Tag Archives: Okrugli sto
Uspešno realizovana Debata – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a na adresi Hyatt Regancy hotel, Beograd, ul. “Milentija Popovića” br. 5/1

Povodom ovogodišnjeg Dana zaštite od katastrofa i Međunarodnog dana bezbednosti i zdravlja na radu, Strukovno udruženje sektora bezbednosti organizovalo je Debatu – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a na adresi Hyatt Regancy hotel, Beograd, ul. “Milentija Popovića” br. 5/1.
Cilj ovog događaja bio je da okupi stručnjake iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, upravljanja rizicima, zaštite od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama, kao i predstavnike institucija, privrede i akademske zajednice, kako bi se otvorio dijalog o ključnim problemima, izazovima i unapređenju sistema zaštite zaposlenih i društva u celini.
Teme okruglog stola bile su podeljene u dva nezavisna bloka i obuhvatile su sledeće teme:
- upravljanje vanrednim situacijama i odgovor na katastrofe,
- stanje i perspektive bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji,
- prevenciju rizika i unapređenje bezbednosne kulture,
- značaj edukacije i kontinuiranog usavršavanja stručnih lica,
- primenu savremenih standarda i zakonskih rešenja u praksi.
Poseban akcenat stavljen je na razmenu iskustava i predloge za unapređenje postojećih mehanizama zaštite, kao i na jačanje saradnje između relevantnih aktera, Države i privatnog sektora.
Na samom početku okupljenima se obratio predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti SUSB-a, g-din Dejan Milutinović.
BLOK 1
Nakon uvoda moderatora MSc. Saše Kuzmanovića, i predstavljanja okupljenima učesnika u debati, otvoren je prvi blok pod nazivom: „Prevencija, spremnost i odgovor – jačanje sistema zaštite od katastrofa“.
Neke od tema prvog bloka bile su:
- Značajne promene donošenjem novog Zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama (“Sl. glasnik RS”, br. 87/2018),
- Sprovođenje u praksi donešene Strategije upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije do 2034. Godine (“Sl. glasnik RS”, br. 3/2017) ako znamo da najčešće poplave na teritoriji RS nastaju zbog obilnih padavina, neuređenih rečnih korita, urbanizacije bez adekvatne infrastrukture i sl.
- Odgovor i pojačane edukativne kampanje i unapređena opremljenost vatrogasno-spasilačkih jedinica kao odgovor upravljanju vanrednim situacijama i neophodnost sprovođenja opsežne analize opremljenosti i edukovanosti subjekata sistema bezbednosti na smanjenju rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama,
- Načini i mehanizmimi borbe menadžmenta u upravljanju vanrednim situacijama u kompanijama u Evropi i okruženju,
- Ostvarivanje saradnje između kompanija u Srbiji, (domaće inostrane) i Sektora za vanredne situacije,
- Ulaganje novčanih sredstava Republike Srbije za opremu i edukaciju celokupnog Sistema zaštita od katastrofa, upravljanja vanrednim situacijama i civilne zaštite,
- Implementacija ISO standarda u poslovanje privrednih subjekata i preventiva putem procedura i edukacija zaposlenih kao mogućnost sprečavanja nastanka katastrofa i u slučaju istih pravovremen odgovor na iste,
- Pridruživanje SUSB-a inicijativi Fakulteta bezbednosti u Beogradu za uvođenje novog predmeta Bezbednosna kultura u obrazovni sistem Republike Srbije.
U prvom delu, učešće u debati na prethodno navedene teme uzeli su MSc. Milena Andrejević, HSE profesionalca sa više od deset godina iskustva u industrijama visokog rizika, uključujući građevinu, železnicu i naftu i gas, MSc. Aleksandar Ljubić HSE i FP specijalistu, Koordinatora na gradilištu pri izvođenju radova i g-đa Gordana Pejović, dugogodišnji konsultant u mnogim velikim državnim i privatnim, sistemima u oblasti ISO standarda i implementaciji standarda u poslovanja privrednih subjekata kao odgovor na moguće nastanke katastrofa i upravljanje vanrednim situacijama.
Učešće u debati uzeli su i gosti skupa poput g-dina MSc. Nikole Vukovića, koji je istakao da postoji značajan problem u praksi o nepostojanju adekvatne metodologije za procenu rizika u vanrednim situacijama.
Samu inicijativu koju je pokrenuo Fakultet bezbednosti, o uvođenju školskog predmeta Bezbednosna kultura u obrazovni sistem R. Srbije, podržali su svi okupljeni i učesnici debate.
Dogovoreno je buduće zajedničko pasivno i aktivno učešće SUSB-a sa Fakultetom bezbednosti u budućim akcijama, kao i širenje inicijative unutar obrazovnog sistema R. Srbije i razgovori na istu temu i sa rukovodstvima Fakulteta za bezbednost i diplomatiju, Akademije Politehnika, Vojne akademije, Policijsko-kriminalističke akademije, Fakulteta za zaštitu u radu u Nišu i mnogih drugih visokoškolskih ustanova, srednjih i osnovnih škola.
Konkretni zaključci u prvom bloku za unapređenje sistema bezbednosti bili su:
- Jačanje prevencije i upravljanja rizicima
- obavezna i redovna ažuriranja procena rizika
- veće ulaganje u preventivnu infrastrukturu
- integracija rizika u prostorno i urbanističko planiranje
- Unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava
- kontinuirana obuka kadrova
- jasni standardi i minimalni kapaciteti za sve Opštine
- veća finansijska podrška lokalnom nivou
- Operativnost planova zaštite i spasavanja
- redovne terenske vežbe i simulacije vanrednih situacija
- uključivanje svih relevantnih aktera (javnih i privatnih)
- prilagođavanje planova realnim scenarijima
- Modernizacija opreme i uvođenje tehnologija
- ulaganje u savremenu opremu za spasavanje
- razvoj digitalnih platformi za upravljanje krizama
- digitalizacija sistema, upotreba dronova u izviđanju plavnih zemljišta i upotreba veštačke inteligencije
- Jačanje koordinacije i komunikacije
- unapređenje rada štabova za vanredne situacije
- uspostavljanje jedinstvenih komunikacionih protokola
- razvoj redundantnih sistema veze
- Edukacija i uključivanje građana u sistem bezbednosti
- uvođenje predmeta „Bezbednosna kultura“ u obrazovni sistem Republike Srbije
- kontinuirane javne kampanje i obuke
- razvoj volonterskih i civilnih kapaciteta
- Ubrzanje procedura i jačanje institucionalne efikasnosti
- pojednostavljenje administrativnih postupaka u krizama
- transparentni mehanizmi raspodele pomoći
- bolja koordinacija između državnog i lokalnog nivoa
Opšta, zaključna poruka prvog bloka je ta da ključ unapređenja sistema bezbednosti nije u pojedinačnim merama, već u njihovoj povezanosti. Samo integrisan, moderan i preventivno orijentisan sistem može odgovoriti na sve složenije rizike sa kojima se Republika Srbija, kao i države u okruženju, suočava.
BLOK 2
Nakon novog uvoda moderatora MSc. Saše Kuzmanovića, i predstavljanja okupljenima učesnika u debati, otvoren je drugi blok pod nazivom: „Bezbednost i zdravlje na radu u Srbiji – izazovi, rezultati i pravci razvoja nakon godinu dana primene Zakona“.
Neke od tema drugog bloka bile su:
- Prednosti i nedostaci postojećeg zakonskog okvira novog Zakona posmatrajući njegovu praktičnu primenu,
- Neprepoznavanje novim zakonom ranijeg naziva Lice za bezbednost i zdravlje na radu, uvođenje termina Savetnik/Saradnik za bezbednost i zdravlje na radu, kao i kojoj meri je olakšan, odnosno otežan posao preduzeća i Agencija koje se bave poslovima BZR-a s’obzirom da su ingirencije i poslovni okvir Savetnika i Saradnika drugačiji, tj., poslovi i ingirencije Saradnika u odnosu na Savetnika ograničeni,
- Neprimenjivanje mera BZR na gradilištima, česta praksa u građevinskoj ekspanziji u Srbiji,
- Problematika Koordinatora u fazi izvođenja radova i koji su ključni aspekti unapređivanja sistema bezbednosti kako na gradilištima, tako i uopšte,
- Značaj poštovanja zakonskih obaveza poštovanja zakonskih o podzakonskih akata na gradilištima u Srbiji: prijave gradilišta, izrade Elaborata o urđenju gradilišta, obuka zaposlenih, obaveznih lekarskih pregleda, obuka za pružanje prve pomoći, provera ispravnosti opreme za rad, pored ne retkih slučajeva da se na mnogim gradilištima u Srbiji ne poštuje Zakon, počevši od samog neprijavljivanja gradilišta od strane investitora i neangažovanja Koordinatora u fazi projektovanja i Koordinatora u fazi izvođenja radova.
- Koliko često se predstavnici preduzeća i kompanija u Srbiji obraćaju sa zahtevima izvođenja obuka i osposobljavanja zaposlenih u oblasti pružanja prve pomoći i da li na osnovu nekih statističkih podataka možemo smatrati da je odziv u skladu sa Zakonom zadovoljavajući.
- Definisanje u kompanijama Aktom o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj sredini radnih mesta na kojima zaposleni upravlja službenim automobilom (menadžeri, rukovodioci, komercijalisti…), ali u suštini nisu radna mesta profesionalnog vozača, a za koje Zakonodavac nije doneo o bližim uslovima podzakonski akt kojim bi se to pitanje dodatno uredilo i time dale smernice, kao ni za izvođenje radova u dubini i radova na visini za koje je primena Pravilnika čak dva puta odlagana,
- Osnovne nedoumice poslodavaca i Savetnika za BZR prilikom izrade Akta o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj sredini pri definisanju radnog mesta pri upravljanju službenim vozilom kao radnog mesta sa povećanim rizikom,
- Osnovna problematika prilikom davanja osnovnih zdravstvenih uslova za zaposlene na radnom mestu koje podrazumeva učešće zaposlenog u saobraćaju i uporebu službenog automobila u svakodnevnim radnim aktivnostima ali to radno mesto ne spada u radno mesto profesionalnog vozača od strane Medicine rada,
- Načini edukacije medicinskog i nemedicinskog osoblja u nadležnim specijalizovanim, Medicinama rada, kako se ne bi dolazilo u situacije da lekari medicine rada odbiju obavljanje lekarskog pregleda zaposlenog na radnom mestu, recimo komercijaliste, koji upravlja službenim vozilom, a pri tome nije profesionalni vozač, zahtevajući da mu se u Aktu o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj sredini preimenuje naziv radnog mesta iz recimo, komercijalista u vozač, kao i za druga radna mesta na kojima zaposleni povremeno upravljaju službenim vozilom, pa bio on i direktor preduzeća,
- Uloga medicine rada u savremenom sistemu BZR (integracija preventivne zdravstvene zaštite zaposlenih, povezanost sa procenom rizika na radnom mestu, procena zdravstvene sposobnosti zaposlenih i zbog čega je bitna, identifikacija profesionalnih rizika (hemijski, fizički, biološki), učešće lekara medicine rada u izradi akta o proceni rizika, beneficirani radni staž, opasnosti od profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom).
U drugom delu, učešće u debati na prethodno navedene teme uzeli su MSc. Milena Andrejević, HSE profesionalca sa više od deset godina iskustva u industrijama visokog rizika, uključujući građevinu, železnicu i naftu i gas, MSc. Aleksandar Ljubić HSE i FP specijalistu, Koordinatora na gradilištu pri izvođenju radova, osnivače Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika Medica Nova, g-đu Maja Kvržić, specijalistu javnog zdravlja i g-din Mario Kvržića.
Učešće u debati uzeli su i neki od gostiju skupa poput g-dina MSc. Nikole Vukovića, g-dina Jovice Despotovića dipl. inž., g-đe Gordane Pejović i g-đe Ljiljane Dopuđe.
Konkretni zaključci u drugom bloku za unapređenje sistema bezbednosti i zdravlja na radu bili su:
- Jačanje preventivnog pristupa
- obavezna i redovna procena rizika u svim sektorima
- integracija bezbednosti i zdravlja u sve poslovne procese
- veće ulaganje u preventivne mere nego u sanaciju posledica
- Unapređenje edukacije i obuka
- uvođenje praktičnih simulacija i vežbi
- obavezna periodična provera znanja zaposlenih
- razvoj interaktivnih i digitalnih programa obuke
- Digitalizacija sistema
- uvođenje e-platformi za evidenciju i nadzor bezbednosti i zdravlja na radu
- korišćenje analitike podataka za predikciju rizika
- primena savremenih tehnologija (dronovi, senzori, AI sistemi)
- Jačanje kapaciteta institucija i lokalnog nivoa
- dodatno zapošljavanje i obuka stručnih kadrova
- standardizacija minimuma kapaciteta za sve jedinice lokalne samouprave
- bolja međuinstitucionalna koordinacija
- Razvoj bezbednosne i organizacione kulture
- aktivna uloga menadžmenta u svim organizacijama
- podsticanje prijavljivanja rizika bez sankcija
- uključivanje zaposlenih u procese odlučivanja
- Unapređenje pravnog i strateškog okvira
- usklađivanje sa EU standardima i praksama
- preciznije regulisanje novih rizika (psihosocijalni i digitalni)
- pojednostavljenje administrativnih procedura
Zaključna poruka drugog bloka bila bi da ključ unapređenja sistema leži u prelasku sa formalnog na suštinski pristup bezbednosti – kroz kombinaciju edukacije, tehnologije, odgovornosti i prevencije. Samo tako se može izgraditi efikasan, moderan i održiv sistem bezbednosti i zdravlja na radu.
Idejni tvorac, organizator debate i moderator
MSc. Saša Kuzmanović, maš. inž.
Predstavnik radionice za pitanja bezbednosti i zdravlja na radu u SUSB

SUSB organizuje stručnu diskusiju u susret međunarodnim danima BZR i zaštite od katastrofa 28.04.’26.god.

MSc. Saša Kuzmanović, maš. inž.
Predstavnik radionice za pitanja bezbednosti i zdravlja na radu u SUSB
III Okrugli sto SUSB-a – “Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” na FDB – 25.mart 2026.godine
Bezbednost dece ne sme da bude tema o kojoj govorimo samo kada se pojavi problem – ona zahteva kontinuiran rad, saradnju i otvoren dijalog svih koji učestvuju u njihovom odrastanju.
Nakon dva uspešno realizovana, nastavljamo razgovor kroz treći okrugli sto, ovaj put sa temom – „Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” u okviru SUSB Inicijative – “Bezbedna deca / Bezbedno društvo”, sa ciljem da zajedno sagledamo izazove sa kojima se deca i mladi danas suočavaju i da, kroz razmenu iskustava iz prakse, dođemo do konkretnih preporuka i održivih rešenja.
Razgovori vođeni tokom prethodnih susreta otvorili su važna pitanja i potvrdili potrebu da se ovakvi susreti nastave u kontinuitetu. Iz tog razloga 25. marta od 16h, Strukovno udruženje sektora bezbednosti organizuje još jednu stručnu diskusiju.
Prethodni okrugli stolovi pokazali su koliko je važno da se na jednom mestu okupe predstavnici obrazovnih institucija, stručnjaci iz oblasti bezbednosti, mentalnog zdravlja, predstavnici institucija sistema i organizacija civilnog društva. Upravo takav dijalog omogućava bolje razumevanje problema i efikasnije zajedničko delovanje.
Iskustva sa prethodna dva okrugla stola pokazala su koliko je direktan razgovor između stručnjaka i zajednice važan za pronalaženje održivih rešenja. Kroz treći okrugli sto želimo da nastavimo zajedničke napore da se razvija kultura bezbednosti i izgradi društvo u kojem svako dete ima pravo na sigurno i podsticajno okruženje. Upravo iz tog razloga Strukovno udruženje sektora bezbednosti pokrenuće novu Inicijativu “Bezbedna deca / Bezbednso društvo” .
Promene počinju onda kada razgovor preraste u zajedničko delovanje. Pridružite nam se i budite deo tog procesa.
Učešće je besplatno uz prijavu.
Za prijavu i dodatne informacije: bezbednost.nvo@gmail.com i kontakt telefon 064/64-31-237 (isključivo poruka)
ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!
Strukovno udruženje sektora bezbednosti je nakon tragičnih događaja u našoj zemlji – dva masovna ubistva – proglasilo 1. septembar za Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije.
S tim u vezi ćemo 2. septembra 2023. godine organizovati stručni skup pod nazivom “ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!“.
Skup će obuhvatiti dva panela i nekoliko tema:
PRVI PANEL – NASILjE I KRIMINAL U SRBIJI: GDE SMO SADA?
- Nasilje u Srbiji u uporednoj perspektivi na prostoru Zapadnog Balkana
- Dostupnost oružja (legalnog i nelegalnog) kao faktor povećanja rizika od nasilja
- Odgovornost za nasilje: pojedinac i porodica, društvo i država
- Kriminal u Srbiji: sa kojim se kriminalnim aktivnostima najviše borimo a šta nam promiče
DRUGI PANEL – MANIPULISANjE, NASILjE I KRIMINAL
- Predstavljanje kriminala i kriminalaca kroz medije i efekti koje to proizvodi
- Kriminal, manipulacija i političke partije u Srbiji
- Zloupotreba ranjivosti društva od strane “zlonamernih” aktera
Skup ćemo završiti diskusijom na temu „Koji vrednosni model društva promovišemo?“.
Zainteresovani za učešće na našem skupu nam mogu poslati prijavu na mail: security.sector.ngo.gs@zoho.com














































































