U SUSB-u završeno peto EU stažiranje za neproliferaciju i razoružanje

U SUSB-u završeno peto EU stažiranje za neproliferaciju i razoružanje

U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti uspešno je završeno peto EU stažiranje za neproliferaciju i razoružanje sa našim stažistom Markom Filipovićem, studentom master studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.   Tema ovog Pročitajte ceo tekst.

SARADNJA ZEMALJA NEMAČKOG GOVORNOG PODRUČJA U  OBLASTI UPOTREBE SVEMIRA

SARADNJA ZEMALJA NEMAČKOG GOVORNOG PODRUČJA U OBLASTI UPOTREBE SVEMIRA

Autor: Dušan Radenković Prošlog ponedeljka ministri odbrane četiri evropske zemlje nemačkog govornog područja (Nemačka, Austrija, Švajcarska i Luksemburg) održali su sastanak i obavezali se na čvršću saradnju u oblasti svemira, posebno satelita Pročitajte ceo tekst.

Uspešno realizovana Debata – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a na adresi Hyatt Regancy hotel, Beograd, ul. “Milentija Popovića” br. 5/1

Uspešno realizovana Debata – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a na adresi Hyatt Regancy hotel, Beograd, ul. “Milentija Popovića” br. 5/1

  Povodom ovogodišnjeg Dana zaštite od katastrofa i Međunarodnog dana bezbednosti i zdravlja na radu, Strukovno udruženje sektora bezbednosti organizovalo je Debatu – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a Pročitajte ceo tekst.

U susretu predloga izmena i dopuna novog Porodičnog zakona u Republici Srbiji

U susretu predloga izmena i dopuna novog Porodičnog zakona u Republici Srbiji

Na prvo čitanje i praćenje primedbi ali i iskustvo u praksi, kako u praktičnim primenama zakona kod nas tako i prirode procesa donošenja zakona u Republici Srbiji, stava smo da pre bilo Pročitajte ceo tekst.

SUSB organizuje stručnu diskusiju u susret međunarodnim danima BZR i zaštite od katastrofa 28.04.’26.god.

SUSB organizuje stručnu diskusiju u susret međunarodnim danima BZR i zaštite od katastrofa 28.04.’26.god.

                MSc. Saša Kuzmanović, maš. inž. Predstavnik radionice za pitanja bezbednosti i zdravlja na radu u SUSB       Pročitajte ceo tekst.

SUSB na Fakultetu bezbednosti u Beogradu podržalo Inicijativu za uvođenje nastavnog predmeta “Bezbednosna kultura” u škole u Srbiji

SUSB na Fakultetu bezbednosti u Beogradu podržalo Inicijativu za uvođenje nastavnog predmeta “Bezbednosna kultura” u škole u Srbiji

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) obavešteno je i kontaktirano od strane pokretača inicijative za uvođenje predmeta „Bezbednosna kultura“ u obrazovni sistem Republike Srbije, prof. Mileta Spasića, ispred Fakulteta bezbednosti. Prepoznajući značaj ove Pročitajte ceo tekst.

U SUSB ZAPOČELO PETO EU STAŽIRANJE ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U SUSB ZAPOČELO PETO EU STAŽIRANJE ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti danas je započelo peto stažiranje u okviru programa stažiranja Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje. Naš stažista tokom ovog programa je Marko Filipović sa Fakulteta političkih nauka Pročitajte ceo tekst.

Uspešno realizovana stručna diskusij – Okrugli sto “Izazovi zdrave i bezbedne socoijaliazcije dece”

Uspešno realizovana stručna diskusij – Okrugli sto “Izazovi zdrave i bezbedne socoijaliazcije dece”

Dana 25.03.2026. godine na Fakultetu za diplomatiju i bezbednost, kroz Inicijativu „Bezbedna deca / bezbedno društvo“, koju je pokrenulo Strukovno udruženje sektora bezbednosti, uspešno je realizovan treći u nizu stručni okrugli sto. Pročitajte ceo tekst.

III Okrugli sto SUSB-a – “Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” na FDB – 25.mart 2026.godine

III Okrugli sto SUSB-a – “Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” na FDB – 25.mart 2026.godine

Bezbednost dece ne sme da bude tema o kojoj govorimo samo kada se pojavi problem – ona zahteva kontinuiran rad, saradnju i otvoren dijalog svih koji učestvuju u njihovom odrastanju. Nakon dva Pročitajte ceo tekst.

OBAVEŠTENJE O ODLAGANJU REDOVNOG GODIŠNJEG STAŽIRANJA U SUSB

OBAVEŠTENJE O ODLAGANJU REDOVNOG GODIŠNJEG STAŽIRANJA U SUSB

Obaveštavamo sve zainteresovane, naše drage prijatelje i studente, da se redovno godišnje stažiranje za šestu generaciju stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti neće održati u uobičajnom terminu u novembru 2025. godine, usled kasnijeg Pročitajte ceo tekst.

NAJAVLJUJEMO ODRŽAVANJE NAŠEG 2. STRUČNOG SKUPA SA TEMOM – “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

NAJAVLJUJEMO ODRŽAVANJE NAŠEG 2. STRUČNOG SKUPA SA TEMOM – “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

  Nastavljamo našu inicijativu za koju su nas podržali naši partneri i pozivamo sve pojedince i organizacije iz šire stručne javnosti i praktičare iz profesija koje imaju interesa u ovoj temi.  Skup Pročitajte ceo tekst.

UČEŠĆE NA 14. SAVETODAVNOM SASTANKU KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANjE

UČEŠĆE NA 14. SAVETODAVNOM SASTANKU KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANjE

Generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti dr Marina Kostić Šulejić učestvovala je 16. septembra 2025. godine na Četrnaestom savetodavnom sastanku Konzorcijuma EU za Pročitajte ceo tekst.

U SUSB TREĆI PUT OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE

U SUSB TREĆI PUT OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE

  U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti treći put je obeležen 1. septembar kao Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije. Sastanak je okupio i alimniste SUSB a glavna tema skupa bila je Pročitajte ceo tekst.

SUSB SE PRIDRUŽILO MEĐUNARODNOM POZIVU NA AKCIJU ZA ZAUSTAVLJANJE I PREOKRETANJE TRKE U NUKLEARNOM NAORUŽANJU

SUSB SE PRIDRUŽILO MEĐUNARODNOM POZIVU NA AKCIJU ZA ZAUSTAVLJANJE I PREOKRETANJE TRKE U NUKLEARNOM NAORUŽANJU

Strukovno udruženje sektora bezbednosti se 23. jula 2025. godine pridružilo pozivu velikog broja organizacija civilnog društva, bivših vladinih funkcionera, vodećih akademika i stručnjaka, na hitnu akciju kako bi se zaustavila i preokrenula Pročitajte ceo tekst.

NAORUŽAVANJE NEMAČKE – VOL. 3

NAORUŽAVANJE NEMAČKE – VOL. 3

Autor: Mile Obrenović Kraj Prvog svetskog rata je za Nemačku označio početak nametnute demilitarizacije od strane pobedničkih sila, kako bi se sprečilo da Nemačka opet bude u stanju da ponovo započne rat Pročitajte ceo tekst.

ANALIZA: PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA

ANALIZA: PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA

AUTOR: Miroslav Vukas, Mast.polit.spec.za bezbednost, borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, dipl.ecc U tekstu analize potencijalnog ratnog sukoba, aktuelnog ovih dana između indije i  pakistana, autor u tekstu sopstvenog viđenja i razvoja Pročitajte ceo tekst.

USPEŠNO REALIZOVAN ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU

USPEŠNO REALIZOVAN ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU

  U Centru za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti uspešno je realizovan četvrti program Stažiranja EU za neproliferaciju i razoružanje.   Stažista EU stažiranja je bio dr Miad Pročitajte ceo tekst.

JAVNO PITANjE STRUKE I PROFESIJE O PROJEKTU „BEOGRADSKA SLUŽBA BEZBEDNOSTI“

JAVNO PITANjE STRUKE I PROFESIJE O PROJEKTU „BEOGRADSKA SLUŽBA BEZBEDNOSTI“

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) obraća se javnosti i skupštinskim odborima nadležnim za bezbednost povodom najavljenog osnivanja Beogradske službe bezbednosti – projekta koji je predstavio gradonačelnik Beograda, gospodin Aleksandar Šapić, u decembru Pročitajte ceo tekst.

ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.

ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.

Autor: dr Marina Kostić Šulejić ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.? Zajednička izjava o odbrambenoj saradnji Hrvatske, Austrije i Kosova (HAK) potpisana je Pročitajte ceo tekst.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST !!!

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST !!!

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je nestranačka, apolitična, neprofitna, nevladina, strukovna / profesionalna organizacija koja okuplja eksperte, aktivne i penzionisane profesionalce iz različitih oblasti bezbednosti i u vezi sa bezbednošću u javnom i Pročitajte ceo tekst.

SUSB & 4S GloSec uspešno završili prvu u nizu stučnih diskusija – “Bezbedna deca – Bezbedno društvo”

SUSB & 4S GloSec uspešno završili prvu u nizu stučnih diskusija – “Bezbedna deca – Bezbedno društvo”

Strukovno udruženje sektora bezbednosti i 4S Globalna bezbednost su dana 12. februara-2025.godine u prostorijma “4S GloSec”, vrlo uspešno realizvali prvu od mnogih u nizu planiranih stručnih diskusija sa nazivom “Bezbedna deca – Pročitajte ceo tekst.

U SUSB ZAVRŠEN TREĆI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U SUSB ZAVRŠEN TREĆI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U petak, 31. januara 2025. godine završen je treći program stažiranja Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje koji se u prethodna tri meseca održavao u našem Udruženju.    Program je završila dr Pročitajte ceo tekst.

U SUSB ZAPOČET ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U SUSB ZAPOČET ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

  U SUSB je započet četvrti Program stažiranja EU za neproliferaciju i razoružanje.   Stažista u našem Udruženju koji će proći kroz program stažiranja je dr Miad Nakhavali koji će se baviti Pročitajte ceo tekst.

Dodeljena nagrada SUSB-a “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima” za 2024. godinu

Dodeljena nagrada SUSB-a “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima” za 2024. godinu

Po drugi put smo dodelili i nagradu “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima”, koja se dodeljuje u okviru naše Balkanske mreže akademskih istraživača, a dobitnica je msr Ivana Dunjić, istraživač-pripravnik u Pročitajte ceo tekst.

Dodela sertifikata petoj generaciji stažista SUSB

Dodela sertifikata petoj generaciji stažista SUSB

Dodelili smo sertifikate našoj Petoj generaciji stažista.     Bilo je zadovoljstvo slušati izlaganja na teme koje su obradili tokom stažiranja, a njihovi radovi naći će se uskoro u našem Zborniku radova. Pročitajte ceo tekst.

NAJAVA OKRUGLOG STOLA : “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

NAJAVA OKRUGLOG STOLA : “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

Najavljujemo okrugli sto „Bezbedna deca – bezbedno društvo“, koji će se održati: 📅 12. februar 2025. godine 🕔 17:00–19:30 📍 Baštovanska 1/6, Beograd, GloSec akademija   OKRUGLI STO ,,BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE O REŽIMU NEPROLIFERACIJE

ODRŽANO PREDAVANJE O REŽIMU NEPROLIFERACIJE

U okviru programa Pete generacije stažista SUSB 3.12.2024. godine održano je predavanje Dr. Leonarda Bandarre, istraživača postdoktorskih studija Univerziteta Duisburg-Esen.     Dr. Bandarra je učesnicima skupa predstavio institucionalnu strukturu režima neproliferacije, Pročitajte ceo tekst.

PREDAVANJE O NUKLEARNOM PORETKU UTORAK, 3 DECEMBAR U 15.00, ZOOM

PREDAVANJE O NUKLEARNOM PORETKU UTORAK, 3 DECEMBAR U 15.00, ZOOM

Imamo čast da najavimo predavanje Dr. Leonardo Carvalho Bandarra, istraživača postdoktorskih studija Univerziteta u Duisburgu-Esen, Nemačka, koji će nam govoriti o razumevanju režima neproliferacije – institucija i tehnoloških sposobnosti i predstaviti svoju najnoviju Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE NA TEMU SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU I ENERGETSKOJ BEZBEDNOSTI

ODRŽANO PREDAVANJE NA TEMU SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU I ENERGETSKOJ BEZBEDNOSTI

U okviru Pete generacije stažiranja u Strukovnom udruženju sektora bezbednosti održano je predavanje na temu sukoba na Bliskom istoku i energetskoj bezbednosti, pre svega u odnosu na izazove uključivanja nuklearne energije u Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE O DRONOVIMA I VOJNICIMA

ODRŽANO PREDAVANJE O DRONOVIMA I VOJNICIMA

U okviru Pete generacije stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti u utorak, 26.11.2024. godine dr Srđan Korać je održao predavanje na temu “Dronovi i vojnici: Da li napredne tehnologije demitologizuju borbeno iskustvo?”    Pročitajte ceo tekst.

REALIZOVAN PROJEKAT O MEDIJSKOJ PISMENOSTI I BORBI PROTIV DEZINFORMACIJA

REALIZOVAN PROJEKAT O MEDIJSKOJ PISMENOSTI I BORBI PROTIV DEZINFORMACIJA

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je u četvrtak, 21. novembra 2021. godine realizovalo skup o medijskoj pismenosti i borbi protiv dezinformacija o Evropskoj uniji. Skup je realizovan u okviru istoimenog projekta koji podržava Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE O BEZBEDNOSNOJ I ODBRAMBENOJ POLITICI SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

ODRŽANO PREDAVANJE O BEZBEDNOSNOJ I ODBRAMBENOJ POLITICI SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

U okviru Pete generacije stažiranja u SUSB u ponedeljak, 25. novembra 2024. godine održano je predavanje na temu bezbednosne i odbrambene politike Sjedinjenih Američkih Država. Predavanje je održao Džon Kapelo, bivši izaslanik Pročitajte ceo tekst.

REALIZOVANO PREDAVANJE O NUKLEARNOJ ENERGIJI I BOMBI U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽIRANJA

REALIZOVANO PREDAVANJE O NUKLEARNOJ ENERGIJI I BOMBI U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽIRANJA

U ponedeljak, 18. novembra 2024. godine održano je drugo po redu predavanje koje se održava u okviru Pete generacije stažiranja u SUSB.     Predavanje o nuklearnoj energiji i nuklearnoj bombi održao Pročitajte ceo tekst.

ODRŽAN SKUP O DIPLOMATIJI I OBAVEŠTAJNOM RADU U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽISTA SUSB

ODRŽAN SKUP O DIPLOMATIJI I OBAVEŠTAJNOM RADU U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽISTA SUSB

  U petak, 15. novembra 2024. godine održan je prvi skup u okviru Pete generacije stažista SUSB.       Skup je okupio aktuelne stažiste SUSB dok su predavači bili Dušan Spasojević, Pročitajte ceo tekst.

DR. MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ UČESTVOVALA NA GODIŠNJOJ KONFERENCIJI KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE 2024

DR. MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ UČESTVOVALA NA GODIŠNJOJ KONFERENCIJI KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE 2024

Dr. Marina Kostić Šulejić, generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB, učestvovala je od 12. do 14. novembra 2024. godine na redovnoj Godišnjoj konferenciji Konzorcijuma Evropske unije Pročitajte ceo tekst.

SPECIJALNA BANKARSKA PONUDA ZA SVE ČLANOVE I SARADNIKE SUSB-A

SPECIJALNA BANKARSKA PONUDA ZA SVE ČLANOVE I SARADNIKE SUSB-A

Specijalni paket ponuda OTP banke mogu koristiti svi tipovi članstva SUSB-a koji su zaposleni u državnom i privatnom sektoru bezbednosti i naučno-istraživačkim institutima, ali i penzioneri uz posebne uslove. Poseban tretman imaju Pročitajte ceo tekst.

SUSB ZAPOČEO PETI CIKLUS STAŽIRANJA

SUSB ZAPOČEO PETI CIKLUS STAŽIRANJA

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je u četvrtak, 7. novembra 2024. godine, započelo Peti ciklus stažiranja. Četrnaest studenata osnovnih akademskih, master i doktorskih studija sa Fakulteta političkih nauka, Fakulteta bezbednosti, Pravnog fakulteta Univerziteta Pročitajte ceo tekst.

SUSB REALIZUJE TREĆE STAŽIRANJE EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

SUSB REALIZUJE TREĆE STAŽIRANJE EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U Centru za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti 04.11.2024.godine je započelo novo stažiranje o neproliferaciji i razoružanju koje podržava Evropska unija.   Ovo je treće ovakvo stažiranje, nakon Pročitajte ceo tekst.

OPEN CALL FOR THE 2024 AWARD YOUNG WOMEN IN INTERNATIONAL RELATIONS SCIENCE

OPEN CALL FOR THE 2024 AWARD YOUNG WOMEN IN INTERNATIONAL RELATIONS SCIENCE

The Call for applications for the YOUNG WOMEN IN INTERNATIONAL RELATIONS SCIENCE AWARD is now open and lasts until 30 November 2024.   To apply, send a CV and a short research Pročitajte ceo tekst.

KONKURS ZA STAŽIRANJE U STRUKOVNOM UDRUŽENJU SEKTORA BEZBEDNOSTI

KONKURS ZA STAŽIRANJE U STRUKOVNOM UDRUŽENJU SEKTORA BEZBEDNOSTI

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) poziva studente svih nivoa studija da se prijave na konkurs za petu generaciju stažista.   Prijava se vrši slanjem biografije i motivacionog pisma na mail security.sector.ngo.gs@zoho.com   do Pročitajte ceo tekst.

SUSB UČESTVOVALO NA X MEĐUNARODNOM FORUMU „BEZBEDNOST ZA BUDUĆNOST 2024“ – S4 GLOSEC

SUSB UČESTVOVALO NA X MEĐUNARODNOM FORUMU „BEZBEDNOST ZA BUDUĆNOST 2024“ – S4 GLOSEC

                       Strukovno udruženje sektora bezbednosti je imalo čast da učestvuje na X Međunarodnom forumu „Bezbednost za budućnost 2024“, organizacije  i S4 GLOSEC i Regionalne Asocijacije za Bezbednost i Krizni Menadžment Pročitajte ceo tekst.

SUSB UČESTVOVALO KAO PARTNERSKA ORGANIZACIJA U REALIZACIJI PROJEKTA “IZGRADNJA KAPACITETA ZA MEDIJSKU PISMENOST U BORBI PROTIV ŠIRENJA LAŽNIH INFORMACIJA”

SUSB UČESTVOVALO KAO PARTNERSKA ORGANIZACIJA U REALIZACIJI PROJEKTA “IZGRADNJA KAPACITETA ZA MEDIJSKU PISMENOST U BORBI PROTIV ŠIRENJA LAŽNIH INFORMACIJA”

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) je kao partnerska organizacija učestvovalo u realizaciji projekta pod koordinacijom crnogorskog Alfa centra, a koji je odobren od strane Međunarodnog višegradskog fonda, upućivanjem učesnika na Letnju školu Pročitajte ceo tekst.

OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA I ODRŽAN PRVI SKUP ALUMNISTA SUSB

OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA I ODRŽAN PRVI SKUP ALUMNISTA SUSB

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je 2. septembra 2024. godine obeležilo Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije na Visokoj školi strukovnih studija – EDUKA.   Dan je prvi put uspostavljen u septembru Pročitajte ceo tekst.

Rukovodilac Centra za NKNiR učetvovala na skupu u Podgorici

Rukovodilac Centra za NKNiR učetvovala na skupu u Podgorici

Rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB dr Marina Kostić Šulejić učestvovala je 28. i 29. maja 2024. godine u Podgorici na skupu posvećenom unapređenom konvencionalnom naoružanju i neproliferaciji oružja Pročitajte ceo tekst.

Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?

Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?

Šta nam je potrebno kao društvu za bolju bezbednost dece i mladih?   Godinu dana nakon stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca , kao i ekspanziji negativnih devijantnih i uznemirujućih ponašanja Pročitajte ceo tekst.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE SUSB POVODOM NAJAVA O UKIDANJU ZAKONA O ZABRANI IZGRADNJE NUKLEARNIH ELEKTRANA U SRBIJI

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE SUSB POVODOM NAJAVA O UKIDANJU ZAKONA O ZABRANI IZGRADNJE NUKLEARNIH ELEKTRANA U SRBIJI

Povodom namere uvođenja nuklearne energije u Srbiji, Centar za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB poziva rukovodstvo Srbije da:   Obavesti javnost o tačnom sadržaju Memoranduma o razumevanju sa Francuskom elektroprivredom, uključujući Pročitajte ceo tekst.

PASS Treining Centar cours – “Maritime Security Operations”

PASS Treining Centar cours – “Maritime Security Operations”

SUSB Trening Centar organizuje kurs – “Maritime Security Operations” u Srbiji/Beogradu za sve zainteresovane pojedince. 26. april – 29. april 2024. Trajanje : 4 dana (3 dana učionica + 1 dan streljana na kopnu) Pročitajte ceo tekst.

Povodom napada huligana na posetioce košarkaške utakmice “Eurolige” u Beogradu 26.01.2024.god.

Povodom napada huligana na posetioce košarkaške utakmice “Eurolige” u Beogradu 26.01.2024.god.

U Beogradu 26.01.2024.godine u “Štark areni”, u večernjim satima se održala košarkaška utakmica između beogradskog košarkaškog kluba “Partizan” i košarkaaškog kluba “Žalgirisa” iz Kaunasa – Litvanije, a u sklopu takmičenju “Eurolige” koji Pročitajte ceo tekst.

 

Tag Archives: analiza

AKTUELNI SUKOB IZRAELA ( IDF ) I HAMASA U POJASU GAZE

Priredio:S.S.U.B. – saradnik
Miroslav Vukas, Mast .polit.spec.dipl.ecc
za bezbednost,borbu protiv teroizma i org.kriminala

Kraj ili novi početak celokupnh svetskih političkih, ekonomskih, industrijskih, geopolitičkih, religijiskih odnosa…, i drugih relacija na globalnom nivou, a koji proizilaze iz aktuelnog ili bar za sada   teritorijalno, ograničenog rata u  Izraelu i Pojasu Gaze, i onih globalnih relacija kakve sada poznajemo.Tekst je nastao,kroz intezivno medijsko praćenje, dešavanja u Izraelu i sukobu sa militantnim palestinskim Hamasom, u Pojasu Gaze, a koji bezmalo traju i više od 90 dana.   Samim tim, podacima i tekstualnom analitikom, obuhvaćena su i neka od prethodnih dešavanja na područiju Bliskog istoka, uključivši i geopolitiku, zatim oružane sukobe i militantna delovanja pojedinih ekstremnih organizacija, na tom zaista složenom i verski obojenom prostoru iznoseći ponekad i svoje lična razmišljanja i procene , a sve to objedinjeno u formi analitičkog komentara.

 

AKTUELNI SUKOB IZRAELA ( IDF ) I HAMASA U POJASU GAZE

Velike žrtve, materijalna razaranja, ogroman  broj izbeglih sa podučja zahvaćenim ratom.Mogući nestanak teritorije pod kontrolom Palestinaca ? Novi potencijalni širi ratni sukob, Izraela i čitavog Arapskog sveta- članica Arapske lige. Religijiski i ratni sukob Judeizma i Muhamedanstva, sa relativno mogućim uključivanjem dela Hrišćanskog sveta. Ugroženi, pomorski putevi. Ugrožena proizvodnja i transport nafte.  Potencijalna i relativno, nova migrantska  kriza prema Evropi. Kako sprečiti Argamedon i III svetski rat? Postoji mogućnost, da se u ograničenom sukobu,  pojedine terorističke organizacije, posteno prevedu u oslobodilačke pokrete i druge vojne formacije. Ako se upravo, u ovom oružanom sukobu „lome“ i različiti interesi iz različitih centara moći i dubokih država, možda se ovde polomi i Anakonda interesni prsten Zapane talasokratije !?

 

          Ovaj analitički tekst,a koji se odnosi na ratna dešavanja u Izraelu, odnosno Pojasu Gaze i sukob Izraela ( IDF ) i ekstremnog Hamasa, ispred Palestinaca, uz jošu vek, gorući sukob između Ukrajine i Rusije, čitav Bliski istok, postepeno „ gura“ u jedan širi ratni sukob, ako i ne u III svetski rat. Od Prve dekade Oktobra meseca, tačnije od 07.Oktobra, a još uvek  pod, uslovno rečenon Specijalnom vojnom operacijom, IDF ratuje protiv Palestinske populacije u oblasti Gaza, a kako Izraelski zvaničnici tvrde, do potpunog uništenja estremnog militantnogi krila Palestinskog Hamasa, te do oslobađanja svih talaca, njih više desetina, ako ne i više stotina, mahom državljana i građana Izraela, a koje trenutno drži militantno krilo Palestinskog Hamasa, od početka samog sukoba. Trenutno je IDF, završio vojne operacije na severu Gaze, te svoje oružane akcije, usmerava na centralni i južni deo Gaze pod administrativnom upravom Palestinaca.Izazivajući ogromna materijalna i druga razaranja, stvarajući veliki broj stradalih, ranjenih i raseljenih.

Istorijisko definisanje Bliskog istoka,razvoj civilizacija, religija, trgovine,ekonomije, kao preteče današnjih ratova.

          Područije Bliskog istoka, a naročito teritorije današnjeg Izraela, Saudijske Arabije, Sirije, Iraka, Irana, Egipta predstavljaju istorijsku kolevku razvoja ljudske civilizacije –Asirija, Mezapotanija,Persija,potom stari Egipat , stara Grčka, te Rim kao imperija i gde su se kroz istoriju i razvoj civilizacije preplitali različiti ekonomski, politički, trgovinski, verski i drugi geoplitički interesi.Ne treba smetnuti, sa uma i nastanaka tri glavne svetske religije na područiju današnjeg Izraela Judeizma, a potom Hrišćanstva i na kraju, u 7 veku nove ere i pojavu Muhamedanstva. Treba takođe, napomenuti i dugogodišnje verske sukobe, kroz različite storijiske periode, od pre nove, kroz čitavi Novu eru, potom kroz  Srednji i Novi vek, period kolonijalizma do modernog i Libelarnog kapitalizma. Za Jevreje, Izrael je Sveta i obećana zemlja. Jerusalim je Sveti grad, sa dva puta razornim svetilištem Prvog i Drugog hrama, od kojeg je danas ostao jedan zid- Zid plača ( posebna svetinja za čitavu Jevrejsku populacij).Takođe, Jerusalim sa Galilejom  i za celokupno Hrićanstvo bitno je značajan, upravo usled nastanka-kolevke Hrišćanstva kao religije.

Pored toga, takođe i za pripadnike Muhamedanske religije, bez obzira na neka od dva glavna „pravaca“ verovanja „Sunitizam“ i „Šitizam“, sa manjim plemenskim grupacijama, poput npr. sirijiskih Alavita, do jedne od najbrojnije populacije Kurda-narod bez države na Bliskm istoku. Jerusalim, takođi ima veoma veliko mesto u „praktikovanju“ vere i samom- Hadžu-, pošto se za Muhamedanstvo, treće sveto mesto, nalazi upravo u Jerisalimu, džamija Al-aksa, a prva dva su u Saudijskoj Arabiji- Meka i Medina-.Sama džamija Al-aksa, izgrađena je u neposrednoj blizini  (svega par stotina metara ), opet za Jevreje najsvetijeg i molitvenog mesta -Zida plača. Upravo u prethodno, navedenom, delimično treba tražiti samo neke, od odgovora, na razrešenje veoma ozbiljnog i veoma opasnog sukoba, odnosno Gordijevog čvora, koji može imati nesagledive posledice po čitavo čovečanstvo. Prema različitim izvorima, Izrael je nuklearna, sila na prostoru Bliskog istoka, koju tradiconalno pomažu vojnotehnološki pre svega SAD, pojedine članice EU pre svega Velika Britanija, Francuska… kao i sam NATO,  dok se  u neposrednoj blizini gegrafskih granica Izraela, mada ne direktno nalazi  i druga potencijalna nuklearna slila Iran, zbog razvoja i usavršavanja sopstvenih nuklearnh potencjala, a po broju vojnika, naoružanja i tehnike i po mnogima, vodeća vojna sila u regionu Bliskog istoka.

Ogromne žrtve i permanntna i stalna razaranja, sa tumačenjem dela Novog Zaveta

Prilkom analize ovog  sukoba, koji po broju žtava naročto kod Palestinaca i Hamasa (22 hiljade stradalih Palestinaca, i približno do, hiljadu i 700 pripadnika IDF  i to bez podataka  zarobljenima i taocima , do sada u vreme nastanka teksta, a naročito veliki broj nastradale i ubijene žena i dece na strani Palestinaca ), potom stepenu razaranja verskih, stambenih objekata, bolnica i drugih objekata i infra strukture, koji u kratkom vremenskom periodu, premašuju razaranja i žrtve od nacista, fašista koji su za isti vremenski period od 100 dana, nastajali u II svetskom ratu npr.kod Staljingrada, neminovno se nameće  i pitanje i tumačenje dela Novog Zaveta- Otkrovenje Jovanovo-Gl 9.St.17 “I    vidjeh u utvari konje, i one što sjeđahu na njima, koji imahu oklope ognjene i plavetne  i sumporne; i glave konja (njihovijeh) bijahu kao glave lavova, i iz usta njihovijeh izlažaše oganj i dim i sumpor.“ Sam, ovaj citirani stih, dovoljnjo besedi, čitaj govori, o kakovom paklu oružanog sukba – rata, između Izraela (IDF ) i Palestinskog Hamasa se radi. Treba napomnuti takođe, prema slobodnom intepretiranju Starog  Zaveta, premudrog cara Solomona, „parafrazirajući“, taktiku tadašnjeg načina ratovanja, pod motom „Oko za oko, zub za zub“, što što se može potvrditi u ovom sukobu- do potpunog uništenja Hamasa i njegovog postojanja, a koju čini se prostorne i vremenske distance pri analizi sukoba,  primenjuje i sam Izrael izvan svih pravnih, humantarnih normi, „međunarodno prihvaćenih običaja a Ratnog prava o vođenja rata. Što je i stav, većeg broja dobro upućenih, analitičara i tumača celokupnih političkih odnosa, na Bliskom istoku, a posebno relacijiskih i više decenijiskih i političkih odnosa i sukoba Izraela i Palestinaca.Po svim dešavanjima i načinu kako se sukob odvija ili bolje reći ratuje, može se zaključiti i da je Nostradamus, bio u pravu kada je još u XV veku, predvideo ovaj sukob, opet parafrazirajući jedan od  njegovih stihova – Goreće istočni okean-i, misleći verovarno na mora i okeane, a koji okružuju Arabijsko pouostrvo.

Potencijalni uzroci, nastanka trenutno-aktuelog sukoba i njegovo evenualno razrešenje ili  lančano-kaskadno proširenje na čitav region Bliskog istoka, a možda i nastanak i početak šireg svetskog oružanog sukoba.

          Nerešena pitanja ( geopolitička, teritorijalna, globalni interesi ekonomski i drugi,..) iz šesdesetih i sedamdesetih godina, prošlog veka, upravo na područiju i oko Izraela, te arapskih zemalja i drugih, bliskoistočnih država u pomenutom regionu, rezultovalo je  sa ovim današnjim i još uvek aktuelnim oružanim sukobom (bez obzira na privremene prekide sukoba i povremenih ograničenih ratova, „terorističkih“ akcija i sl., a pre svega, od 1948.godine, na ovamo Bliskoistočnom delu Azije. Od formiranja i priznanja Jevrejske države, na tertoriji današnjeg Izraela, dovode do ovog što danas imamo.Pre svega, misli se na dva Jevrejsko Arapska rata i dve palestinske oružane Antifade ( „ustanka-revolucije“) pripadnika palestinske populacije, u tom regionu od početa 60 –tih, pa sve do kraja 80- tih godina,  prošlog veka i uz IV nazovi „demokratsku obojenu revoluciju“ –Arapsko proleće i svrgavanje legitimnih vada i vladajućih poredaka u pojedinim državama  Magreba, Libije, Egipta, na početku ovog veka i nedavnih i još uvek ograničenih i delimičnih oražanih sukoba u Siriji, izmđu pro Iračke -BASS partije i ISIS-a, zatim povmeni sukobi ( već duži niz godina ), zatim povremeni oružani sukobi Jemena i Omana,  kao i sami oržani sukobi unutar njih ( manjinski Tutsi, u sukobu sa većinskim sunitskim i drugim plemenskimkim i vertskim zajedncama-grupacijama).I ove dve granične međusobnim ratom zahvaćene države, takođe predstavljaju, interesantno političko i vojno područije za eventualno rasplamsavanje šireg sukoba na Bliskom istoku.  Podsećanja radi, oružane formacje Jemena, nedavno su, pre prve dogovorene delimične razmene talaca, između Palestiskog vojno političkg krila Hamasa i  Izraelskog IDF raketirale, neke od položaja izraelske Armije. Takođe, problem može predstavljati i Liban, sa čije teritorije oružano deluje i proiranski šitski Hezblah, prema civilnoj teritoriji i vojnim formacijama Izraela. Liban je severna granična država sa Izraelom takođe, u ne tako dalekoj prošlosti-80-tih i 90-godina, bio je izložen razornom građanskom ratu različitih političkih,ekonomskih i drugih globalnih interesa.Poznat je, kao država različitih verskih religija, a ujedno i kao delimično, uslovno rečeno, predstavlja, utočište pojedinih lidera različitih ekstremnih frakcija, sa  militantnih predznakom organizacija i njihovih lidera sa šireg područija Blistog istoka. Hašemitska krajevina Jordan, trenutno u političkom i vojnom smislu „ posmatrač“, u aktualnim dešavanjima IDF-a i oružanog krila Hamasa, a „  a netreba smetnuti sa uma“, da se posle izvedeog Arapskg proleća u Egitu i svrgavnja sa zvančne vlasti, tadašnjeg aktelnog predsdika Hosnija Mubaraka, gotovo celokupno rukovodstvo, po zapadim  mđunarodnim usvojnim konvencijama, teroristička i militantna rganizacija -Muslimanska braća- „preseljena“u Jordan i odatle povremno delju.Po mnogim, svetskm i domaćim analitičarma i poznavacima ukupnih dešavanja na Bliskom istoku, smatra se da je  „Muslimanska braća“, kao verska i militantna organizacija, tvorc su  Hamasa, odnosno njegovg tvrdog miltannog krila. Postoje i druge tvrdnje, da je Hamas osnovan 70-tih godina uz prećutnu saglasnost i znanje CIA i Mosada,   za raziku od dela miltantno umerenog Al –Fataha, koji je sa delom političkg vrha PLO trenutno učestvuje, u vlasti pod okriljem- liderstvom Abu Abasa , na teritoriji Gaze pod adminstrativnom upravom Palstinaca.

Oružanom sukobu, prethodili su konstantni, manji i veći oružani sukobi, sa nestabilnim i aktivnim militantnim delovanjem različitih političkih organizacija na Bliskom istoku.

Ovom, prethodnom treba, dodati i permanentno  povremene,oružane akcije militantnih akcija i dugih ekstremističkih organizaija u neposrednoj blizini granca Izraela, prevashodno kurdske KPK (tretirana kao teroristička levičarska oružana organizacija), zatim Sivih vukova ( turska militantna i teroristička organizacija), koje prevashodno deluju na tlu Turske, dela Evrope, a povremeo i u samom regionu Bliskog istoka.Turska je inače, veoma aktivno uzela oružano i vojno učešće na teritoriji Sirije,(nedavni i sa avio udarima po Sirijiskim i na severu Iraka položajima i ciljevima  militatnih milicija,odnosno polu- vojnim grupacijama, koje su po okriljem zvanične vlasti u Siriji i  aktuelnog presednika Bašara el Asada i proiračke, uslovno rečeno mekane socijalističke BASS partije, iz redova populacje, manjinskih Alavita u Siriji.Sama Turska, na svojoj teritoriji, ima veliku populacju izbeglica (prema različitim izvorima, procene su od 12 od 15 miliona),  iz mnogih zemalja pomenutog regiona a i šire. Takođe, ima i više decenijsko nerešeno pitanje sa Grčkom u istočnom Egeju i decenijiski potencijalni i latentni, oružani sukob sa Kiprom, posle okupacije i invazije istočnog dela, tog ostrva u drugoj polovini prošlg veka. Geografski posmatrano, sa geopolitičkih relacija, sve se dešava u blizini  sadašnjeg aktuenog oružanog sukoba Izraela i Palestinaca, odnosno militantnog krila Hamasa. Podsećanja radi, od 07.oktobra 2023. godine, kada je počeo ovaj nesrećni rat, stradalo je po nekim međunarodnim izvorima i procenama, više od 1.700 Izraelaca civila, vojnika i talaca i preko 22.000 Palestinaca. Inače, neophodno je napomenuti, da je procena da ukopno u Pojasu gaza i na Zapadnoj obali, te i u Izraelu, živi približno oko 4,5 miliona Palestinaca ( Arapska grupa naroda), dok nešto više od pola miliona Palestinaca, živi u državama u okruženju, zatim u emigraciji, prevashodno Čileu, SAD, Nemačkoj i Francuskoj.Dok je po dostupnim podacima, na područiju Izraela po površini nešto većoj od površine AP Vojvodine, živi nešto više od sedam miliona Izraelaca. Podsećanja radi, Pojas gaze je teriotorija, dužine od 37 kilometara i širine do 10 kilometara, smatra se najgušće naseljenom oblasti i sa najmlađom populacijom na svetu.  

Današnje geopolitiče, ekonomsko-političke i vojne prilike u neposrednoj, blizini Izraela i Pojasa Gaze, sa osvrtom na Iran , Jemenske Hute, Sadijsku Arabiju, sa potencijalnom blokadom plovdbe skraćenim pomorskom putem kroz Sueski kanal.

U nastavku tekst, radi boljeg sagledavanja svih prilika i u ovom slučaju „neprilika“ danas u Siriji imamo i ostatke -džepove- još uvek aktivng ISIS-a, dok u širem regionu, postoji i ativna militantna islamstička Al-Kaida. Potom u Iraku, postjeveće ili manje miltantne kurdske, sunitske, a u manjem delu i šitske paravojne  islamističke organizacije, koje se povremeno „oglašavaju“ sa svojim oružaim akcijama u Iraku. Samim tim, geopolitički i drugi džavni i politički i ekonomski odnosi, u širem smislu reči, nisu u ovom trenutku definisani ni izmđu Šitskog Irana i  Sunitske Saudijiske Arabije, a obe predstavljaju, veoma moćne oružane vojne sile, na Bliskom istoku i to u neposrednj blizini samog Izraela.Ali, postoje nedavne naznake otopljavanja međusobne bilateralne saradnje.

          Sunitski Iran, posle pobede, Islamske revolucije s početka 70-tih godina prošlog veka, postepeno se okreće sopstvnom privrednom, industrijiskom i vjnom razvoju i na taj način smanjuje uticaj i zavisnost od stalih svetskih sila,a prevashodno zapadnog i Američkog uticaja. U novije vreme, prema tvrdnjama pre svega SAD-a i drugih, odnosno pojedinih zapadnih zemalja, aktivno radi na razvoju i usavršavanju sopstvenog nuklearnog programa. Poznat je i po razvoju usavršavanju, novih vojnih i ratnih tehnologija, posebno dronva koje isporučuje Rusiji u oružanom sukobu sa Ukrajinom.Da prestavlja, zaista resektabilnu oružanu silu zasnovanu na ratnoj tradiciji, posebno kao potomci drevnh Persijanaca,srednje vekovnih ograničenih ratnih sukoba, borbom protiv kolonijalizma,  te kasnije ratnog sukoba sa između Iraka i Irana, sa početka 80-tih godina XX veka, govore i neki od sledećih publikovanih i dostupnih podataka, da se Oružane snage Irana,  mogu posmatrati po dva, odnsno tri segmenta. Prvo onaj zvaničan, za koji je odgovorno Mnstarstvo vojno i Iranska VrhovnA komanda broje 820 hiljada vojnika, „razvrstanih“ u kopnenu vojsku, mornaricu, ratno vazdhoplovstvo i protiv vazdušnu dbranu. U drugom segmentu imamo i uslovno rečeno čuvare Islamske revolucije Irana,  – Pasardani, koji po dostupnim podacima broje, približno  oko 945 do 950 hiljada vojnika, a pošto imaju i sopstvnu, nezvisnu mornaricu, specijalne snage i raketne sisteme, te ovom  prethodnom broju, treba dodati još i preostali  broj od 125 hiljada, obučenih i dobro opremljenh vojnika u redovima Pasardana.Na kraju i treći segment prestavljaju Basidži- Dobrovoljačka vojska – (po nekim tumačenjima paraovojska ), od po nekim iranskim izvorima broje i od 12 mliona i 600 hiljada pripadnka, sve to na približno 80 miliona stanovnika, prestavlja zaista respektabilnu oružanu i vojnu silu na Bliskom istoku.I ako, u trenutno“ zategnutim „ diplomatsko-političkim odnosima,koji upravo zbog zbog aktuelnog sukoba ulazi u fazu otopljavanja i sa Saudijiskom Arabijom kontroliše Persiski zaliv, Ormuski moreuz i izlaz u Indijiski okean, a takođe i pomorski put, prema Kataru, Kuvajtu, Iraku, UAR …Po nekim podacima, iz Persijskog zaliva dnevno, u toku čitave kalendarske godine, isplovi 18 do 20 preko- okeanskih brodova- tankera, a svaki  natovaren i sa milionskim tonama barela sirove i delimično perađene nafte i naftnih derivata, ploveći prema lukama u Japanu, Kini, Autraliji, Indoneziji, SAD-a, Kanadi, Evropi i ostalim lučkim destinacijama širom ostalog sveta. Sam Iran, prema dostupnim podacima ima iznad 85 miliona stanovnika, sa procenjenom vrednost naftnih zaliha rezervi od 137, 6 triliona barela nafte i nalazi se na četcrtom mestu po pitanju zaliha u svetu. Dakle, može se zaključiti da se celokupna proizvodnja  i transport nafte, sa tog dela Bliskog istoka kontroliše od strane pomenutog Irana, koji takođe otopljava diplomatske odnose i sa drugim islamskim državama u tom regionu, a posebno sa Egiptom, kao i državama članicama OPEK-a.Treba se samo setiti, sedamdesetih godina, prošlog veka i Drugog naftnog šoka, te kakve je poremećaje izazvao na svetskom tržištu nafte, derivata nafte, te kakove su kosekvence bile na polju svetske ekonomije, a i šire.Iran i Saudijiska Arabija, sa nekih nešto više od 6 miliona stanovnika i sa samo vojnim budžetom od 38 milijardi američkih dolara, sa procenjenim zalihama od 26 triliona barela nafte, što predstavlja 24 posto ukupnih svetskih zaliha „crnog tečnog zlata“. Inače u procenjenim zalihama nafte među državama članicama OPEC, države Persijskog zaliva, učestvuju gotovo i do 60 odsto, od ukupnih zaliha. Inače, obe pomenute države, u sukobu IDF i Hamas, kao i ostale arapso-islamske države u regionu, još seuvek drže se po strani i nisu direktno ukjučene u sukob u Gazi. Važno je istaći, da je nedavno Saudijska Arabija postala punopravni član BRIKS-a, a takođe i Iran od 01.Januara 2024.godine . U koliko se desi,da se formira širi islamski, te arapski ekonomsko i vojni front, preko članica Arapske lige i to, protiv Izrala, a već se traži zabrana isporuke nafte i naftnih derivata Izraelu, od strane arapsko-islamskih država, potom ako se, Jemenski Huti,  kao oružana vojna frakcija-grupacija,još aktivnije i sa distance uključe u oružani sukob IDF( Izrael ) i Hamasa,  (direktno – indirektni), te blokiraju plovidbu, ka i iz, Sredozemnog mora preko Sueskog kanala i Crvenog mora, celokupna plovidba tim pomorskim putem, produžava se za nekih 20 hiljada kilometara, oko juga Afrike,  prema krajnim destinacijama, što će za  sigurno, kao posledicu imati, neminovni skok cena nafte, njen transport skladištenje i upotrebu u svetsko ekonomsko i cenovnim odnosima.Kroz, potencijalno, a  i eventualno, ali za sigurno uvećane cene, same eksplaticione, derivatno tržišno prilagođene i transportntovane nafte, i ne samo nafte već i drugih prirodnih, privrednih industriskih, poljoprivrednih proizvoda …, treba posmatrati i celokupnu, makro ekonomsku sve obuhvatnu turbulenciju u globalnoj, geopolitičkoj ekonomiji, kao i na svetskom tržištu i bezijanskom poslovanju. Za očekivati je, po slobodnoj proceni ,vrlo i eventualno i to veoma skoro-„Treći pa i Četvrti naftni šok“ na globalnom nivou.

Posledice koje mogu nastati, ako se oružani sukob ne reši, već se proširi na region Bliskog istoka, a možda i šire. 

Ovaj gorući ratni sukob, u kome, obe sukobljene strane,“ „čitaj zaraćene“, idu do istrebljenja,- IDF(Izrael) do potpune eliminacije političkog i vojnog delovanja Hamasa, pa i u poslednje vreme pominjanja, političkog delovanaja Palestinskog Fataha u čitavoj Gazi( severno i južno), a Hamas i uslovno „preneto“-rečeno,oružana borba, do smrti svakog Jevreja, koga, treba ubiti i baciti u more““, uz nemoć poštovanja i primene usvojenih rezolucija Ujedinjenih nacija, otvara novo svetsko oružano žarište, sa velikim brojem stradalih, prognanih,ranjenih, raseljenih…otvara, mnoge izbegličke i migracione i ekonomske probleme, i ne samo to za arapske zemlje, Bliskog istoka, Severne Afrike, država Magreba, do same Evrope pa i dalje. Jeste bilo, u nekoliko navrata u proteklom periodu, propustanja konvoja sa humanitarnom pomoći, od strane IDF u pojas Gaze u blizini Rafe sa granicom prema Egiptu, ali je sve to nedovoljno u odnosu na broj Palestiske populacije, koja živi u pojasu Gaze. Ovaj, oružani-ratni sukob, na teritoriji Izraela i celokupnog pojasa Gaze, zaista sa aspekta ljudskosti i humanosti, nije bio potreban. Do pre neki dan, kako su preneli pojedini štampani i elektronski mediji, smrtno je do sada stradalo, negde oko 22 hiljade Palestinaca.Područije čitave Gaze, pod stalnom je opsadom  i konstantnim granatiranjem i raketiranjem od strane IDF-a, koji pod formom Specijalne vojne akcije protiv Hamasa,  povremeno transformiše taktički i operativno, sa kako sada sa distance gledano, do potpunog unišenja ne samo Hamasa, nego i raseljavanja svih Palestinaca iz pojasa čitave Gaze.Kako se u poslednje vreme može čuti, usled pronalaska,sa geološko-ekonomskih aspekata isplativih za potencijalnu eksploataciju zaliha, nafte i zemnog gasa u Gazi i na područiju Zapadne obale, pod  kontrolom i administrativnom upravom Palestinaca. Slobodno se može reći, da su pale,  sve maske ( po slobodnoj proceni autora), o realnosti i racionalnosti- političke, eonomske, geoekonomske, vojne, interesne, geopolitičke, teritorijalne, nacionalne i verske tolerancijie.Stacioniranje Američke oružane flote u Sredozemnom moru i u blizini samih sukoba, a na istočnom delu Bliskog istoka,već se povremeno oružano sukobljavaju sa Jemenskim Hutima, po slobodnoj proceni govori, o što boljem zauzimanju pozicija za ono što verovatno uskoro sledi u širim razmerama.Treba li, pominjati povremene razmene vatre sa Hezbolahom iz Libana, potom političkim i ekonomskim provociranjem za sada uzdržanim Iranom, potom od pojedihih manjih i većih političkih različitih Palestinskih i drugih arapskih organizacija na Arapski džihad, te udar na Izraelske ciljeve, kao i ciljave njihovih saveznika širom sveta.  I samim vraćanjem, na početak ili delove napisanog u prethodnom delu teksta, neminovno u promišljanu navodi, na „neminovni“Argamedon ili „pucanje“Anakonda prstena i to baš, (po autoru ) na teritorij i prakolevki-ma razvoja, celokupne iskonske ljudske civilizacije,religije, ekonomije i celokupnog prosperiteta i razvoja čovečanstva.Trenutni i aktuelni, oružani sukobi, pa i oni u prećutnoj najavi sa latentnim –gorućim potencijalima, kao i oni u „inicijalnim“ najavama u drugim delovima sveta, iz različitih interesa  (vojnih, ekonomskih, političkih…), po „čoveka“ mogu biti veoma i „verovatno“u jednom delu ograničeni,a ko ne i civilizacijiski pogubni. Ovde,se ne govore i ne promišlja i “ ne proriče“ Anštajnova-Terorija relaviteta, odnosno ona priča u parafraziranju. – O vođenje III svetskog rata lukom i strelom, već po Svetom Pismu-Novi Zavet- Druga Jovanova poslanica- sa naznakom na Argamedon-. Pitanje je na kraju.- Kuda globalno srlja čovek,i napredna moderna civilizacija, sada na pragu razvoja i usvajanja novih tehnologija i nazovi nove“ veštačke inteligencije“? Po slobodnoj proceni, ovaj pomenuti oružani sukob, neće  se skoro i lako završiti. Za posledicu će imati, ogromna razaranja, veliki broj smrtno stradalih, obogaljenih, raseljenih, pa sve do novih izbegličkih talasa i to ne samo u Evropi nego i šire, kao i neminovunu demografsku i religijisku izmenu, celokupne slike čovečanstva, kakvog sada-danas poznajemo. Takođe, očekivati je i porast i nove talase terorističkih napada, različitih ekstremnih i militantnih organizacija, kao što je i nedavni slučaj, kada je izveden grupni teroristički samoubilački napad pripadnika ISIS-a u Iranu na sahrani, jednog od glavnih  komandanata Iranske revolucionarne garde, koji je poginuo u Libanu, prilikom posete toj državi i proiranskom Hezbolahu. Kao, su preneli svetski mediji, u napadu, najmanje četvorice samoubica smrtno je stradalo više od 90 ljudi, a više od 100 je ranjeno.

 

I na samom kraju teksta, za konstatovati je, da na delu, imamo, još jedan novi primer, sukoba sila dobra naspram sila zla,  -prvi je sukob Ukrajina i Rusija -,te još jednog sukoba globalnog kapitala iz pojedinih dubokih zapadnih država, naspram većeg dela naprednih kurturološki tradicionalističkih, odnosno normalnih civilizacijiskih država i tokova i uvreženih pravila i normi življenja, u svrhu i sa ciljem zauzimanja što boljih pozicija, za novu globalnu podelu u sferi uticaja i nastanku novog bipolarnog sveta, odnosno sticanja nove moći i uticaja u novim, svetskim geopolitičkim odnosima, koji se za sigurno stvaraju, menjaju i ništa više, neće biti isto. Novi sukob, globalista mondijalnog tipa, naspram tradicionalista. Novi sukob, atlanske talasokratije, naspram čitavog evroazijiskog kontinenta.

 

Autor:

Miroslav Vukas, Mast .polit.spec.dipl.ecc

za bezbednost,borbu protiv teroizma i org.kriminala

Propisi i prakse vezane za oružje u Srbiji: kritički osvrt i analiza novih mera

Autorka: Hana Pollak

 

Srbija apsolutno prednjači po broju oružja u rukama civila u Evropi. Na globalnom nivou, nalazi se na trećem mestu, a iznad su samo Sjedinjene Američke Države i Jemen, u kome još uvek bukti građanski rat. Procenjuje se da u privatnom posedu ima oko dva miliona komada oružja, kako legalnog, tako i ilegalnog, što znači da na svakih 100 stanovnika, dolazi 30 komada oružja.[1] Srbija je takođe i izvor protoka velike količine ilegalnog oružja, koje se uglavnom kreće ka Zapadnoj i Severnoj Evropi.[2] Veliki deo oružja je ostao u rukama civila od ratova devedesetih godina, a među stanovništvom preovlađuje kult držanja oružja u kući.

Nakon dva masovna ubistva počinjena u Beogradu 3. i 4. maja, predsednik Srbije je 5. maja 2023. godine najavio a Vlada istog dana usvojila niz novih mera, usmerenih na smanjenje broja oružja u privatnom posedu.[3] Kada pričamo o kontroli konvencionalnog oružja, trebalo bi da se fokusiramo na više tačaka. Koliko je lako nabaviti oružje i koji su uslovi koje lice treba da ispuni, kako i koliko često se nosilac kontroliše tokom trajanja dozvole, da li postoje sveobuhvatne strategije za razoružavanje, kao i koliko je efikasna razmena informacija pri analizi uspešnosti kontrole. Bitno je i relativno često ažurirati podatke kako bi uspeh određene politike bio praćen. Pored toga, trebalo bi obratiti pažnju i na praksu sprovođenja propisa.

Ova materija je u našoj državi obrađena u Zakonu o oružju i municiji koji poznaje dozvolu za nabavku oružja i dozvolu za nošenje oružja.[4] Osim iz razloga zaštite lične bezbednosti, pravna i fizička lica mogu nabavljati oružje za lovačku ili sportsku delatnost i zbog kolekcionarstva. Lice koje podnosi zahtev za dozvole mora biti punoletno, zdravstveno sposobno i obučeno za nošenje i korišćenje oružja. Pored toga, ne sme biti krivično osuđivano ili  kažnjavano za prekršaje iz oblasti javnog reda i mira. Još jedan od uslova jeste bezbednosna provera mesta prebivališta i radnog mesta. Potrebno je obezbediti uslove za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja. Načelno, srpsko zakonodavstvo se ne razlikuje mnogo od propisa ostalih država regiona ali i pored toga, imamo najveći broj oružja u privatnom posedu. Jedini izuzetak je Albanija, gde samo lica na partijskim i državnim funkcijama mogu dobiti dozvolu za nabavku i nošenje oružja.

Zdravstvenu sposobnost treba dokazati lekarskim uverenjem, koje je do sada, trajalo 5 godina. Pored fizičkog, treba proveriti i mentalno zdravlje podnosioca zahteva, međutim specifičnosti provera propisuje ministar zdravlja. Postavlja se pitanje koliko je svrsishodno vršiti ove preglede ukoliko će to biti samo jednom u 5 godina, kao i na koji način se na jednom pregledu može izvršiti evaluacija mentalnog stanja. Takođe, postoji diskrepancija između obaveza koje lekari imaju u državnim i u privatnim ustanovama. Kada nadležni organi izdaju dozvolu za oružje, MUP o tome treba da obavesti izabranog lekara, koji od tog trenutka ima zakonsku obavezu da prati promene u zdravstvenom stanju nosioca oružja. Međutim, postoji veliki broj lica koja se leče privatno, i izabrani lekari u državnim klinikama nemaju način da ispunjavaju svoju obavezu, a univerzalan način razmene informacija ne postoji[5].

Iako definitivno postoji mesta za dopunjavanje zakonodavstva, moramo obratiti pažnju i na sprovođenje već postojećih mera na terenu. Naime, praksa policijskih stanica, vezana za poštovanje propisa, nije ujednačena. Postoji podatak o tome da neke policijske stanice u Srbiji daju mnogo više dozvola od drugih, koje su pak rigidnije. Ovo može biti, kako zbog različitog broja stanovnika u različitim opštinama, tako i zbog stvarne „lakše“ primene procedura. Ukoliko je zaista u pitanju ovo drugo, da se zaključiti da ili način obuke policijskih službenika, ili nadzor nad njihovim zadacima predstavlja problem za potpunu implementaciju propisa.

Pri proveri mesta prebivališta, policijski službenici nisu u obavezi da razgovaraju sa partnerom i ostalim članovima porodice, a rodna perspektiva nije uvrštena u propise. Statistički podaci izneti u SEESAC-ovoj analizi “Rod i malokalibarsko i lako oružje u Jugoistočnoj Evropi“, pokazuju da je većina nosilaca oružja muškog pola, a muškarci su i sami najčešće žrtve nasilja počinjenog vatrenim oružjem.[6] O propustima u praksi, kao i o neusklađenosti propisa sa problemima rodno zasnovanog nasilja, govori i najnoviji primer iz Novog Sada. Žrtva femicida, prijavila je svog bivšeg partnera, kome je bila izrečena zabrana prilaska i kontaktiranja. Uprkos činjenici da su nadležne institucije znale da se radi o licu koje radi u prodavnici oružja, da je lovac kao i da mu je ranije oduzimana dozvola za posedovanje oružja, one su zažmurile.[7] Od početka godine, u Srbiji je izvršeno sedamnaest femicida od kojih je pet počinjeno vatrenim oružjem.[8] Akcioni planovi vezani za ravnopravnost polova u regionu ne bave se kontrolom oružja.

Akcioni planovi u kontekstu međunarodnih obaveza, trebalo bi da najpre isprate preuzete obaveze iz dva dokumenta. Srbija je deo Mape puta za rešavanje ilegalnog posedovanja, zloupotrebe i krijumčarenja lakog i malokalibarskog oružja, usvojene na Samitu o Zapadnom Balkanu u Londonu 2018. godine. Fokus Mape jeste usklađivanje regulativa država regiona sa zakonodavstvom Evropske unije, kao i smanjivanje količine oružja u rukama civila. Godišnji izveštaj koji prati implementaciju ove inicijative iz 2020 godine, pokazuje da je Srbija samo delimično uskladila svoje zakonodavstvo na propisan način.[9] Pored ove inicijative, još jednu međunarodnu obavezu predstavlja i  Akcioni program Ujedinjenih Nacija za malo i lako naoružanje.

   Šta se dešava na planu kontrole oružja trenutno i da li nove mere imaju adekvatan domet?  Predsednik Republike Srbije je u javnom obraćanju, sazvanom povodom dva masovna ubistva, predložio niz novih mera, koje je Vlada u rekordno brzom roku usvojila. U pitanju je proces od samo nekoliko sati nakon njihove javne najave. Konsultacije sa sektorom civilnog društva nisu obavljene, i za sada nije objavljen referentni okvir za praćenje napretka novih politika. Najpre, uveden je moratorijum na izdavanje novih dozvola za nabavku oružja, u trajanju od dve godine. U roku od tri meseca, najavljene su revizije svih izdatih dozvola, kao i provere da li se oružje propisno drži na mestu stanovanja.[10] Što se izmene zakonodavstva tiče, predviđeno je pooštravanje uslova za držanje kratkog oružja i obavezan otkup ukoliko ti novi uslovi ne budu ispunjeni, retroaktivno. Naglašeno je i da će se lekarske provere koje podrazumevaju i psihološke i psihijatrijske preglede, sada sprovoditi na svakih šest meseci a zatim i na godinu dana.[11] Nije naglašena volja da se podaci državnih i privatnih ustanova objedine u jednu bazu podataka, niti je bilo reči o odgovornostima privatnih lekara. Sledi i pooštravanje kriterijuma za nabavku lovačkog oružja. Započeta je i velika kampanja dobrovoljne predaje oružja. Do 7. juna 2023, (8. juna je prvobitno bio rok za predaju nelegalnog oružja građana), prikupljeno je više od 78.000  komada oružja i minsko-eksplozivnih naprava, a akcija je produžena do 30. juna.[12]

Čini se da navedene mere ipak ne sadrže fokus na otklanjanju praznina između prakse i propisa a nadzor rada policijskih stanica i nadležnih službenika pri izvršavanju svojih dužnosti vezanih za kontrolu naoružanja se ne spominje. Formiranje istražnih komisija u okviru MUP-a bi moglo biti korisno rešenje. Na taj način bi se došlo do podataka koji bi koristili za napredovanje procedure obuka za bezbednosne provere kao i izmene mehanizma kontrole unutar policijskih stanica. Trebalo bi pristupiti pravljenju baze podataka koja bi omogućila nadležnim organima da efikasno ispunjavaju svoje zakonske obaveze, jer bez ovakvih alatki, zakon ostaje samo mrtvo slovo na papiru, kako god se on sada izmenio.

Mediji su spomenuti samo u kontekstu prikazivanja nasilnog sadržaja a kampanje usmerene na podizanje svesti o  kultu držanja oružja u kući nisu čak ni uzete u obzir. Ovo je vrlo bitna stavka, s obzirom na prisutan mentalitet o ugroženosti stanovništva, pogotovu u kontekstu dešavanja na jugu države. Postoji struja koja je protiv razoružanja i vrlo je često čuti parolu da je tako nešto nužno za „ne daj Bože“.  Jedan od argumenata je i sentimentalna vrednost koja se može vezati za vatreno oružje, pogotovu ako je u porodici generacijama. U ovom slučaju, bilo bi potrebno da se građani informišu o onesposobljavanju vatrenog oružja. Ova tematika se može posmatrati i kao manifestacija nepoverenja prema državi i njenim institucijama, te bi trebalo raditi na poboljšanju kvaliteta ovih odnosa, počevši od ispravljanja grešaka.

Reakcija je izostala čak i što se rodne perspektive tiče. Propuštena je prilika da se uvedu mere vezane za evaluaciju porodičnih odnosa. Primer dobre prakse je Kanada, gde je uvedena obaveza nadležnih institucija da pronađu i obaveste bivše partnere podnosioca zahteva za nabavku oružja.[13] Još uvek je preko potrebna obuka policijskih službenika o rodno zasnovanom nasilju. Treba prihvatiti činjenicu da su žene uglavnom zlostavljane dosta puta pre nego što podnesu formalnu tužbu.

O prevenciji tokova ilegalnog oružja takođe nije bilo reči a trenutne kazne za posedovanje ilegalnog oružja su male. Zakonodavstvo u ovom kontekstu, nije dovoljno harmonizovano u skladu sa međunarodnim obavezama, po proceni Evropske unije[14]. Uprkos uspešnosti kampanje dobrovoljne predaje oružja, možemo sa sigurnošću zaključiti da se kriminalni tokovi, koji se bave prodajom ilegalnog oružja, nisu našli pozvanim da predaju svoje arsenale.

Uporednom analizom pređašnje navedenih praksi sa novom „strategijom“, možemo zaključiti da se one, izuzev moratorijuma i češćih pregleda zdravlja lica koja poseduju oružje, ne razlikuju dovoljno. Pored sadržajnih rupa ove nove taktike, metodologija sprovođenja, kao i način analize rezultata ovih politika, uopšte ne postoji. Čak i nameravani ciljevi poput procenta oružja za koje se procenjuje da će biti oduzeto, deluju poprilično skromno. Pored mnogobrojnih praksi iz sveta, poput onih u Kanadi, Norveškoj ili Australiji, kao i brojnih inicijativa čijih smo deo, nekako je propuštena prilika da se iskoristi adekvatan pristup koji će biti u skladu sa međunarodnim obavezama. Stiče se utisak da je propušteno da se razoružavanju pristupi na sveobuhvatan i taksativan način. Uprkos ovim zaključcima, ipak moramo uzeti u obzir hitnost situacije, i nužnost brzog reagovanja.

Međutim, vrlo je bitno da se o ovoj tematici povede javna rasprava, kao i da se dodatno formulišu i konkretizuju mere koje bi bile u javnom interesu i u skladu sa međunarodnim obavezama.

[1] https://www.seesac.org/f/docs/Armed-Violence/Firearms-Possession-and-Domestic-Violence-in-the-Western-Balkans-A-Compara_2_7.pdf
[2] https://salw.osce.org/Projects/ViewPage/2400854-strengthening-the-capacities-of-the-serbian-ministry-of-interior-to-more-effectively-reduce-prevent-and-counter-illicit-trafficking-and-misuse-of-salw-ammunition-and-explosives
[3] https://www.slobodnaevropa.org/a/vlada-srbija-mjere-oružje/32397842.html
[4] https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_oruzju_i_municiji.html
[5] https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-62547813
[6] https://www.seesac.org/f/docs/Armed-Violence/Gender_and_SALW_srpski-bookmarks.pdf
[7] https://www.politika.rs/scc/clanak/551988/novi-sad-ubistvo-zene
[8] https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/migration/rs/Info-stranica-sa-nalazima-Analize-o-femicidima.pdf
[9]https://www.unodc.org/documents/southeasterneurope/Wester_Balkans_SALW_Control_Roadmap_MPTF_2020_Annual_Report.pdf
[10] https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-65476544
[11] https://www.slobodnaevropa.org/a/vlada-srbija-mjere-oružje/32397842.html
[12] https://www.b92.net/bbc/index.php?yyyy=2023&mm=06&dd=07&nav_id=2328662
[13] https://www.seesac.org/f/docs/Armed-Violence/Firearms-Possession-and-Domestic-Violence-in-the-Western-Balkans-A-Compara_2_7.pdf
[14]https://www.unodc.org/documents/southeasterneurope/Wester_Balkans_SALW_Control_Roadmap_MPTF_2020_Annual_Report.pdf

Analiza – “DEFENDER 23”

Autor: Marko Žunjić

 

Jedna od najvećih međunarodnih vojnih vežbi Immediate Response 23održava se na prostoru Zapadnog Balkana u periodu od 22. maja do 2. juna. Immediate Response je druga od tri u nizu povezanih vojnih vežbi koje činemultinacionalnu združenu vežbu između NATO saveznika i partnera “Dynamic Employment of Forces to Europe for NATO Deterrence and Enhanced Readiness 2023”, odnosno DEFENDER 23, koja se sprovodi sa ciljem podizanja stepena njihove spremnosti i interoperabilnosti. InicijativuDEFENDER 23 predvodi američka vojna komanda u Evropi, a aktivnosti u okviru DEFENDER 23 počele su 22. aprila i traju do 23. juna 2023. godine, do kada treba da se održe tri zajedničke vojne vežbe. U okviru ovih vežbi planirano je učešće više od 20 država, uključujući članice i partnere NATO saveza. Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država bi trebale da doprinesu sa 7000 pripadnika oružanih snaga, dok će iz Evrope biti prisutno oko 17000 pripadnika multinacionalnih snaga. Cilj DEFENDER 23 vežbi je demonstriranje sposobnosti američke vojske u Evropi i Africi da brzo koncentriše svoju borbenu moć u istočnoj Evropi. Ove vežbe takođe imaju za cilj povećanje efekta odvraćanja NATO saveza putem sposobnosti preciznog dejstva na daljinu, unapređenja spremnosti jedinica za delovanje u kompleksnom multinacionalnom okruženju, kao i iskorišćavanje infrastrukture i kapaciteta zemalja domaćina za proširenje operativnog dometa.[1]Prva u nizu zajedničkih vojnih vežbi u sklopu DEFENDER 23 bila je Swift Responce23, održana od 7. do 20. maja u regionu Baltika i na Mediteranu a poslednja Saber Guardian 23 će biti održana u regionu Crnog mora od 29. maja 2023.

Zajednička međunarodna vojna vežba Immediate Response 23, drugi deo DEFENDER 23 združene vežbe, otpočela je 22. maja i fokusirana je primarno na prostor Balkana, a najveći deo aktivnosti će se obaviti na prostoru država bivše Jugoslavije. Vežbe će trajati do 2. juna i njihov cilj je povećanje operativne spremnosti američkih snaga, kao i njihovih saveznika i partnera u svim aspektima, kako bi se izgradila i osnažila partnerstva i saradnja u oblasti odbrane, efikasno reagovalo na krize i odvratile potencijalne pretnje. Države u kojima su predviđene aktivnosti ovog dela DEFENDER 23 su Albanija, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora, Severna Makedonija, Slovenija i teritorija Kosova*. Očekivani efekat Immediate Response 23 je unapređenje i spremnost multinacionalnih snaga za potencijalne sukobe i njihova kohezija i sposobnost suočavanja sa neprijateljskim dejstvima, ali i demonstracija mogućnosti američkih i oružanih snaga njihovih saveznika za brzo raspoređivanje borbeno spremnih trupa i opreme na evropskom tlu radi odvraćanja potencijalnih neprijatelja i očuvanja mira.Prema planu aktivnosti u okviru ovog dela DEFENDER 23 biće angažovano oko 2800 pripadnika oružanih snaga Sjedinjenih Država i 7000 međunarodnih pripadnika, među kojima su pripadnici oružanih snaga Albanije, Bugarske, Grčke, Crne Gore, Severne Makedonije, Turske, Slovenije i Kosova*.[2] U svim državama koje učestvuju u ovom delu DEFENDER 23 održane su ceremonije otvaranja. Vojska Crne Gore na vežbama učestvuje sa 500 pripadnika oružanih snaga[3], a deo aktivnosti se obavlja u okolini Pljevlja, međutim prema informacijama pruženim od strane Ministarstva odbrane Crne Gore „Pripadnici Vojske Crne Gore artiljerijska bojeva gađanja realizuju na poligonima u zemljama okruženja zbog nemogućnosti njihove realizacije na teritoriji Crne Gore, što značajno komplikuje realizaciju vežbe i iziskuje neuporedivo veće troškove i izdvajanja finansijskih sredstava iz budžeta“.[4] Severna Makedonija je neposredno pred svečanost otvaranja vežbi izložila opremu, vozila i letelice svojih oružanih snaga, a prikazana je i oprema partnera, posebno Sjedinjenih Država, koja je angažovana u okviru Immediate Response 23. Na izložbi su posebno istaknuti borbeni helikopteri „AH-64 Apache“, kao i „UH-60“ i „HH-60“ Black Hawk (Crni Jastreb), „CH-47“ (Chinook) teretni helikopteri američke proizvodnje, ali i „Мi 8/17“. Na izložbi su prikazana i vozila HMMWV – The High Mobility Multipurpose Wheeled Vehicles (Humvee) (Visokomobilna višenamenska vozila na točkovima), atomsko-biološko-hemijska i sanitetska vozila opremljena sa najnovijom tehnologijom i opremom, a posebnu pažnju su privukla i laka taktička oklopna vozila „JLTV“ (Joint Light Tactical Vehicle), oklopna vozila „Kobra“ i „Hermelin“. Važan deo izložbe je bio predstavljanje Projekta Origin (Project Origin), robotizovanog borbenog vozila koje se nalazi u test fazi u okviru Komande za razvoj borbenih sposobnosti vojske Sjedinjenih Država.[5]

Dodatnu pažnju na održavanje DEFENDER 23 na Balkanu prvuklo je učešće Kosovskih snaga bezbednosti, što je ozvaničeno svečanom ceremonijom u Prištini 21. maja.[6] Kosovske snage bezbednosti ne učestvuju prvi put u združenoj vežbiDEFENDER, prvo učešće im je bilo 2021. godine, međutim, u znatno manjem obimu. U okviru DEFENDER 23 učestvuje ukupno 1300 pripadnika Kosovskih snaga bezbednosti, iako je to u suprotnosti sa odredbama Rezolucije Ujedinjenih Nacija 1244, koja isključuje mogućnost postojanja albanskih oružanih snaga na teritoriji Kosova. Prema izjavama zvaničnika prisutnih na ceremoniji u Prištini cilj vežbi je demonstracija sposobnosti snaga Sjedinjenih Država i partnera, misleći prvenstveno na Kosovo* koje nije članica NATO saveza, ali je važan strateški partner SAD na Balkanu.[7] Uključivanje Kosovskih snaga bezbednosti u DEFENDER 23 ima za cilj da osnaži veze i saradnju između Kosova* i NATO, ali i da istakne snažno prijateljstvo između Kosova* i SAD. Teritorija Kosova je strateški važna za NATO savez zbog centralnog položaja na Balkanu, a važnost za SAD se posebno manifestuje kroz američko vojno pristusvo na Kosovu i bazu Camp Bondsteel (Kamp Bondstil). Osnaživanje partnerstva sa Kosovom* za SAD predstavlja najvažniji cilj uključivanja Kosovskih snaga bezbednosti u vojne vežbe, a osnaživanjem njihovih kapaciteta teže da uspostave sposobnu armiju koja može biti stub odbrane njihovim interesima na prostoru Balkana u slučaju pretnje. Pet članica NATO saveza nije priznalo Kosovo kao nezavisnu državu, ali uključivanjem Kosova* u DEFENDER 23 se ističe da je većina država u okviru saveza pružila podršku Kosovskoj nezavisnosti, čime se dodatno osnažuje politička i međunarodna pozicija Kosova*. Važno je napomenuti da se učešće Kosova* u DEFENDER 23 ne može smatrati isključivo namerom SAD da promoviše postojanje Kosovskih snaga bezbednosti i kosovske nezavisnosti. Budući da se vojna vežba Immediate Response 23odvija širom regiona, a inicijativa DEFENDER u celoj Evropi, učešće Kosova* samo naglašava fokus SAD na saradnju sa partnerima, ali i testiranje mogućnosti za brzo delovanje u slučaju da je to neophodno na svim teritorijama obuhvaćenih planiranim aktivnostima, uključujući i Kosovo* kao strateški važnu tačku.Ipak, zbog razvoja događaja na Kosovu* povezanim sa protestom Srba u opštinama sa srpskom većinom i nesrazmernim nasiljem kosovske policije nad njima, SAD su 30. maja isključile Kosovo* iz DEFENDER 23.[8]

DEFENDER 23 je u odnosu na ostale inicijative ovog tipa u prethodnim godinama delimično promenio svoju svrhu. Iako je prikazivanje sposobnosti NATO saveza i partnera u Evropi prethodnih godina imalo za cilj odvraćanje potencijalnih izazivača od napada ili nekog drugog oblika agresije, u kontekstu rata u Ukrajini DEFENDER 23 dobija novu demonstrativnu ulogu. Budući da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, mnoge okolne države su u strahu od prelivanja sukoba na njihovu teritoriju, zbog čega su, poput Švedske i Finske zatražile zaštitu NATO saveza.[9] Pošto mehanizam odvraćanja Rusije u slučaju rata u Ukrajini nije imao rezultata, SAD koriste priliku da tokom DEFENDER 23 demonstriraju sposobnost za brzo reagovanje i raspoređivanje jedinica na teritorijama svojih saveznika u Istočnoj Evropi i na Balkanu. Oružane snage koje učestvuju u vežbi Immediate Response 23 se nalaze širom Balkana, a prema planu inicijative DEFENDER 23, njena završna faza, odnosno trećau nizu vojne vežbe pod nazivom Saber Guardian 23, održaće se od 29. maja do 9. juna. Tokom ove vežbe snage raspoređene u više zemalja na poluostrvu će se udružiti u Rumuniji. Učešće Kosovskih snaga bezbednosti u ovom delu DEFENDER 23 nije prema planu predviđeno, budući da Rumunija nije priznala nezavisnost Kosova. Ideja Saber Guardian 23 je da demonstrira sposobnost SAD da brzo okupi, rasporedi, pripremi i integriše svoje i oružane snage saveznika iz unutrašnjosti Evrope na jednom mestu radi podrške NATO.[10] Koncetrisanje vojnih snaga u veoma kratkom roku u Rumuniji, državi koja se graniči sa Ukrajinom je direktna poruka Rusiji da su SAD spremne i sposobne da udruženo brane svoje saveznike u Istočnoj Evropi. Dodatno, vežbe DEFENDER 23 za saveznike SAD i partnere predstavljaju garanciju da je NATO sposoban da efikasno raspodeli trupe u slučaju neposredne opasnosi, prvenstveno od strane Ruske Federacije, što im pruža i dodatni osećaj sigurnosti.

[1]U.S. Army Europe and Africa. (n.d.). About Defender 23. Veb-sajtU.S. Army Europe and Africa. Pristupljeno 28. 5. 2023.
*This designation is without prejudice to positions on status and is in line with UNSCR 1244 and the ICJ opinion on Kosovo Declaration of Independence*
[2]U.S. Army Europe and Africa. 2023, maj17. News release: Immediate Response 23, Second of Three Major Defender 23-Linked Exercises. Veb-sajt U.S. Army Europe and Africa. Pristupljeno 28. 5. 2023.
[3]Nedeljnik. 2023, maj 23. U Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji počele NATO vojne vežbe. Veb-sajt Nedeljnik. Pristupljeno 28. 5. 2023.
[4]Ministarstvo odbrane Crne Gore. 2023, Maj 23. Immediate Responce 23. Facebook post. Facebook. Pristupljeno 29. 5. 2023.
[5]Армија на Република Северна Македонија. 2023, maj 22. Голема посетеност на приказот на воздухопловите, возила и опрема од вежбата „Брз одговор 23“, на денешниот отворен ден за јавноста на спортскиот аеродром „Аџи тепе“ во Куманово. Veb-sajt Армија на Република Северна Македонија (mil.mk). Pristupljeno 29. 5. 2023.
[6]Radio Slobodna Evropa. 2023, maj 21. Na Kosovu najveća vojna vježba NATO-a i SAD na Balkanu. Veb-sajt Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[7]Euronews Albania. 2023, maj 21. Largest military exercise “Defender Europe ‘23” officially starts in Kosovo. Veb-sajt Euronews Albania. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[8]N1. 2023, maj 30. SAD „kažnjavaju“ Kosovo: Otkazano im učešće na vojnoj vežbi „Defender Europe“. Veb-sajt N1. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[9]Kleberg, Charlotte & Black, James. 2023, april 4. Finland Joins NATO, Sweden’s Accession Remains Uncertain. Veb-sajt RAND Corporation. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[10]Welch, Terry. 2023, maj 24. Final DEFENDER 23 exercise, Saber Guardian 23, begins. Veb-sajt U.S. Army. Pristupljeno 30. 5. 2023.

OSVRT NA NOVE RUSKE PREDLOGE UGOVORA O BEZBEDNOSNIM GARANCIJAMA SA SAD I MERAMA ZA JAČANJE BEZBEDNOSTI SA NATO OD 17. DECEMBRA 2021. GODINE

Autor: Dr Marina T. Kostić 
 
Načela i elementi za buduću kontrolu naoružanja u Evropi sadržani u ruskim predlozima: 
 
• U osnovi odnosa između strana je načelo jednake, nedeljive i neumanjive bezbednosti 
za sve strane ugovornice 
zbog čega se bezbednosni interesi svih strana moraju uzeti u obzir, 
strane će se uzdržati od raspoređivanja trupa i naoružanja, ratnih brodova ili preleta 
teških bombardera izvan svojih nacionalnih teritorija, u područjima gde njihovo 
raspoređivanje i delovanje druga strana može videti kao pretnja ili sa koje mogu 
napasti drugu stranu, 
NATO neće sprovoditi bilo koje vojne aktivnosti na teritorijama koje okružuju Rusiju 
– u Ukrajini i Istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i Centralnoj Aziji. 
  
• Nuklearni rat se ne može dobiti i nikad ne sme da se vodi 
stoga je potrebno jačati mere prevencije bilo kakvog sukoba između strana, posebno 
izbegavanje incidenata na moru i u vazduhu, 
stvoriti dodatne ili unaprediti postojeće mehanizme saradnje, 
uzdržati se od sprovođenja vojnih aktivnosti koje uključuju scenarije upotrebe 
nuklearnog naoružanja – obuke ili vežbi – sa državama koje ne poseduju nuklearno 
naoružanje i 
uzdržati se od obuke ili uvežbavanja vojnog i civilnog osoblja ne-nuklearnih država 
da koriste nuklearno naoružanje. 
 
• Usvajanje nacionalnog principa raspoređivanja nuklearnog naoružanja i balističkih 
raketa 
strane ne bi razmeštale kopnene rakete srednjeg i manjeg dometa izvan svojih 
nacionalnih teritorija, kao i u područjima svojih nacionalnih teritorija sa kojih mogu 
gađati teritoriju druge strane/drugih strana ugovornica, 
strane će se uzdržati od raspoređivanja nuklearnog naoružanja izvan svoji nacionalnih 
teritorija, a svo takvo već raspoređeno naoružanje će biti vraćeno strani posednici u 
momentu stupanja na snagu Ugovora o bezbednosnim garancijama, dok će postojeća 
infrastruktura za razmeštanje takvog naoružanja izvan njihovih nacionalnih teritorija 
biti uništena. 
 
Komentar: 
 
Glavna prepreka prihvatanju ovih ruskih predloga je nepoverenje u njene namere, to što se 
ona pre svega od evropskih NATO saveznika vidi kao najveća vojna pretnja po evropske 
države i što ne otklanja najveću brigu NATO-a  garanciju bezbednosti Ukrajini i Gruziji. 
Predloženi Ugovori se mogu tumačiti kao da su sačinjeni sa ciljem onemogućavanja ili 
umanjenja vojne podrške SAD u slučaju regionalnog sukoba u Evropi između Rusije i država 
koje nisu članice NATO, dok je glavni cilj ovih država odvraćanje mogućeg napada Rusije na 
Ukrajinu. Ovakvim Ugovorom bi Rusija onemogućila produženo odvraćanje SAD u Evropi  
zasnovano na deljenju nuklearnog naoružanja (pretpostavlja se da ono postoji u 5 evropskih 
država starih članica NATO), što evropski saveznici teško da bi prihvatili jer se i dalje 
percipira kao preteća disproporcija u konvencionalnom naoružanju između Rusije i evropskih 
država članica NATO. Produženo odvraćanje se i dalje formalno i većinski u NATO 
državama članicama posmatra kao jedna od okosnica odvraćanja Rusije i kolektivne odbrane 
NATO. Budući da se ono nalazi pod komandom SAD, dok države na čijim je teritorijama 
ono razmešteno pružaju infrastrukturnu i logističku pomoć pre svega u vidu aviona dvostruke 
namene i prenošenja američkog nuklearnog naoružanja, ove države smatraju da to ne 
predstavlja kršenje režima neproliferacije. U pogledu razmeštanja raketa srednjeg i manjeg 
dometa Rusija predlaže da se one ne razmeštaju na teritoriji sa koje mogu da dosegnu 
teritoriju SAD odnosno država članica NATO. Međutim, ovakvim uređenjem Rusija u stvari 
ne umanjuje ključnu zabrinutost NATO zemalja a to je da bi meta ovog ruskog naoružanja 
bila Ukrajina, koja nije NATO članica i samim tim nije obuhvaćena ovim garancijama. Pored 
toga, imajući u vidu da su se SAD uz saglasnost NATO saveznika povukle iz INF ugovora 
2019. godine zbog navodnog ruskog kršenja ovog Ugovora, postoji veliko nepoverenje da će 
se Rusija pridržavati ograničenja razmeštanja ovog naoružanja u Evropi zbog čega su ovakvi 
ruski predlozi za njih neprihvatljivi. 
 
 
Proširenje NATO na Istok 
 
• Zaustavljanje širenja NATO na Istok – pre svega na bivše države članice SSSR 
SAD se obavezuju da će prevenirati i blokirati dalje širenje NATO na bivše države 
članice SSSR, da neće uspostavljati vojne baze na teritorijama ovih država koje nisu 
članice NATO, koristiti njihovu infrastrukturu za bilo kakve voje aktivnosti ili 
razvijati bilateralnu vojnu saradnju sa njima, 
NATO države članice se obavezuju da će se uzdržati od daljeg proširenja NATO na 
Istok, uključujući Ukrajinu a stare države članice NATO (koje su to bile u maju 1997. 
godine pre prve odluke o proširenju i sporazuma NATO-Rusija) da neće raspoređivati 
dodatne oružane snage i naoružanje na teritorijama novih država članica. 
 
 
Komentar: 
 
Tokom 1990ih godina ruski predsednik Jeljcin nije uspeo da spreči proširenje NATO 
na Istok, iako je sve postojeće bilateralne i multilateralne mehanizme koji su se bavili 
bezbednosnom arhitekturom u Evropi koristio za to. On je pokušavao da ukaže na to kako bi 
kraj Hladnog rata trebalo da znači i kraj NATO kao vojnog saveza, zahtevao njegovu 
transformaciju u više politički savez i upozoravao na to da bi njegovo proširenje 
predstavljalo glavnu bezbednosnu pretnju po Rusiju, koje bi pri tom i značajno onemogućilo 
održavanje demokratije u Rusiji. Ipak, on je i tada kao i Rusija sada bio suočen sa odredbom 
Helsinškog završnog akta iz 1975. godine po kojoj države imaju pravo da slobodno izaberu 
međunarodne organizacije, ugovore i savezništva kojima žele da pristupe, kao i da ostanu 
neutralne.  
SAD i NATO su već početkom 1990 ih nakon raspada SSSR usvojili poliitku 
otvorenih vrata za evropske države koje žele da postanu nove članice NATO i uspostavili su 
značajnu vojnu saradnju sa istočno-evropskim državama bivšim članicama Varšavskog pakta. 
Jedan od mehanizama koji je delimično umirio ruskog predsednika tada bilo je pokretanje 
programa Partnerstva za mir 1994. godine u kome će, kako se on nadao, svi biti ravnopravni 
partneri uključujući i Rusiju i neko neće biti novi član NATO. Ipak, već 1995. godine i 
defnitivno 1997. godine bilo je jasno da će do proširenja članstva NATO doći, i da je jedino 
pitanje bilo koje će mu države najpre pristupiti. 
U takvim okolnostima, Osnivačkim aktom NATO-Rusija iz 1997. godine Rusija je 
pokušala da bar onemogući širenje daljih vojnih efektiva, naoružanja i infrastrukture, i 
stacioniranje na trajnoj osnovi većeg broja stranih trupa na teritorijama novih država članica, 
iako je ovo pitanje delimično bilo adresirano još 1990 te godine prilikom pregovora o 
ujedinjenju Nemačke, članstva ujedinjene Nemačke u NATO i neširenja nuklearnog 
naoružanja i stranih trupa na terioriju nekadašnje Istočne Nemačke. Nastavak daljeg 
proširenja NATO koje je uključilo i tri bivše države članice SSSR 2004. godine, kao i 
namere o razmeštanju delova američkog protivraketnog štita na teritorijama istočnoevropskih 
zemalja definitivno su ubedili Rusiju da NATO i SAD nemaju nameru da odustanu od daljeg 
razvoja i proširenja svojih vojnih kapaciteta, te je za nju kao jedina opcija preostala da sa reči 
i upozorenja pređe na konkretne akcije kako bi po njenom uverenju sačuvala svoje 
nacionalne interese, što se manifestovalo u oružanim akcijama u Gruziji i Ukrajini. Rusija 
danas i pored ovih akcija nastavlja da traži bezbednosne garancije kroz međunarodne 
ugovore da se NATO neće širiti na Istok, što se sigurno neće desiti, i izuzetno su male šanse 
da će u postojećim okolnostima SAD i NATO prihvatiti bilo šta od ruskih predloga po ovom 
pitanju. 
 
Tačke sporenja RUSIJA US/NATO
Viđenje pretnje Rusija i SAD i NATO ne smatraju se neprijateljima Rusija je najveća vojna pretnja u Evropi
Širenje na Istok Garancije NATO država da neće biti daljeg proširenja na Istok zasnovano na poštovanju bezbednosnih interesa Rusije. Nastavak politike otvorenih vrata zasnovano na nečelu slobode svake države da izabere učešće u savezima i organizacijama
Produženo odvraćanje SAD Uspostaviti nacionalni princip i povući svo nuklearno naoružanje SAD sa teritorije evropskih država Produženo odvraćanje SAD jedan od stubova kolektivne odbrane NATO
Moratorijum na razmeštanje INF raketa Uspostavljanje nacionalnog principa i moratorijum na razmeštanje nekada zabranjenih raketa INF sporazumom u Evropi Odbijanje moratorijuma usled nepoverenja u rusko poštovnje moratorijuma

Tri scenarija raspleta iranske nuklearne krize

Autor: Stefan Jojić

Zvanični Teheran je nedavno saopštio da će se, nakon visemesečne pauze, krajem novembra vratiti pregovorima o obnavljanju Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), poznatijeg kao “iranski nuklearni sporazum“. U međuvremenu, Iran je napravio značajne iskorake u obogaćivanju uranijuma, što je mnoge posmatrače navelo na zaključak da Teheran pregovore odlaže kako bi se što više približio krajnjem cilju – pravljenju nuklearnog oružja.

I zaista, obogaćivanje preko 200 kilograma na 20% i 25 kilograma uranijuma na nivo od 60% su ozbiljni koraci u tom pravcu i povod za zabrinutost međunarodne zajednice, naročito njenog zapadnog dela. Za jednu nuklearnu bojevu glavu, potrebno je oko 200 kilograma uranijuma obogaćenog na 90%, mada se i sa nižim količinama i nivoima obogaćenosti može doći do manje efikasnog učinka.

Nestrpljenje u Vašingtonu raste sa svakim otkucajem tehnološkog sata, budući da Iran poslednjih meseci ubrzava proces obogaćivanja, smanjujući tako na svega nekoliko meseci vreme neophodno za proizvodnju količine potrebne za jednu bombu. Na tih nekoliko meseci treba dodati i vreme potrebno za prebacivanje uranijuma u metalno stanje, kao i vreme za finalizaciju same nuklearne bojeve glave.

  1. Nuklearno naoružan Iran

Opcija gde bi Iran postao deseta država sa nuklearnim oružjem se čini kao najmanje verovatna od tri moguća scenarija. Teško da bi Turska i Saudijska Arabija nemo posmatrale još jednu nuklearnu silu u neposrednom susedstvu, pa je izvesno da bi atomski Iran podstakao dalju proliferaciju na Bliskom istoku. Oni, ali i drugi zainteresovani regionalni igrači, imali bi još jedan povod i izgovor za razvoj nuklearnog programa preko granice neophodne za njegovu komercijalnu, energetsku ili naučnu primenu.

Ovakav rezultat bi najmanje išao na ruku Zapadu, naročito Americi, koja bi najpre dobila još jednog nuklearno osposobljenog neprijatelja, da bi potom došlo do ugrožavanja čitave arhitekture međunarodnih organizacija, normi i režima za neproliferaciju i kontrolu naoružanja, koju su decenijama posvećeno izgrađivali. Zvaničnici SAD i EU su u više navrata isticali da Iranu neće dozvoliti da napravi bombu, iako nikada nisu precizirali na koji način bi ih sprečili u toj nameri ukoliko pregovori propadnu.

  1. Protiv-proliferacijska oružana intervencija protiv Irana

Izrael je svakako akter najmanje raspoložen da dozvoli ovaj scenario, uzmemo li u obzir da su u Tel Avivu više puta nuklearni Iran navodili kao pretnju njihovom fizičkom opstanku. Kako bi sprečili da se to i ostvari, Izraelci su najavili da će radije posegnuti za vojnom intervencijom, koja predstavlja drugi mogući ishod raspleta iranske nuklearne krize.

U Vašingtonu nikada nisu bili izričiti u vezi sa mogućnošću da budu glavni protagonisti napada na Iran, ali se iz izjava o razmatranju alternativa sporazumu, među kojima nema nuklearno naoružanog Irana, može zaključiti da bi u nekom obliku mogli da podrže preventivni udar Izraela. Nepoznanica ostaje format i način na koji bi eventualna intervencija bila izvedena.

Izrael je rešen da oružanim putem spreči Teheran da napravi nuklearno oružje, ali je neizvesno koliko bi to sami uspešno mogli da izvedu. Učestalim sabotažama, sajber napadima i atentatima, Tel Aviv već ima dugu istoriju obračuna sa iranskim nuklearnim programom, ali je odlučujući udar koji bi vratio Teheran na početak znatno kompleksnija akcija.

Izraelci imaju iskustva i sa tom vrstom angažovanja, budući da su ranije već intervenisali vojno sa namerom da rivale odvrate od nuklearnog oružja. Za razliku od izraelskih napada na iračka i sirijska nuklearna postrojenja 1981. i 2007. godine, kada je posao završen u jednom naletu, ovoga puta i meta i očekivane posledice su daleko ozbiljnije, pa sigurno da par eskadrila aviona ili dronovi neće rešiti problem.

Iranska nuklearna infrastruktura se sastoji od rudnika, istraživačkih centara i postrojenja za obogaćivanje uranijuma. Natanc, ključno iransko nuklearno postrojenje, nalazi se duboko u njihovoj teritoriji, što otežava pristup izraleskoj avijaciji. Fordo, drugo značajno postrojenje u kome se vrši obogaćivanje, još je teža meta, s obzirom da se nalazi i do 80 metara ispod površine, pa ostaje nepoznanica na koji način bi došlo do njegovog razaranja.

Iranska postrojenja su, ne samo nepristupačnija i bolje branjena nego u prethodna dva slučaja, već je za očekivati i odmazdu Teherana. Ona bi mogla biti direktna, upošljavanjem svog arsenala projektila kratkog i srednjeg dometa, ali i preko proksija (posrednika), poput Hamasa, Hezbolaha i Hutipokreta.

Pored mogućnosti za neuspeh u pokušaju da vojnim putem iranski nuklearni program vrati na početak, Izrael bi rizikovao i eskalaciju sukoba, koji bi mogao da dovede do neslućenih razaranja na izraelskoj teritoriji. Više desetina, pa i stotina hiljada projektila koje Hezbolah ima u svom posedu, ali i moguća nužnost kopnene intervencije u Libanu, morali bi se ozbiljno uključiti u razmatranje rizika koje sa sobom nosi preventivni udar na Iran.

Ceo poduhvat bi bio lakše izvodiv uz direktnu američku pomoć, ali ona ni najmanje nije izvesna, s obzirom na pomeranje fokusa sa Bliskog istoka i nedavna traumatična iskustva sa intervenisanjem u regiji. Vašington bi naravno mogao da pruži diplomatsku, logističku i tehničku podršku Izraelu. Kako se radi o visokozahtevnoj intervenciji, Izraelcima bi od značaja mogla da bude američka tehnička pomoć, poput one u vezi sa opremom za dubinsku penetraciju do mete ili letenje na velike udaljenosti.


Svesna svih rizika eskalacije, Saudijska Arabija bi se mogla držati po strani u ovom sukobu, iako bi u Rijadu radije voleli da vide razoren nego nuklearno sposoban Iran. Ipak, direktnim angažovanjem ne samo da bi narušili ugled među islamskim zemljama, već bi bili suočeni sa strahovitom odmazdom – ne toliko pogubnom zbog pokreta Huta, koliko zbog samog Irana, čiji projektili bez problema dosežu saudijsku istočnu obalu, gde su koncentrisana njihova naftna postrojenja.

Takođe, u slučaju rasplamsavanja sukoba, došlo bi do značajnih poremećaja u međunarodnoj trgovini energentima, budući da Persijski zaliv predstavlja prostor sa koga na svetsko tržište pristižu više nego značajne količine nafte i gasa. Upravo bi taj prostor bio poprište sukoba koji bi svi najradije želeli da izbegnu.

 

 

  1. Obnavljanje JCPOA

Zbog potencijalno pogubnih posledica po sve strane, najizvesniji je treći scenario i postizanje dogovora o obnavljanju JCPOA i to uskoro, pre nego što se pređe crvena linija i dođe do tačke sa koje nema povrataka na sporazum, kako su američki zvaničnici nedavno formulisali gornju granicu strpljenja SAD. Ukoliko imaju nameru da se sporazumeju, iransko odugovlačenje sa pregovorima i ubrzavanje procesa obogaćivanja bi se mogli protumačiti kao pokušaj da ovladaju ekspertizom i/ili ciljano osnaživanje sopstvene pozicije pred očekivani nastavak pregovora.

Da je do ovog poslednjeg već došlo, vidi se i iz izjava američkih zvaničnika koji, u isčekivanju nastavka pregovora, više ne govore o dodatnim zahtevima Iranu kao letos, već o povratku na odredbe izvornog sporazuma. Za razliku od situacije kada su Amerikanci pre više meseci insistirali da novi sporazum treba da uključi pitanja poput „iranskog malignog uticaja“ u regiji i njihovog programa balističkih projektila, ovoga puta, sudeći po izjavama ta pitanja bi mogla biti ostavljena i za period nakon postizanja sporazuma.

Kako je pozicija Amerike vremenom omekšala, prepreku brzom postizanju dogovora bi moglo da predstavlja tvrdo držanje Irana, zasnovano upravo na tome da se pravljenju oružja danas nalaze bliže nego ikad. Iranci bi mogli da insistiraju na oslobađanju zamrznutih sredstava pre postizanja konačnog dogovora, kao dokaz iskrenih namera Vašingtona, na šta je nedavno aludirao iranski šef diplomatije. Teheran bi takođe mogao da traži ukidanje sankcija koje nisu vezane za sam sporazum, poput onih uvedenih nakon 2018. godine ili onih u vezi sa balističkim projektilima i poštovanjem ljudskih prava.

Iranci bi voleli da dobiju i garancije da neki naredni predsednik neće jednostrano izvući SAD iz sporazuma, kao što je to učinio Tramp. Jedina moguća vrsta takve garancije je zakonska, za šta je potrebna dvotrećinska većina za ratifikaciju sporazuma u Senatu, što Bajdenova administracija neće moći da obezbedi.

Sa ili bez dodatnih pogodnosti, za očekivati je da Iran pristane na dogovor. Dalje razvijanje nuklearnog programa bi se, najpre zbog očekivane izolacije i dodatnih sankcija, a potom i rizika od razaranja njihove kompletne nuklearne infrastrukture, moglo ispostaviti samo kao nepotrebna avantura. U tom slučaju, Teheran bi mogao da zaboravi na ekonomski oporavak koji je preko potreban njihovoj privredi, ali i samom opstanku teokratskog režima, suočenog sa sve većim nezadovoljstvom stanovništva.

Budući da i Vašington ima interes da se sporazum obnovi, svi su izgledi da će uskoro doći do postizanja dogovora o obnavljanju JCPOA. Vraćanje ključnim odredbama originalnog sporazuma se čini kao najverovatnija opcija među mogućim modelima postizanja diplomatskog rešenja, imajući u vidu da su obe strane pod pritiskom da ne naprave značajnije ustupke. Takođe, vremenski okvir ne radi u korist dugotrajnih pregovora, pa bi rešavanje sporednih pitanja i dilema o tome šta posle isteka pojedinih odredbi izvornog sporazuma, moralo da sačeka period nakon oživljavanja JCPOA.