja za prepoznavanje i reagovanje na diskriminaciju u zatvorima. Nadamo se da će publikacija biti korisna kako članovima i saradnicima S.U.S.B koji rade u sistemu izvršenja krivičnih sankcija Republike Srbije, tako i našim međunarodnim partnerima.
Publikacija “Senzitivno orjentisan rad u zatvorima”
BWP Manual - English final (1)Autor: dr Martin Matijašević
SUSB postala članica međunarodnog „HOPE“ projekta
STRUKOVNO UDRUŽENJE SEKTORA BEZBEDNOSTI (SUSB) je 02.04.2022. godine postala članica „HOPE“ projekta – Mreže više međunarodnih državnih i nevladinih organizacija (visokoškolskih ustanova i strukovnih udruženja), finansirane od strane Island, Lihtenštajn i Norveška preko EEA i Norveškog fonda za grantove za regionalnu saradnju.
Radikalizacija ostaje prioritet za Evropu kao rezultat rizika od vraćanja stranih terorističkih boraca, ekstremista u zatvor i ranjivog perioda po njihovom oslobađanju.
Projekat „HOPE“ se bavi promovisanjem holističke inicijative za prevenciju radikalizacije usmerene na zatvorsko i uslovno osoblje, organizacije u zajednici, pravosudne agencije, kreatore politike i na kraju zatvorenike.
Cilj „HOPE“ projekta je prvenstveno fokusiran na balkanske, južne i istočne zemlje i podržava kontinuiranu obuku i razmenu informacija i iskustava angažovanjem osoblja iz pravosudnih, zatvorskih, probacionih i društvenih sfera kroz transnacionalne tematske radionice i seminare na visokom nivou. Sa tim se želi da se interveniše u prevenciji, povlačenju radikalizacije i poboljšanju tranzicije između zatvorskog/probacionog sistema i zajednice, posebno za one koji su u opasnosti od radikalizacije ili koji su već radikalizovani.
Prvo učešće SUSB-a u ovom projektu je bilo u Beogradu 01. Juna 2022. godine, na VI transnacionaloj tematskoj radionici – „Ekstremistički pejzaž u Srbiji: implikacije po krivično pravosuđe” u organizaciji Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Ispred SUSB-a panelista je bio Dejan Milutinović sa zapaženim izlaganjem na temu –„Postpenalni pristup i tretman resocijalizacije osuđenih lica za nasilni ekstremizam i terorizam ,ljudi u riziku od radikalizacije i bivši osuđivani nasilni ekstremisti i teroristi kao i njihov tretman od strane policijskog sistema i društva: dobra praksa i izazovi“.
SUSB će nastaviti aktivno učešće u ovom prijektu kroz Radionicu SUSB-a za pravo i penologiju koju čine dr Martin Matijašević, dipl.pravnik Nenad Šulajić i predsednik SUSB-a Dejan Milutinović.











































































