SARADNJA ZEMALJA NEMAČKOG GOVORNOG PODRUČJA U  OBLASTI UPOTREBE SVEMIRA

SARADNJA ZEMALJA NEMAČKOG GOVORNOG PODRUČJA U OBLASTI UPOTREBE SVEMIRA

Autor: Dušan Radenković Prošlog ponedeljka ministri odbrane četiri evropske zemlje nemačkog govornog područja (Nemačka, Austrija, Švajcarska i Luksemburg) održali su sastanak i obavezali se na čvršću saradnju u oblasti svemira, posebno satelita Pročitajte ceo tekst.

Uspešno realizovana Debata – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a na adresi Hyatt Regancy hotel, Beograd, ul. “Milentija Popovića” br. 5/1

Uspešno realizovana Debata – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a na adresi Hyatt Regancy hotel, Beograd, ul. “Milentija Popovića” br. 5/1

  Povodom ovogodišnjeg Dana zaštite od katastrofa i Međunarodnog dana bezbednosti i zdravlja na radu, Strukovno udruženje sektora bezbednosti organizovalo je Debatu – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a Pročitajte ceo tekst.

U susretu predloga izmena i dopuna novog Porodičnog zakona u Republici Srbiji

U susretu predloga izmena i dopuna novog Porodičnog zakona u Republici Srbiji

Na prvo čitanje i praćenje primedbi ali i iskustvo u praksi, kako u praktičnim primenama zakona kod nas tako i prirode procesa donošenja zakona u Republici Srbiji, stava smo da pre bilo Pročitajte ceo tekst.

SUSB organizuje stručnu diskusiju u susret međunarodnim danima BZR i zaštite od katastrofa 28.04.’26.god.

SUSB organizuje stručnu diskusiju u susret međunarodnim danima BZR i zaštite od katastrofa 28.04.’26.god.

                MSc. Saša Kuzmanović, maš. inž. Predstavnik radionice za pitanja bezbednosti i zdravlja na radu u SUSB       Pročitajte ceo tekst.

SUSB na Fakultetu bezbednosti u Beogradu podržalo Inicijativu za uvođenje nastavnog predmeta “Bezbednosna kultura” u škole u Srbiji

SUSB na Fakultetu bezbednosti u Beogradu podržalo Inicijativu za uvođenje nastavnog predmeta “Bezbednosna kultura” u škole u Srbiji

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) obavešteno je i kontaktirano od strane pokretača inicijative za uvođenje predmeta „Bezbednosna kultura“ u obrazovni sistem Republike Srbije, prof. Mileta Spasića, ispred Fakulteta bezbednosti. Prepoznajući značaj ove Pročitajte ceo tekst.

U SUSB ZAPOČELO PETO EU STAŽIRANJE ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U SUSB ZAPOČELO PETO EU STAŽIRANJE ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti danas je započelo peto stažiranje u okviru programa stažiranja Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje. Naš stažista tokom ovog programa je Marko Filipović sa Fakulteta političkih nauka Pročitajte ceo tekst.

Uspešno realizovana stručna diskusij – Okrugli sto “Izazovi zdrave i bezbedne socoijaliazcije dece”

Uspešno realizovana stručna diskusij – Okrugli sto “Izazovi zdrave i bezbedne socoijaliazcije dece”

Dana 25.03.2026. godine na Fakultetu za diplomatiju i bezbednost, kroz Inicijativu „Bezbedna deca / bezbedno društvo“, koju je pokrenulo Strukovno udruženje sektora bezbednosti, uspešno je realizovan treći u nizu stručni okrugli sto. Pročitajte ceo tekst.

III Okrugli sto SUSB-a – “Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” na FDB – 25.mart 2026.godine

III Okrugli sto SUSB-a – “Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” na FDB – 25.mart 2026.godine

Bezbednost dece ne sme da bude tema o kojoj govorimo samo kada se pojavi problem – ona zahteva kontinuiran rad, saradnju i otvoren dijalog svih koji učestvuju u njihovom odrastanju. Nakon dva Pročitajte ceo tekst.

OBAVEŠTENJE O ODLAGANJU REDOVNOG GODIŠNJEG STAŽIRANJA U SUSB

OBAVEŠTENJE O ODLAGANJU REDOVNOG GODIŠNJEG STAŽIRANJA U SUSB

Obaveštavamo sve zainteresovane, naše drage prijatelje i studente, da se redovno godišnje stažiranje za šestu generaciju stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti neće održati u uobičajnom terminu u novembru 2025. godine, usled kasnijeg Pročitajte ceo tekst.

NAJAVLJUJEMO ODRŽAVANJE NAŠEG 2. STRUČNOG SKUPA SA TEMOM – “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

NAJAVLJUJEMO ODRŽAVANJE NAŠEG 2. STRUČNOG SKUPA SA TEMOM – “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

  Nastavljamo našu inicijativu za koju su nas podržali naši partneri i pozivamo sve pojedince i organizacije iz šire stručne javnosti i praktičare iz profesija koje imaju interesa u ovoj temi.  Skup Pročitajte ceo tekst.

UČEŠĆE NA 14. SAVETODAVNOM SASTANKU KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANjE

UČEŠĆE NA 14. SAVETODAVNOM SASTANKU KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANjE

Generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti dr Marina Kostić Šulejić učestvovala je 16. septembra 2025. godine na Četrnaestom savetodavnom sastanku Konzorcijuma EU za Pročitajte ceo tekst.

U SUSB TREĆI PUT OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE

U SUSB TREĆI PUT OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE

  U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti treći put je obeležen 1. septembar kao Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije. Sastanak je okupio i alimniste SUSB a glavna tema skupa bila je Pročitajte ceo tekst.

SUSB SE PRIDRUŽILO MEĐUNARODNOM POZIVU NA AKCIJU ZA ZAUSTAVLJANJE I PREOKRETANJE TRKE U NUKLEARNOM NAORUŽANJU

SUSB SE PRIDRUŽILO MEĐUNARODNOM POZIVU NA AKCIJU ZA ZAUSTAVLJANJE I PREOKRETANJE TRKE U NUKLEARNOM NAORUŽANJU

Strukovno udruženje sektora bezbednosti se 23. jula 2025. godine pridružilo pozivu velikog broja organizacija civilnog društva, bivših vladinih funkcionera, vodećih akademika i stručnjaka, na hitnu akciju kako bi se zaustavila i preokrenula Pročitajte ceo tekst.

NAORUŽAVANJE NEMAČKE – VOL. 3

NAORUŽAVANJE NEMAČKE – VOL. 3

Autor: Mile Obrenović Kraj Prvog svetskog rata je za Nemačku označio početak nametnute demilitarizacije od strane pobedničkih sila, kako bi se sprečilo da Nemačka opet bude u stanju da ponovo započne rat Pročitajte ceo tekst.

ANALIZA: PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA

ANALIZA: PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA

AUTOR: Miroslav Vukas, Mast.polit.spec.za bezbednost, borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, dipl.ecc U tekstu analize potencijalnog ratnog sukoba, aktuelnog ovih dana između indije i  pakistana, autor u tekstu sopstvenog viđenja i razvoja Pročitajte ceo tekst.

USPEŠNO REALIZOVAN ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU

USPEŠNO REALIZOVAN ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU

  U Centru za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti uspešno je realizovan četvrti program Stažiranja EU za neproliferaciju i razoružanje.   Stažista EU stažiranja je bio dr Miad Pročitajte ceo tekst.

JAVNO PITANjE STRUKE I PROFESIJE O PROJEKTU „BEOGRADSKA SLUŽBA BEZBEDNOSTI“

JAVNO PITANjE STRUKE I PROFESIJE O PROJEKTU „BEOGRADSKA SLUŽBA BEZBEDNOSTI“

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) obraća se javnosti i skupštinskim odborima nadležnim za bezbednost povodom najavljenog osnivanja Beogradske službe bezbednosti – projekta koji je predstavio gradonačelnik Beograda, gospodin Aleksandar Šapić, u decembru Pročitajte ceo tekst.

ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.

ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.

Autor: dr Marina Kostić Šulejić ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.? Zajednička izjava o odbrambenoj saradnji Hrvatske, Austrije i Kosova (HAK) potpisana je Pročitajte ceo tekst.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST !!!

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST !!!

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je nestranačka, apolitična, neprofitna, nevladina, strukovna / profesionalna organizacija koja okuplja eksperte, aktivne i penzionisane profesionalce iz različitih oblasti bezbednosti i u vezi sa bezbednošću u javnom i Pročitajte ceo tekst.

SUSB & 4S GloSec uspešno završili prvu u nizu stučnih diskusija – “Bezbedna deca – Bezbedno društvo”

SUSB & 4S GloSec uspešno završili prvu u nizu stučnih diskusija – “Bezbedna deca – Bezbedno društvo”

Strukovno udruženje sektora bezbednosti i 4S Globalna bezbednost su dana 12. februara-2025.godine u prostorijma “4S GloSec”, vrlo uspešno realizvali prvu od mnogih u nizu planiranih stručnih diskusija sa nazivom “Bezbedna deca – Pročitajte ceo tekst.

U SUSB ZAVRŠEN TREĆI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U SUSB ZAVRŠEN TREĆI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U petak, 31. januara 2025. godine završen je treći program stažiranja Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje koji se u prethodna tri meseca održavao u našem Udruženju.    Program je završila dr Pročitajte ceo tekst.

U SUSB ZAPOČET ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U SUSB ZAPOČET ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

  U SUSB je započet četvrti Program stažiranja EU za neproliferaciju i razoružanje.   Stažista u našem Udruženju koji će proći kroz program stažiranja je dr Miad Nakhavali koji će se baviti Pročitajte ceo tekst.

Dodeljena nagrada SUSB-a “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima” za 2024. godinu

Dodeljena nagrada SUSB-a “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima” za 2024. godinu

Po drugi put smo dodelili i nagradu “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima”, koja se dodeljuje u okviru naše Balkanske mreže akademskih istraživača, a dobitnica je msr Ivana Dunjić, istraživač-pripravnik u Pročitajte ceo tekst.

Dodela sertifikata petoj generaciji stažista SUSB

Dodela sertifikata petoj generaciji stažista SUSB

Dodelili smo sertifikate našoj Petoj generaciji stažista.     Bilo je zadovoljstvo slušati izlaganja na teme koje su obradili tokom stažiranja, a njihovi radovi naći će se uskoro u našem Zborniku radova. Pročitajte ceo tekst.

NAJAVA OKRUGLOG STOLA : “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

NAJAVA OKRUGLOG STOLA : “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

Najavljujemo okrugli sto „Bezbedna deca – bezbedno društvo“, koji će se održati: 📅 12. februar 2025. godine 🕔 17:00–19:30 📍 Baštovanska 1/6, Beograd, GloSec akademija   OKRUGLI STO ,,BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE O REŽIMU NEPROLIFERACIJE

ODRŽANO PREDAVANJE O REŽIMU NEPROLIFERACIJE

U okviru programa Pete generacije stažista SUSB 3.12.2024. godine održano je predavanje Dr. Leonarda Bandarre, istraživača postdoktorskih studija Univerziteta Duisburg-Esen.     Dr. Bandarra je učesnicima skupa predstavio institucionalnu strukturu režima neproliferacije, Pročitajte ceo tekst.

PREDAVANJE O NUKLEARNOM PORETKU UTORAK, 3 DECEMBAR U 15.00, ZOOM

PREDAVANJE O NUKLEARNOM PORETKU UTORAK, 3 DECEMBAR U 15.00, ZOOM

Imamo čast da najavimo predavanje Dr. Leonardo Carvalho Bandarra, istraživača postdoktorskih studija Univerziteta u Duisburgu-Esen, Nemačka, koji će nam govoriti o razumevanju režima neproliferacije – institucija i tehnoloških sposobnosti i predstaviti svoju najnoviju Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE NA TEMU SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU I ENERGETSKOJ BEZBEDNOSTI

ODRŽANO PREDAVANJE NA TEMU SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU I ENERGETSKOJ BEZBEDNOSTI

U okviru Pete generacije stažiranja u Strukovnom udruženju sektora bezbednosti održano je predavanje na temu sukoba na Bliskom istoku i energetskoj bezbednosti, pre svega u odnosu na izazove uključivanja nuklearne energije u Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE O DRONOVIMA I VOJNICIMA

ODRŽANO PREDAVANJE O DRONOVIMA I VOJNICIMA

U okviru Pete generacije stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti u utorak, 26.11.2024. godine dr Srđan Korać je održao predavanje na temu “Dronovi i vojnici: Da li napredne tehnologije demitologizuju borbeno iskustvo?”    Pročitajte ceo tekst.

REALIZOVAN PROJEKAT O MEDIJSKOJ PISMENOSTI I BORBI PROTIV DEZINFORMACIJA

REALIZOVAN PROJEKAT O MEDIJSKOJ PISMENOSTI I BORBI PROTIV DEZINFORMACIJA

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je u četvrtak, 21. novembra 2021. godine realizovalo skup o medijskoj pismenosti i borbi protiv dezinformacija o Evropskoj uniji. Skup je realizovan u okviru istoimenog projekta koji podržava Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE O BEZBEDNOSNOJ I ODBRAMBENOJ POLITICI SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

ODRŽANO PREDAVANJE O BEZBEDNOSNOJ I ODBRAMBENOJ POLITICI SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

U okviru Pete generacije stažiranja u SUSB u ponedeljak, 25. novembra 2024. godine održano je predavanje na temu bezbednosne i odbrambene politike Sjedinjenih Američkih Država. Predavanje je održao Džon Kapelo, bivši izaslanik Pročitajte ceo tekst.

REALIZOVANO PREDAVANJE O NUKLEARNOJ ENERGIJI I BOMBI U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽIRANJA

REALIZOVANO PREDAVANJE O NUKLEARNOJ ENERGIJI I BOMBI U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽIRANJA

U ponedeljak, 18. novembra 2024. godine održano je drugo po redu predavanje koje se održava u okviru Pete generacije stažiranja u SUSB.     Predavanje o nuklearnoj energiji i nuklearnoj bombi održao Pročitajte ceo tekst.

ODRŽAN SKUP O DIPLOMATIJI I OBAVEŠTAJNOM RADU U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽISTA SUSB

ODRŽAN SKUP O DIPLOMATIJI I OBAVEŠTAJNOM RADU U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽISTA SUSB

  U petak, 15. novembra 2024. godine održan je prvi skup u okviru Pete generacije stažista SUSB.       Skup je okupio aktuelne stažiste SUSB dok su predavači bili Dušan Spasojević, Pročitajte ceo tekst.

DR. MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ UČESTVOVALA NA GODIŠNJOJ KONFERENCIJI KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE 2024

DR. MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ UČESTVOVALA NA GODIŠNJOJ KONFERENCIJI KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE 2024

Dr. Marina Kostić Šulejić, generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB, učestvovala je od 12. do 14. novembra 2024. godine na redovnoj Godišnjoj konferenciji Konzorcijuma Evropske unije Pročitajte ceo tekst.

SPECIJALNA BANKARSKA PONUDA ZA SVE ČLANOVE I SARADNIKE SUSB-A

SPECIJALNA BANKARSKA PONUDA ZA SVE ČLANOVE I SARADNIKE SUSB-A

Specijalni paket ponuda OTP banke mogu koristiti svi tipovi članstva SUSB-a koji su zaposleni u državnom i privatnom sektoru bezbednosti i naučno-istraživačkim institutima, ali i penzioneri uz posebne uslove. Poseban tretman imaju Pročitajte ceo tekst.

SUSB ZAPOČEO PETI CIKLUS STAŽIRANJA

SUSB ZAPOČEO PETI CIKLUS STAŽIRANJA

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je u četvrtak, 7. novembra 2024. godine, započelo Peti ciklus stažiranja. Četrnaest studenata osnovnih akademskih, master i doktorskih studija sa Fakulteta političkih nauka, Fakulteta bezbednosti, Pravnog fakulteta Univerziteta Pročitajte ceo tekst.

SUSB REALIZUJE TREĆE STAŽIRANJE EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

SUSB REALIZUJE TREĆE STAŽIRANJE EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U Centru za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti 04.11.2024.godine je započelo novo stažiranje o neproliferaciji i razoružanju koje podržava Evropska unija.   Ovo je treće ovakvo stažiranje, nakon Pročitajte ceo tekst.

OPEN CALL FOR THE 2024 AWARD YOUNG WOMEN IN INTERNATIONAL RELATIONS SCIENCE

OPEN CALL FOR THE 2024 AWARD YOUNG WOMEN IN INTERNATIONAL RELATIONS SCIENCE

The Call for applications for the YOUNG WOMEN IN INTERNATIONAL RELATIONS SCIENCE AWARD is now open and lasts until 30 November 2024.   To apply, send a CV and a short research Pročitajte ceo tekst.

KONKURS ZA STAŽIRANJE U STRUKOVNOM UDRUŽENJU SEKTORA BEZBEDNOSTI

KONKURS ZA STAŽIRANJE U STRUKOVNOM UDRUŽENJU SEKTORA BEZBEDNOSTI

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) poziva studente svih nivoa studija da se prijave na konkurs za petu generaciju stažista.   Prijava se vrši slanjem biografije i motivacionog pisma na mail security.sector.ngo.gs@zoho.com   do Pročitajte ceo tekst.

SUSB UČESTVOVALO NA X MEĐUNARODNOM FORUMU „BEZBEDNOST ZA BUDUĆNOST 2024“ – S4 GLOSEC

SUSB UČESTVOVALO NA X MEĐUNARODNOM FORUMU „BEZBEDNOST ZA BUDUĆNOST 2024“ – S4 GLOSEC

                       Strukovno udruženje sektora bezbednosti je imalo čast da učestvuje na X Međunarodnom forumu „Bezbednost za budućnost 2024“, organizacije  i S4 GLOSEC i Regionalne Asocijacije za Bezbednost i Krizni Menadžment Pročitajte ceo tekst.

SUSB UČESTVOVALO KAO PARTNERSKA ORGANIZACIJA U REALIZACIJI PROJEKTA “IZGRADNJA KAPACITETA ZA MEDIJSKU PISMENOST U BORBI PROTIV ŠIRENJA LAŽNIH INFORMACIJA”

SUSB UČESTVOVALO KAO PARTNERSKA ORGANIZACIJA U REALIZACIJI PROJEKTA “IZGRADNJA KAPACITETA ZA MEDIJSKU PISMENOST U BORBI PROTIV ŠIRENJA LAŽNIH INFORMACIJA”

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) je kao partnerska organizacija učestvovalo u realizaciji projekta pod koordinacijom crnogorskog Alfa centra, a koji je odobren od strane Međunarodnog višegradskog fonda, upućivanjem učesnika na Letnju školu Pročitajte ceo tekst.

OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA I ODRŽAN PRVI SKUP ALUMNISTA SUSB

OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA I ODRŽAN PRVI SKUP ALUMNISTA SUSB

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je 2. septembra 2024. godine obeležilo Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije na Visokoj školi strukovnih studija – EDUKA.   Dan je prvi put uspostavljen u septembru Pročitajte ceo tekst.

Rukovodilac Centra za NKNiR učetvovala na skupu u Podgorici

Rukovodilac Centra za NKNiR učetvovala na skupu u Podgorici

Rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB dr Marina Kostić Šulejić učestvovala je 28. i 29. maja 2024. godine u Podgorici na skupu posvećenom unapređenom konvencionalnom naoružanju i neproliferaciji oružja Pročitajte ceo tekst.

Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?

Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?

Šta nam je potrebno kao društvu za bolju bezbednost dece i mladih?   Godinu dana nakon stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca , kao i ekspanziji negativnih devijantnih i uznemirujućih ponašanja Pročitajte ceo tekst.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE SUSB POVODOM NAJAVA O UKIDANJU ZAKONA O ZABRANI IZGRADNJE NUKLEARNIH ELEKTRANA U SRBIJI

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE SUSB POVODOM NAJAVA O UKIDANJU ZAKONA O ZABRANI IZGRADNJE NUKLEARNIH ELEKTRANA U SRBIJI

Povodom namere uvođenja nuklearne energije u Srbiji, Centar za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB poziva rukovodstvo Srbije da:   Obavesti javnost o tačnom sadržaju Memoranduma o razumevanju sa Francuskom elektroprivredom, uključujući Pročitajte ceo tekst.

PASS Treining Centar cours – “Maritime Security Operations”

PASS Treining Centar cours – “Maritime Security Operations”

SUSB Trening Centar organizuje kurs – “Maritime Security Operations” u Srbiji/Beogradu za sve zainteresovane pojedince. 26. april – 29. april 2024. Trajanje : 4 dana (3 dana učionica + 1 dan streljana na kopnu) Pročitajte ceo tekst.

Povodom napada huligana na posetioce košarkaške utakmice “Eurolige” u Beogradu 26.01.2024.god.

Povodom napada huligana na posetioce košarkaške utakmice “Eurolige” u Beogradu 26.01.2024.god.

U Beogradu 26.01.2024.godine u “Štark areni”, u večernjim satima se održala košarkaška utakmica između beogradskog košarkaškog kluba “Partizan” i košarkaaškog kluba “Žalgirisa” iz Kaunasa – Litvanije, a u sklopu takmičenju “Eurolige” koji Pročitajte ceo tekst.

AKADEMSKI KURS SUSB ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE

AKADEMSKI KURS SUSB ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE

Na Akademski kurs SUSB se mogu prijaviti svi istraživači i druga zainteresovana lica za polje kontrole naoružanja, neproliferacije i razoružanja, kako iz društvenih, tako i prirodnih nauka.   Kurs će trajati 3 Pročitajte ceo tekst.

 

Tag Archives: nato

ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.

Autor: dr Marina Kostić Šulejić

ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.?

Zajednička izjava o odbrambenoj saradnji Hrvatske, Austrije i Kosova (HAK) potpisana je 19. marta 2025. godine u Tirani. U analizi ovog dogovora polazim od dva razloga: 1. uspostavljanja saradnje jedne EU države (Hrvatske) sa drugom savezničkom zemljom NATO (Albanijom) koja nije članica EU i Kosovom koju Hrvatska i Albanija priznaju kao državu, kako bi pristupili novim evropskim fondovima nastalim u okviru Plana odbrambene spremnosti Evrope 2030 i naoružavanja Evrope i na taj način jačali svoj vojno-industrijski kompleks. I drugo, kao pružanje bezbednosnih garancija Kosovu i podsticanje njegovog članstva u Uniji i NATO, pri čemu se Hrvatska pokazuje kao stub ove saradnje a Srbija kao „imperijalna Rusija“. Takođe, analiza pruža i nekoliko preporuka za Srbiju.

1. Razlozi profita i jačanja vojno-industrijskog kompleksa/odbrambene industrije Hrvatske i Albanije opravdano potrebom usaglašavanja sa Evropskim planom naoružavanja „Spremnost 2030“ (Readiness 2030) i ReArm Europe koji imaju kao opravdanje težnju za postizanjem veće bezbednosti u uslovima dezangožavanja SAD u Evropi, rata sa Rusijom u Ukrajini, strateškog rivalstva sa Kinom i suprotstavljanja „ligi autokratija“ u svetu i drugim izazovima i rizicima.

U svojim Političkim smernicama za narednu Evropsku komisiju 2024-2029 „Evropski izbor“, koje je kandidatkinja za predsednicu nove Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila Evropskom parlamentu na dan izbora u julu 2024. godine je navedeno sedam prioriteta među kojima je oblast „odbrana i bezbednost“ navedena kao prva prioritetna oblast. Njime je najavljeno i formiranje Evropske odbrambene unije (koja bi blisko sarađivala sa NATO), uvođenje komesara za odbranu u sastav Komisije (to je postao Andreus Kobilus, nekadašnji premijer Litvanije), donošenje Plana („belog papira“) Evropske odbrambene spremnosti 2030 (koji je usvojen 19. marta 2025. godine) i izgradnje Evropskog odbrambenog fonda, koji predviđa ulaganja i u svemirske sisteme ranog upozoravanja kao i ostala četiri domena ratovanja. Ipak, sam dokument započinje delom o novom planu za održivi prosperitet i kompetitivnost Evrope.

„Moramo trošiti više, trošiti bolje, trošiti zaedno“, navodi se u Smernicama. Tri zadatka koja se pri tom navode su: 1. jačanje oružanih snaga država članica, 2. veće investiranje u evropsku odbrambenu industriju, uključujući jačanje Programa evropske odbrambene industrije i stvaranje Jedinstvenog tržišta za proizvode i usluge odbrambene industrije uz povećanje proizvodnje i zajedničke nabavke, 3. povlačenje resursa i suprotstavljanje zajedničkim pretnjama kroz projekte Evropske odbrambene unije poput Evropskog vazdušnog štita i sajber odbrane. Kao obrazloženje predstojeće politike Komisije navodi se uverenje da će „narednih pet godina definisati evropsko mesto u svetu za nerdnih pet decenija“. „One će biti odlučujuće za to da li mi oblikujemo sopstvenu budućnost ili će ona biti oblikovana događajima ili drugima“.

Bez obzira na sve razlike, ono što veže Trumpovu i fon der Lajenovu je pristup načinu rešavanja sporovа koji oboje opisuju kroz kovanicu „mir kroz snagu“ (peace through strength). U toj paradigmi, Evropu bi trebalo maksimalno naoružati kako bi se jednakom snagom suprotstavila autoritarnoj Putinovoj Rusiji, dok bi Ukrajini trebalo dostaviti maksimalno vojne pomoći jer ona „brani evropsku slobodu, demokratiju i vrednosti“. Pri tom u Smernicama se navodi da je „ruski agresivni rat – vođen Putinovom imperijalnom željim da uništi Ukrajinu i njenu evropsku budućnost – (je) deo šireg, sistemskog napada na Evropu, naše vrednosti i na međunarodni poredak zasnovan na pravilima“. Smernice čak uvode i pojam „nove lige autokratija“ u koje svrstava Iran, Severnu Koreju, Rusiju i sve one koji rade na „sejanju podele i stvaraju alternativni međunarodni poredak zasnovan na prekrajanju mapa, imperijalnim idejama i sferama uticaja“. Plan Evropske odbrambene spremnosti 2030 eksplicitno navodi i Kinu kao autoritarnu državu. On navodi da je došlo vreme da se Evropa ponovno naoruža što znači da je potreban „masivni porast u trošenju na evropsku odbranu“. Rat u Ukrajini se predstavlja kao strateški prioritet, egzistencijalno važan za budućnost Evrope koji treba da zaustavi dalje teritorijalno osvajanje Rusije i narušavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, iz čega proizilazi da EU vidi sebe kao entitet u ratu sa „imperijalnom i agresivnom Rusijom“, dok se navodi i da je „Rusija jasno stavila do znanja da po njenom razumevanju ona ostaje u ratu sa Zapadom“. U tom kontekstu razvijen je mehanizam podrške državama u vidu zajmova iz budžeta EU i kroz program Bezbednost i akcija za Evropu (SAFE) koji bi trebalo da podrži značajno povećanje investicija država članica u odbrambene sposobnosti Evrope u naredne dve decenije. On predviđa zajedničke nabavke koje uključuju najmanje dve zemlje, od kojih će jedna biti država članica koja prima SAFE finansijsku pomoć a druga može biti druga država članica, država EFTA, članica EEA ili Ukrajina. Takođe, moguće je učešće i partnerskih zemalja uz ugovor sa Unijom.

Političke smernice nove predsednice Evropske komisije navode da je maksimalno ulaganje u bezbednost Ukrajine ulaganje u bezbednost Evrope, a na umu se posebno ima i učešće u postoknfliktnoj rekonstrukciji Evrope kroz evropske finansijske instrumente. Da li će međutim, produžetak rata u Ukrajini evropskim sredstvima zaista učiniti Ukrajinu sigurnijom ili će u stvari poslužiti za dalje naoružavanje Evrope, profitiranje vojno-industrijsog kompleksa i stvaranje Evropske odbrambene unije? Za sada, strategija „mir kroz snagu“ i stvaranje Evropske odbrambene unije se vidi kao najbolji put ka miru i bezbednosti Evrope koji bi odgovarao evropskim interesima i željenom identitetu kao svetske sile.

Težnje Unije da postane svetska sila će neminovno voditi i željama kreatora evropske politike da jačaju francuske nuklearne snage, iako se nuklearno naoružanje ne pominje za sada u navedenim dokumentima Unije, koje bi se predstavile kao „evropske“ ili kao „evropska dimenzija francuskog odvraćanja“ jer se nuklearno oružje još uvek vidi kao paradigmi moći i statusa svetske sile. Nuklearna energija i oružje postaće vododelnica nove evropske odbrambene politike i članica EU a Francuska i Nemačka se mogu naći na različitim ali i istinim stranama u ovoj podeli. Za sada su bile na različitim, sa Francuskom promoterom nuklearne energije i Nemačkom koja je ugasila svoje nuklearne reaktore. Na istoj se mogu naći ukoliko Nemačka promeni svoju politiku prema nuklearnoj energiji i dodatno produbi odbrambeno savezništvo sa Francuskom na takav način da pristane na deljenje troškova francuskog nuklearnog oružja predstavljenog kao „evropsko“. Bilo kakvo učešće Nemačke u programima nuklearnog naoružanja, pa i kroz deljenje sa Francuskom, je bilo tokom celog Hladnog rata kao i danas potpuno neprihvatljivo za Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez/Rusiju. Dodatno, kroz strateške snage SAD i nuklearno deljenje NATO i dalje ostaje okvir nuklearnog odvraćanja u Evropi.

Preporuka za Srbiju:

– Aktivno traženje i nalaženja partnera, države članice Evropske unije sa kojom bi Srbija mogla zajednički da konkuriše za projekte jačanja odbrambene industrije uz istovremeno zalaganje za redovne konsultacije unutar mehanizma podregionalne kontrole naoružanja kako bi se održao razuman stepen poverenja država članica odnosno kako region ne bi bio vođen trkom u naoružanju umesto jačanjem evropskih odbrambenih sposobnosti. Najbolji partner za ovo bi bila neka od država EU koja ne priznaje JPN Kosova.

Napomena: Sam Plan odbrambene sposobnosti Unije 2030 ne svrstava Srbiju u države sa sličnom vizijom bezbednosti (like-minded states) sa kojima bi EU trebalo da nastavi uzajamno korisno angažovanje i saradnju u oblasti bezbednosti i odbrane. Tu se navode Albanija, Island, Crna Gora, Moldavija, S. Makedonija i Švajcarska.

– Aktivno promovisanje kontrole naoružanja i uspostavljanja mera poverenja na širem regionalnom prostoru, uz zalaganje za maksimalno poštovanje evropskog poretka zasnovanog na pravilima.

2. Pružanje bezbednosnih garancija Kosovu kada su dovedene u pitanje američke

Kao jedan od glavnih motiva potpisivanja Zajedničke Deklaracije HAK navodi se zaštita teritorijalnog integriteta strana i geopolitička previranja u Evropi. Sam dogovor ima za cilj jačane evropskih i transatlantskih integracija Albanije i Kosova, gde se Hrvatska pojavljuje kao stub ove saradnje. Iskustva dve zemlje i Kosova baziraju se na ratu protiv Srbije i teže da odvrate moguću intervenciju Srbije jačajući na taj način JPN Kosova. Navodna pretnja od Srbije će svakako doprineti većim investicijama EU u odbrambeni sektor Hrvatske, Albanije i Kosova kao država sa sličnim vizijama bezbednosti, kako će se to predstavljati. Mogu se očekivati zajednički projekti HAK u okviru gore navedenih programa naoružavanja Evrope, zajedničke vojne vežbe, treninzi, možda i slanje vojne misije u Ukrajinu u okviru nekog budućeg mirovnog paketa. Saradnja i pomoć će se odvijati kroz obaveštajni sistem, razvoj odbrambene industrije, transfer znanja i iskustava, podele ratnih iskustava, savezničke odnose, bolje pozicioniranje Albanije i Kosova prema NATO i EU.

Preporuka za Srbiju:

– Srbija ne sme dozvoliti jačanje anti-srpskog narativa u Evropi tj. sprovoditi aktivnosti koje bi poslužile drugima da je još više koriste kao izgovor za svoje vojne projekte i nacionalne ambicije, već insistirati na svojoj vojnoj neutralnosti i težnji za članstvom u Uniji kao osnovi spoljnopolitičkih odluka i tražiti partnere unutar EU za aktivnu saradnju u konkurisanju za evropske projekte odbrane. Srbija je deo Evrope i kao takva teži da aktivno doprinosi miru u Evropi.

 

Analiza – “DEFENDER 23”

Autor: Marko Žunjić

 

Jedna od najvećih međunarodnih vojnih vežbi Immediate Response 23održava se na prostoru Zapadnog Balkana u periodu od 22. maja do 2. juna. Immediate Response je druga od tri u nizu povezanih vojnih vežbi koje činemultinacionalnu združenu vežbu između NATO saveznika i partnera “Dynamic Employment of Forces to Europe for NATO Deterrence and Enhanced Readiness 2023”, odnosno DEFENDER 23, koja se sprovodi sa ciljem podizanja stepena njihove spremnosti i interoperabilnosti. InicijativuDEFENDER 23 predvodi američka vojna komanda u Evropi, a aktivnosti u okviru DEFENDER 23 počele su 22. aprila i traju do 23. juna 2023. godine, do kada treba da se održe tri zajedničke vojne vežbe. U okviru ovih vežbi planirano je učešće više od 20 država, uključujući članice i partnere NATO saveza. Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država bi trebale da doprinesu sa 7000 pripadnika oružanih snaga, dok će iz Evrope biti prisutno oko 17000 pripadnika multinacionalnih snaga. Cilj DEFENDER 23 vežbi je demonstriranje sposobnosti američke vojske u Evropi i Africi da brzo koncentriše svoju borbenu moć u istočnoj Evropi. Ove vežbe takođe imaju za cilj povećanje efekta odvraćanja NATO saveza putem sposobnosti preciznog dejstva na daljinu, unapređenja spremnosti jedinica za delovanje u kompleksnom multinacionalnom okruženju, kao i iskorišćavanje infrastrukture i kapaciteta zemalja domaćina za proširenje operativnog dometa.[1]Prva u nizu zajedničkih vojnih vežbi u sklopu DEFENDER 23 bila je Swift Responce23, održana od 7. do 20. maja u regionu Baltika i na Mediteranu a poslednja Saber Guardian 23 će biti održana u regionu Crnog mora od 29. maja 2023.

Zajednička međunarodna vojna vežba Immediate Response 23, drugi deo DEFENDER 23 združene vežbe, otpočela je 22. maja i fokusirana je primarno na prostor Balkana, a najveći deo aktivnosti će se obaviti na prostoru država bivše Jugoslavije. Vežbe će trajati do 2. juna i njihov cilj je povećanje operativne spremnosti američkih snaga, kao i njihovih saveznika i partnera u svim aspektima, kako bi se izgradila i osnažila partnerstva i saradnja u oblasti odbrane, efikasno reagovalo na krize i odvratile potencijalne pretnje. Države u kojima su predviđene aktivnosti ovog dela DEFENDER 23 su Albanija, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora, Severna Makedonija, Slovenija i teritorija Kosova*. Očekivani efekat Immediate Response 23 je unapređenje i spremnost multinacionalnih snaga za potencijalne sukobe i njihova kohezija i sposobnost suočavanja sa neprijateljskim dejstvima, ali i demonstracija mogućnosti američkih i oružanih snaga njihovih saveznika za brzo raspoređivanje borbeno spremnih trupa i opreme na evropskom tlu radi odvraćanja potencijalnih neprijatelja i očuvanja mira.Prema planu aktivnosti u okviru ovog dela DEFENDER 23 biće angažovano oko 2800 pripadnika oružanih snaga Sjedinjenih Država i 7000 međunarodnih pripadnika, među kojima su pripadnici oružanih snaga Albanije, Bugarske, Grčke, Crne Gore, Severne Makedonije, Turske, Slovenije i Kosova*.[2] U svim državama koje učestvuju u ovom delu DEFENDER 23 održane su ceremonije otvaranja. Vojska Crne Gore na vežbama učestvuje sa 500 pripadnika oružanih snaga[3], a deo aktivnosti se obavlja u okolini Pljevlja, međutim prema informacijama pruženim od strane Ministarstva odbrane Crne Gore „Pripadnici Vojske Crne Gore artiljerijska bojeva gađanja realizuju na poligonima u zemljama okruženja zbog nemogućnosti njihove realizacije na teritoriji Crne Gore, što značajno komplikuje realizaciju vežbe i iziskuje neuporedivo veće troškove i izdvajanja finansijskih sredstava iz budžeta“.[4] Severna Makedonija je neposredno pred svečanost otvaranja vežbi izložila opremu, vozila i letelice svojih oružanih snaga, a prikazana je i oprema partnera, posebno Sjedinjenih Država, koja je angažovana u okviru Immediate Response 23. Na izložbi su posebno istaknuti borbeni helikopteri „AH-64 Apache“, kao i „UH-60“ i „HH-60“ Black Hawk (Crni Jastreb), „CH-47“ (Chinook) teretni helikopteri američke proizvodnje, ali i „Мi 8/17“. Na izložbi su prikazana i vozila HMMWV – The High Mobility Multipurpose Wheeled Vehicles (Humvee) (Visokomobilna višenamenska vozila na točkovima), atomsko-biološko-hemijska i sanitetska vozila opremljena sa najnovijom tehnologijom i opremom, a posebnu pažnju su privukla i laka taktička oklopna vozila „JLTV“ (Joint Light Tactical Vehicle), oklopna vozila „Kobra“ i „Hermelin“. Važan deo izložbe je bio predstavljanje Projekta Origin (Project Origin), robotizovanog borbenog vozila koje se nalazi u test fazi u okviru Komande za razvoj borbenih sposobnosti vojske Sjedinjenih Država.[5]

Dodatnu pažnju na održavanje DEFENDER 23 na Balkanu prvuklo je učešće Kosovskih snaga bezbednosti, što je ozvaničeno svečanom ceremonijom u Prištini 21. maja.[6] Kosovske snage bezbednosti ne učestvuju prvi put u združenoj vežbiDEFENDER, prvo učešće im je bilo 2021. godine, međutim, u znatno manjem obimu. U okviru DEFENDER 23 učestvuje ukupno 1300 pripadnika Kosovskih snaga bezbednosti, iako je to u suprotnosti sa odredbama Rezolucije Ujedinjenih Nacija 1244, koja isključuje mogućnost postojanja albanskih oružanih snaga na teritoriji Kosova. Prema izjavama zvaničnika prisutnih na ceremoniji u Prištini cilj vežbi je demonstracija sposobnosti snaga Sjedinjenih Država i partnera, misleći prvenstveno na Kosovo* koje nije članica NATO saveza, ali je važan strateški partner SAD na Balkanu.[7] Uključivanje Kosovskih snaga bezbednosti u DEFENDER 23 ima za cilj da osnaži veze i saradnju između Kosova* i NATO, ali i da istakne snažno prijateljstvo između Kosova* i SAD. Teritorija Kosova je strateški važna za NATO savez zbog centralnog položaja na Balkanu, a važnost za SAD se posebno manifestuje kroz američko vojno pristusvo na Kosovu i bazu Camp Bondsteel (Kamp Bondstil). Osnaživanje partnerstva sa Kosovom* za SAD predstavlja najvažniji cilj uključivanja Kosovskih snaga bezbednosti u vojne vežbe, a osnaživanjem njihovih kapaciteta teže da uspostave sposobnu armiju koja može biti stub odbrane njihovim interesima na prostoru Balkana u slučaju pretnje. Pet članica NATO saveza nije priznalo Kosovo kao nezavisnu državu, ali uključivanjem Kosova* u DEFENDER 23 se ističe da je većina država u okviru saveza pružila podršku Kosovskoj nezavisnosti, čime se dodatno osnažuje politička i međunarodna pozicija Kosova*. Važno je napomenuti da se učešće Kosova* u DEFENDER 23 ne može smatrati isključivo namerom SAD da promoviše postojanje Kosovskih snaga bezbednosti i kosovske nezavisnosti. Budući da se vojna vežba Immediate Response 23odvija širom regiona, a inicijativa DEFENDER u celoj Evropi, učešće Kosova* samo naglašava fokus SAD na saradnju sa partnerima, ali i testiranje mogućnosti za brzo delovanje u slučaju da je to neophodno na svim teritorijama obuhvaćenih planiranim aktivnostima, uključujući i Kosovo* kao strateški važnu tačku.Ipak, zbog razvoja događaja na Kosovu* povezanim sa protestom Srba u opštinama sa srpskom većinom i nesrazmernim nasiljem kosovske policije nad njima, SAD su 30. maja isključile Kosovo* iz DEFENDER 23.[8]

DEFENDER 23 je u odnosu na ostale inicijative ovog tipa u prethodnim godinama delimično promenio svoju svrhu. Iako je prikazivanje sposobnosti NATO saveza i partnera u Evropi prethodnih godina imalo za cilj odvraćanje potencijalnih izazivača od napada ili nekog drugog oblika agresije, u kontekstu rata u Ukrajini DEFENDER 23 dobija novu demonstrativnu ulogu. Budući da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, mnoge okolne države su u strahu od prelivanja sukoba na njihovu teritoriju, zbog čega su, poput Švedske i Finske zatražile zaštitu NATO saveza.[9] Pošto mehanizam odvraćanja Rusije u slučaju rata u Ukrajini nije imao rezultata, SAD koriste priliku da tokom DEFENDER 23 demonstriraju sposobnost za brzo reagovanje i raspoređivanje jedinica na teritorijama svojih saveznika u Istočnoj Evropi i na Balkanu. Oružane snage koje učestvuju u vežbi Immediate Response 23 se nalaze širom Balkana, a prema planu inicijative DEFENDER 23, njena završna faza, odnosno trećau nizu vojne vežbe pod nazivom Saber Guardian 23, održaće se od 29. maja do 9. juna. Tokom ove vežbe snage raspoređene u više zemalja na poluostrvu će se udružiti u Rumuniji. Učešće Kosovskih snaga bezbednosti u ovom delu DEFENDER 23 nije prema planu predviđeno, budući da Rumunija nije priznala nezavisnost Kosova. Ideja Saber Guardian 23 je da demonstrira sposobnost SAD da brzo okupi, rasporedi, pripremi i integriše svoje i oružane snage saveznika iz unutrašnjosti Evrope na jednom mestu radi podrške NATO.[10] Koncetrisanje vojnih snaga u veoma kratkom roku u Rumuniji, državi koja se graniči sa Ukrajinom je direktna poruka Rusiji da su SAD spremne i sposobne da udruženo brane svoje saveznike u Istočnoj Evropi. Dodatno, vežbe DEFENDER 23 za saveznike SAD i partnere predstavljaju garanciju da je NATO sposoban da efikasno raspodeli trupe u slučaju neposredne opasnosi, prvenstveno od strane Ruske Federacije, što im pruža i dodatni osećaj sigurnosti.

[1]U.S. Army Europe and Africa. (n.d.). About Defender 23. Veb-sajtU.S. Army Europe and Africa. Pristupljeno 28. 5. 2023.
*This designation is without prejudice to positions on status and is in line with UNSCR 1244 and the ICJ opinion on Kosovo Declaration of Independence*
[2]U.S. Army Europe and Africa. 2023, maj17. News release: Immediate Response 23, Second of Three Major Defender 23-Linked Exercises. Veb-sajt U.S. Army Europe and Africa. Pristupljeno 28. 5. 2023.
[3]Nedeljnik. 2023, maj 23. U Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji počele NATO vojne vežbe. Veb-sajt Nedeljnik. Pristupljeno 28. 5. 2023.
[4]Ministarstvo odbrane Crne Gore. 2023, Maj 23. Immediate Responce 23. Facebook post. Facebook. Pristupljeno 29. 5. 2023.
[5]Армија на Република Северна Македонија. 2023, maj 22. Голема посетеност на приказот на воздухопловите, возила и опрема од вежбата „Брз одговор 23“, на денешниот отворен ден за јавноста на спортскиот аеродром „Аџи тепе“ во Куманово. Veb-sajt Армија на Република Северна Македонија (mil.mk). Pristupljeno 29. 5. 2023.
[6]Radio Slobodna Evropa. 2023, maj 21. Na Kosovu najveća vojna vježba NATO-a i SAD na Balkanu. Veb-sajt Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[7]Euronews Albania. 2023, maj 21. Largest military exercise “Defender Europe ‘23” officially starts in Kosovo. Veb-sajt Euronews Albania. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[8]N1. 2023, maj 30. SAD „kažnjavaju“ Kosovo: Otkazano im učešće na vojnoj vežbi „Defender Europe“. Veb-sajt N1. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[9]Kleberg, Charlotte & Black, James. 2023, april 4. Finland Joins NATO, Sweden’s Accession Remains Uncertain. Veb-sajt RAND Corporation. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[10]Welch, Terry. 2023, maj 24. Final DEFENDER 23 exercise, Saber Guardian 23, begins. Veb-sajt U.S. Army. Pristupljeno 30. 5. 2023.

OSVRT NA NOVE RUSKE PREDLOGE UGOVORA O BEZBEDNOSNIM GARANCIJAMA SA SAD I MERAMA ZA JAČANJE BEZBEDNOSTI SA NATO OD 17. DECEMBRA 2021. GODINE

Autor: Dr Marina T. Kostić 
 
Načela i elementi za buduću kontrolu naoružanja u Evropi sadržani u ruskim predlozima: 
 
• U osnovi odnosa između strana je načelo jednake, nedeljive i neumanjive bezbednosti 
za sve strane ugovornice 
zbog čega se bezbednosni interesi svih strana moraju uzeti u obzir, 
strane će se uzdržati od raspoređivanja trupa i naoružanja, ratnih brodova ili preleta 
teških bombardera izvan svojih nacionalnih teritorija, u područjima gde njihovo 
raspoređivanje i delovanje druga strana može videti kao pretnja ili sa koje mogu 
napasti drugu stranu, 
NATO neće sprovoditi bilo koje vojne aktivnosti na teritorijama koje okružuju Rusiju 
– u Ukrajini i Istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i Centralnoj Aziji. 
  
• Nuklearni rat se ne može dobiti i nikad ne sme da se vodi 
stoga je potrebno jačati mere prevencije bilo kakvog sukoba između strana, posebno 
izbegavanje incidenata na moru i u vazduhu, 
stvoriti dodatne ili unaprediti postojeće mehanizme saradnje, 
uzdržati se od sprovođenja vojnih aktivnosti koje uključuju scenarije upotrebe 
nuklearnog naoružanja – obuke ili vežbi – sa državama koje ne poseduju nuklearno 
naoružanje i 
uzdržati se od obuke ili uvežbavanja vojnog i civilnog osoblja ne-nuklearnih država 
da koriste nuklearno naoružanje. 
 
• Usvajanje nacionalnog principa raspoređivanja nuklearnog naoružanja i balističkih 
raketa 
strane ne bi razmeštale kopnene rakete srednjeg i manjeg dometa izvan svojih 
nacionalnih teritorija, kao i u područjima svojih nacionalnih teritorija sa kojih mogu 
gađati teritoriju druge strane/drugih strana ugovornica, 
strane će se uzdržati od raspoređivanja nuklearnog naoružanja izvan svoji nacionalnih 
teritorija, a svo takvo već raspoređeno naoružanje će biti vraćeno strani posednici u 
momentu stupanja na snagu Ugovora o bezbednosnim garancijama, dok će postojeća 
infrastruktura za razmeštanje takvog naoružanja izvan njihovih nacionalnih teritorija 
biti uništena. 
 
Komentar: 
 
Glavna prepreka prihvatanju ovih ruskih predloga je nepoverenje u njene namere, to što se 
ona pre svega od evropskih NATO saveznika vidi kao najveća vojna pretnja po evropske 
države i što ne otklanja najveću brigu NATO-a  garanciju bezbednosti Ukrajini i Gruziji. 
Predloženi Ugovori se mogu tumačiti kao da su sačinjeni sa ciljem onemogućavanja ili 
umanjenja vojne podrške SAD u slučaju regionalnog sukoba u Evropi između Rusije i država 
koje nisu članice NATO, dok je glavni cilj ovih država odvraćanje mogućeg napada Rusije na 
Ukrajinu. Ovakvim Ugovorom bi Rusija onemogućila produženo odvraćanje SAD u Evropi  
zasnovano na deljenju nuklearnog naoružanja (pretpostavlja se da ono postoji u 5 evropskih 
država starih članica NATO), što evropski saveznici teško da bi prihvatili jer se i dalje 
percipira kao preteća disproporcija u konvencionalnom naoružanju između Rusije i evropskih 
država članica NATO. Produženo odvraćanje se i dalje formalno i većinski u NATO 
državama članicama posmatra kao jedna od okosnica odvraćanja Rusije i kolektivne odbrane 
NATO. Budući da se ono nalazi pod komandom SAD, dok države na čijim je teritorijama 
ono razmešteno pružaju infrastrukturnu i logističku pomoć pre svega u vidu aviona dvostruke 
namene i prenošenja američkog nuklearnog naoružanja, ove države smatraju da to ne 
predstavlja kršenje režima neproliferacije. U pogledu razmeštanja raketa srednjeg i manjeg 
dometa Rusija predlaže da se one ne razmeštaju na teritoriji sa koje mogu da dosegnu 
teritoriju SAD odnosno država članica NATO. Međutim, ovakvim uređenjem Rusija u stvari 
ne umanjuje ključnu zabrinutost NATO zemalja a to je da bi meta ovog ruskog naoružanja 
bila Ukrajina, koja nije NATO članica i samim tim nije obuhvaćena ovim garancijama. Pored 
toga, imajući u vidu da su se SAD uz saglasnost NATO saveznika povukle iz INF ugovora 
2019. godine zbog navodnog ruskog kršenja ovog Ugovora, postoji veliko nepoverenje da će 
se Rusija pridržavati ograničenja razmeštanja ovog naoružanja u Evropi zbog čega su ovakvi 
ruski predlozi za njih neprihvatljivi. 
 
 
Proširenje NATO na Istok 
 
• Zaustavljanje širenja NATO na Istok – pre svega na bivše države članice SSSR 
SAD se obavezuju da će prevenirati i blokirati dalje širenje NATO na bivše države 
članice SSSR, da neće uspostavljati vojne baze na teritorijama ovih država koje nisu 
članice NATO, koristiti njihovu infrastrukturu za bilo kakve voje aktivnosti ili 
razvijati bilateralnu vojnu saradnju sa njima, 
NATO države članice se obavezuju da će se uzdržati od daljeg proširenja NATO na 
Istok, uključujući Ukrajinu a stare države članice NATO (koje su to bile u maju 1997. 
godine pre prve odluke o proširenju i sporazuma NATO-Rusija) da neće raspoređivati 
dodatne oružane snage i naoružanje na teritorijama novih država članica. 
 
 
Komentar: 
 
Tokom 1990ih godina ruski predsednik Jeljcin nije uspeo da spreči proširenje NATO 
na Istok, iako je sve postojeće bilateralne i multilateralne mehanizme koji su se bavili 
bezbednosnom arhitekturom u Evropi koristio za to. On je pokušavao da ukaže na to kako bi 
kraj Hladnog rata trebalo da znači i kraj NATO kao vojnog saveza, zahtevao njegovu 
transformaciju u više politički savez i upozoravao na to da bi njegovo proširenje 
predstavljalo glavnu bezbednosnu pretnju po Rusiju, koje bi pri tom i značajno onemogućilo 
održavanje demokratije u Rusiji. Ipak, on je i tada kao i Rusija sada bio suočen sa odredbom 
Helsinškog završnog akta iz 1975. godine po kojoj države imaju pravo da slobodno izaberu 
međunarodne organizacije, ugovore i savezništva kojima žele da pristupe, kao i da ostanu 
neutralne.  
SAD i NATO su već početkom 1990 ih nakon raspada SSSR usvojili poliitku 
otvorenih vrata za evropske države koje žele da postanu nove članice NATO i uspostavili su 
značajnu vojnu saradnju sa istočno-evropskim državama bivšim članicama Varšavskog pakta. 
Jedan od mehanizama koji je delimično umirio ruskog predsednika tada bilo je pokretanje 
programa Partnerstva za mir 1994. godine u kome će, kako se on nadao, svi biti ravnopravni 
partneri uključujući i Rusiju i neko neće biti novi član NATO. Ipak, već 1995. godine i 
defnitivno 1997. godine bilo je jasno da će do proširenja članstva NATO doći, i da je jedino 
pitanje bilo koje će mu države najpre pristupiti. 
U takvim okolnostima, Osnivačkim aktom NATO-Rusija iz 1997. godine Rusija je 
pokušala da bar onemogući širenje daljih vojnih efektiva, naoružanja i infrastrukture, i 
stacioniranje na trajnoj osnovi većeg broja stranih trupa na teritorijama novih država članica, 
iako je ovo pitanje delimično bilo adresirano još 1990 te godine prilikom pregovora o 
ujedinjenju Nemačke, članstva ujedinjene Nemačke u NATO i neširenja nuklearnog 
naoružanja i stranih trupa na terioriju nekadašnje Istočne Nemačke. Nastavak daljeg 
proširenja NATO koje je uključilo i tri bivše države članice SSSR 2004. godine, kao i 
namere o razmeštanju delova američkog protivraketnog štita na teritorijama istočnoevropskih 
zemalja definitivno su ubedili Rusiju da NATO i SAD nemaju nameru da odustanu od daljeg 
razvoja i proširenja svojih vojnih kapaciteta, te je za nju kao jedina opcija preostala da sa reči 
i upozorenja pređe na konkretne akcije kako bi po njenom uverenju sačuvala svoje 
nacionalne interese, što se manifestovalo u oružanim akcijama u Gruziji i Ukrajini. Rusija 
danas i pored ovih akcija nastavlja da traži bezbednosne garancije kroz međunarodne 
ugovore da se NATO neće širiti na Istok, što se sigurno neće desiti, i izuzetno su male šanse 
da će u postojećim okolnostima SAD i NATO prihvatiti bilo šta od ruskih predloga po ovom 
pitanju. 
 
Tačke sporenja RUSIJA US/NATO
Viđenje pretnje Rusija i SAD i NATO ne smatraju se neprijateljima Rusija je najveća vojna pretnja u Evropi
Širenje na Istok Garancije NATO država da neće biti daljeg proširenja na Istok zasnovano na poštovanju bezbednosnih interesa Rusije. Nastavak politike otvorenih vrata zasnovano na nečelu slobode svake države da izabere učešće u savezima i organizacijama
Produženo odvraćanje SAD Uspostaviti nacionalni princip i povući svo nuklearno naoružanje SAD sa teritorije evropskih država Produženo odvraćanje SAD jedan od stubova kolektivne odbrane NATO
Moratorijum na razmeštanje INF raketa Uspostavljanje nacionalnog principa i moratorijum na razmeštanje nekada zabranjenih raketa INF sporazumom u Evropi Odbijanje moratorijuma usled nepoverenja u rusko poštovnje moratorijuma

ODRŽANA ON-LINE TRIBINA SUSB CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJA

Centar za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB održao je on-line tribinu pod nazivom “Kontrola naoružanja nakon NATO samita, iranskih predsedničkih izbora i u svetlu predstojeće desete pregledne konferencije NPT” 29.6.2021. godine sa početkom u 18.00 časova.

Pogledaj video

Skup je otvorila dr Marina Kostić, rukovodilac Centra koja je pozdravila učesnike i govorila na temu nedavno održanog NATO samita i odredbama o kontroli naoružanja koje su sadržane u Završnom dokumentu sa ovog samita. Ona je istakla stav NATO da dokle god postoji nuklearno naoružanje NATO nastavlja da bude nuklearni savez. Takođe, istakla je značaj odvraćanja u sveukupnoj startegiji odbrane NATO i posebno naglasila ulogu koja se daje američkim strateškim snagama, nezavisnim nuklearnim snagama Britanije i Francuske, kao i evropskih država na kojima se nalazi nuklearno naoružanje SAD a koje se ne pominju pojedinačno u završnom dokumentu NATO. Takođe, istakla je i značaj koji NATO nastavlja da daje protivraketnoj odbrani u Evropi, a koja je, kako se navodi u dokumentu, namenjena odbrani od pretnji koje dolaze izvan evroatlantskog prostora, pre svega sa proliferacijom balističkih raketa, i nije usmerena protiv Rusije. NATO je, takođe, ponovio stav da ne podržava usvajanje Ugovora o zabrani nuklearnog naoružanja već da podržava NPT, stratešku kontrolu naoružanja između SAD i Rusije i uključivanje Kine, kao i da će NATO odgovoriti na razmeštanje ruskog nestrateškog naoružanja budući da ruski predlog za moratorijum na razmeštanje ove vrste naoružanja smatra nekredibilnim i neprihvatljivim. NATO će izvršiti i reviziju sveobuhvatne politike za prevenciju širena oružja za masovno uništenje i podržati modernizaciju Bečkog dokumenta.

Stefan Jojić, doktorant Fakulteta političkih nauka skupu se obratio na temu izazova održavanja JCPOA i iranskog nuklearnog programa nakon iranskih predsedničkih izbora. On je predstavio suštinu i značaj Zajedničkog akcionog plana i interse koji su stajali iza njegovog zaključivanja. Takođe, upoznao je prisutne sa postupcima koje su strane preduzele u cilju implementacije ovog Ugovora i okolnostima koje su dovele do njegovog napuštanja od strane SAD. Stefan je izneo i glavne argumente za i protiv povratka SAD u ovaj sporazum a koji se iznose u okviru debate koje se trenutno vodi u SAD, interes Irana da se vrati odredbama sporazuma, kao i suprotstavljeni odnos SAD i EU po ovom pitanju. On je naveo i da novoizabrani presdednik Irana Raisi, koji se ocenjuje kao konzervativni i kontroverzni lider i mogući naslednik vrhovnog vođe Irana, ima pozitivan stav prema obnavljanu JCPOA kao i sam vrhovni vođa. Stefan je izneo i procenu da će postojeći pregovori i medijacija EU o povratku SAD u JCPOA uroditi plodom i da će se ovaj sporazum obnoviti već ove godine i strane vratiti u njegove okvire iz 2015. godine.

Andrej Stefanović, doktorant Fakulteta političkih nauka govorio je na temu glavnih pitanja i izazova predstojeće pregledne konferencije NPT. U prvom delu izlaganja, on je upoznao pristne sa značajem i odredbama NPT-ja, kao i sa karakterom i svrhom preglednih konferencija koje se održavaju svake pete godine. U drugom delu izlaganja Andrej je detaljnije upoznao prisutne sa funkcionisanjem pripremnih konferencija NPT i radom komiteta između preglednih konferencija. On je istakao da je manje od polovine preglednih konferencija rezultovalo dogovorom i završnim dokumentima, a posebno istakao onu iz 1995. godine kada je NPT produžen neograničeno i usvojena Rezolucija o uspostavljanju Zone slobodne od oružja za masovno uništenje na Bliskom Istoku. Istakao je da je ovo pitanje i jedno od ključnih pitanja razdora na preglednim konferencijama. On je naveo da postoji ponovna mogućnost odlaganja desete pregledne konferencije NPT budući da se neke države zalažu za konferenciju sa prisustvom umesto virtuelnu. On je naglasio i da će naglasak na ovoj preglednoj konferenciji biti na nuklearnom razoružanju, posebno u svetlu krize sporazuma o kontroli naoružanja, produžetka Novog START-a i stupanja na snagu TPNW. Još neke od tačaka razmatranja biće, po Andrejevoj oceni, i smanjivane fizionog materijala, ublažavanje nuklearnog rizika u svetlu nove konfrontacije velikih sila i potvrđivanje principa da nuklearni rat ne sme da se vodi i da se ne može dobiti, politika „no-first use“ i zona slobodne od oružja za masovno uništenje na Bliskom Istoku, iako je ovo pitanje u značajnoj meri izmešteno iz razmatranja na preglednim konferencijama NPT..

U diskusiji su razmatrana značajna pitanja poput posledica povećanja gornje granice broja nuklearnog naoružanja UK po režim neproliferacije, posledica neobnavljanja JCPOA po regionalnu bezbednost i zaoštravanja odnosa na Bliskom istoku, kao i odnos razmatranih pitanja po nacionalnu bezbednost Republike Srbije.

 

NAJAVA “ZOOM-MEETING” TRIBINE SUSB CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJA

Centar za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB vas poziva 29.6.2021. godine sa početkom u 18.00 časova na diskusiju pod nazvom “Kontrola naoruzanja nakon NATO samita, iranskih predsedničkih izbora i u svetlu predstojeće desete pregledne konferencije NPT”
 
Agenda skupa:
18.00 – 18.15 Dr Marina Kostić, rukovodilac Centra, NATO samit i kontrola naoružanja: ključne tačke i pravci napred
18.15 – 18.30 Stefan Jojic, doktorand FPN, Izazovi održavanja JCPOA i iranskog nuklearnog programa nakon iranskih predsedničkih izbora
18.30 – 18.45 Andrej Srefanović, doktorand FPN, Glavna pitanja i izazovi predstojeće pregledne konferencije NPT
18.45 – 19.00 Diskusija
 
Opis skupa:
What are the main points of the NATO communique regarding arms control, non-proliferation and disarmament? What can we expect after the election of a new Iranian president regarding the JCPOA and the Iranian nuclear program? What will be the main points of discussion at the 10th NPT RevCon in August 2021? These are some of the questions that our panel discussion will address. Our speakers are: Dr Marina Kostic, NATO summit and arms control: main points and ways forward; Stefan Jojic, Are there challenges to maintaining the JCPOA after the Iranian presidential elections?; Andrej Stefanovic, Main issues and challenges of the upcoming NPT RevCon.
 
Parametri da nam se pridružite:
Professional Association of Security Sector – PASS is inviting you to a scheduled Zoom meeting.
 
Topic: Arms control after the NATO summit, Iranian presidential elections and in light of the upcoming 10th NPT RevCon
 
Time: Jun 29, 2021 06:00 PM Belgrade, Bratislava, Ljubljana
Meeting ID: 871 6331 2960
Passcode: 239992
 
 
Marina Kostić
Secretary General
Professional Association of the Security Sector