Category Archives: Saopštenja za javnost
SUSB organizuje stručnu diskusiju u susret međunarodnim danima BZR i zaštite od katastrofa 28.04.’26.god.

MSc. Saša Kuzmanović, maš. inž.
Predstavnik radionice za pitanja bezbednosti i zdravlja na radu u SUSB
SUSB na Fakultetu bezbednosti u Beogradu podržalo Inicijativu za uvođenje nastavnog predmeta “Bezbednosna kultura” u škole u Srbiji
Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) obavešteno je i kontaktirano od strane pokretača inicijative za uvođenje predmeta „Bezbednosna kultura“ u obrazovni sistem Republike Srbije, prof. Mileta Spasića, ispred Fakulteta bezbednosti. Prepoznajući značaj ove inicijative, SUSB izražava punu podršku njenim ciljevima, imajući u vidu da je u potpunosti komplementarna sa našom inicijativom „Bezbedna deca / bezbedno društvo“. Obe inicijative dele zajedničke ciljeve – unapređenje bezbednosti dece i društva kroz edukaciju, prevenciju i jačanje bezbednosne svesti – zbog čega smatramo da je neophodno zajedničko, koordinisano delovanje prema društvu i donosiocima odluka u cilju sistemskog i održivog unapređenja bezbednosti u Republici Srbiji.

INICIJATIVA ZA UVOĐENJE PREDMETA „BEZBEDNOSNA KULTURA“ U OBRAZOVNI SISTEM REPUBLIKE SRBIJE
Pokreće se inicijativa za uvođenje predmeta „Bezbednosna kultura“ u osnovne i srednje škole u Republici Srbiji, kao obaveznog, izbornog ili vannastavnog programa, sa ciljem sistemskog jačanja bezbednosti dece, omladine i građana.
RAZLOZI ZA UVOĐENJE PREDMETA
• Savremeno društvo suočeno je sa sve složenijim bezbednosnim rizicima: nasilje, kriminal, zloupotreba droga, digitalne pretnje, trgovina ljudima, terorizam, vanredne situacije i elementarne nepogode
• Građani, a posebno deca i omladina, nemaju dovoljno znanja i veština za reagovanje u kriznim i rizičnim situacijama
• Ukidanjem obaveznog vojnog roka i sistema masovne edukacije, nastao je značajan bezbednosni jaz u znanju i spremnosti stanovništva
• Postojeći obrazovni sistem ne obuhvata sistematsku i praktičnu edukaciju iz oblasti bezbednosti
• Dosadašnja iskustva (predavanja u školama, ankete među učenicima) potvrđuju da postoji jasna potreba i interes za ovakvim sadržajem
CILJ INICIJATIVE
• Razvijanje bezbednosne svesti i odgovornog ponašanja kod učenika
• Osposobljavanje za pravilno reagovanje u svakodnevnim i vanrednim situacijama
• Jačanje preventivne zaštite i smanjenje rizika po život i zdravlje
• Podizanje ukupnog nivoa bezbednosti društva kroz edukaciju
KLJUČNE OBLASTI (ukratko)
Predmet bi obuhvatao teorijska i praktična znanja iz oblasti:
• Lična i porodična bezbednost
• Prevencija nasilja, kriminala i devijantnih ponašanja
• Bezbednost na internetu i digitalne pretnje
• Prva pomoć i zdravstvena zaštita
• Postupanje u vanrednim situacijama (požari, poplave, zemljotresi, akcidenti)
• Osnovi civilne zaštite i evakuacije
• Bezbednost u saobraćaju
• Zaštita od droga, trgovine ljudima i drugih oblika ugrožavanja
• Ekološka i zdravstvena bezbednost
• Osnove sistema bezbednosti Republike Srbije
MODEL REALIZACIJE
• Uvođenje kao obaveznog, izbornog ili međupredmetnog programa
• Kombinacija teorijske nastave i praktičnih vežbi
• Učešće institucija: Ministarstvo prosvete, Ministarstvo odbrane, MUP, civilna zaštita, Crveni krst
• Uključivanje stručnjaka iz oblasti bezbednosti, zdravstva i socijalne zaštite
• Razvoj posebnih udžbenika i nastavnih materijala
• Pilot-projekti i eksperimentalna nastava u školama
MEĐUNARODNA PRAKSA
• Brojne države već imaju razvijene modele edukacije iz oblasti bezbednosti (Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Švedska, Finska…)
• Nastava se realizuje kao poseban predmet ili kroz više predmeta
• U mnogim sistemima obavezne su praktične vežbe (evakuacija, krizne situacije)
• Fokus je na prevenciji, spremnosti i zaštiti stanovništva
DRUŠTVENA OPRAVDANOST
Savremeni bezbednosni izazovi, kao i iskustva iz zemlje i sveta (nasilje u školama, prirodne katastrofe, krizne situacije), ukazuju na potrebu sistemskog pristupa edukaciji.
Bezbednost nije isključivo odgovornost države, već i svakog pojedinca. Pravovremena edukacija može direktno uticati na smanjenje posledica i zaštitu ljudskih života.
ZAKLJUČAK I PREDLOG
• Pokrenuti javnu raspravu o uvođenju predmeta „Bezbednosna kultura“
• Sprovesti istraživanja i pilot-projekte u školama
• Uključiti relevantne institucije i stručnu javnost
• Na osnovu rezultata predložiti sistemsko uvođenje predmeta u obrazovni sistem
Ovde možete videti izvorni tekst poziva pokretača inicijative na pridruživanje.
U SUSB ZAPOČELO PETO EU STAŽIRANJE ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE
U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti danas je započelo peto stažiranje u okviru programa stažiranja Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje.
Naš stažista tokom ovog programa je Marko Filipović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Tema kojom ćemo se ovom prilikom baviti je Evropska odbrambena industrija i mogućnosti integracije Zapadnog Balkana. Mentor i supervizor stažiranja je dr Marina Kostić Šulejić, rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB.

Uspešno realizovana stručna diskusij – Okrugli sto “Izazovi zdrave i bezbedne socoijaliazcije dece”
Dana 25.03.2026. godine na Fakultetu za diplomatiju i bezbednost, kroz Inicijativu „Bezbedna deca / bezbedno društvo“, koju je pokrenulo Strukovno udruženje sektora bezbednosti, uspešno je realizovan treći u nizu stručni okrugli sto. Ovaj skup potvrdio je kontinuitet našeg rada, ali i jasan napredak u okupljanju relevantnih aktera i jačanju partnerske mreže posvećene ovoj izuzetno važnoj društvenoj temi.

Kroz učešće istaknutih stručnjaka, partnera i saradnika, otvorena je sadržajna i multidisciplinarna diskusija o izazovima koji direktno utiču na bezbednu i zdravu socijalizaciju dece i mladih. Posebna vrednost ovog skupa ogleda se u činjenici da su prepoznate ključne oblasti koje zahtevaju sistemski pristup i kontinuirano delovanje:
• digitalno okruženje i uticaj savremenih tehnologija na razvoj dece
• porodično vaspitanje i vrednosni sistem u društvu
• značaj prirode, neposredne socijalizacije i zdravog okruženja za razvoj dece
Kvalitet izlaganja i razmena iskustava ukazali su na kompleksnost problema, ali i na realne i primenljive pravce delovanja koji mogu doprineti unapređenju bezbednosti dece i društva u celini.
Posebno je značajno istaći da je ovaj skup obeležen izuzetno pozitivnim odjekom i konkretnim iskorakom ka daljem institucionalnom i stručnom povezivanju. Već po završetku skupa, značajan broj učesnika i prisutnih podržao je Inicijativu svojim potpisom, dok su najavljena i nova formalna pristupanja kroz buduće aktivnosti, čime se potvrđuje rast poverenja i spremnost za aktivno učešće u njenoj realizaciji.
U tom pravcu, najavljeno je da će Inicijativa „Bezbedna deca / bezbedno društvo“ u narednom periodu imati kontinuiranu dinamiku rada, kroz organizaciju najmanje jedne aktivnosti mesečno. Svaka od aktivnosti biće tematski usmerena na konkretnu podoblast u okviru šire teme, sa fokusom na specifične ciljne grupe i identifikovane probleme, čime se obezbeđuje operativan i merljiv pristup rešavanju uočenih izazova.
Ovakav pristup predstavlja prelazak sa nivoa diskusije na nivo organizovanog i strateškog delovanja, uz jasno opredeljenje da se kroz zajednički rad stručne javnosti, institucija i organizacija doprinese stvaranju bezbednijeg i zdravijeg okruženja za decu i mlade.

Na skupu su učestvovali:
• Vladimiri Hadži Tančić – Deca i internet, prva iskustva, svesno i odgovorno na internetu (SUSB)
• Prof. Željko Ninčić – Zloupotreba digitalnih alata i interneta u trgovini decom i seksualnom predatorstvu (FDB)
• Dragana Obradović – Platforma „Pametno i bezbedno“ (Ministarstvo informisanja i telekomunikacija)
• Bojan Borovčanin (NIT) – Važnost tradicionalnih vrednosti u vaspitanju dece
• Goran Rašić – Značaj slobodnih aktivnosti za decu u prirodi (Izviđači)
• Andrea Čontoš – Uticaj interneta na pažnju i mentalno zdravlje (Brajn factory)
• doc. dr. Stefan Popović – Efekti restriktivnih politika upotrebe mobilnih telefona u školama (Alfa BK Univerzizet)
• Milica Belogrlić – Zavisnost dece i mladih od interneta (Klinika za psihijatrijske bolest “dr Laza Lazarević”)
• Vesna Luković (Zavod za zaštitu prirode Srbije) – Značaj prirode edukacija dece
• Brigadni general u rezervi Siniša Kresović – Koncept totalne zaštite i edukacija u školama (SORVS)
• Adv. Nenad Davidović – Pravna regulativa i mogućnosti ograničenja u internet prostoru
• Dejan Milutinović – Presednik SUSB-a i pokretač Inicijative
Video snimak celokupnog skupa i fotografije biće uskoro dostupni na YouTube kanalu (SUSB/PASS).
Vest sa: Serbiaworld | STV Media Serbia&World (klikni ovde)
Veliku zahvalnost još dugujemo i predstavnicima osnovnih i srednjih škola koji su došli i drugim zainteresovanima iz oblasti školstva i digitalnih tehnologija. Takođe, veliku zahvalnost dugujemo našim prijateljima iz medijskog portala SERBIA WORLD na tehničkoj audio-video podršci koja je snimila ceo događaj i prenela ga dalje u javnost.

III Okrugli sto SUSB-a – “Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” na FDB – 25.mart 2026.godine
Bezbednost dece ne sme da bude tema o kojoj govorimo samo kada se pojavi problem – ona zahteva kontinuiran rad, saradnju i otvoren dijalog svih koji učestvuju u njihovom odrastanju.
Nakon dva uspešno realizovana, nastavljamo razgovor kroz treći okrugli sto, ovaj put sa temom – „Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” u okviru SUSB Inicijative – “Bezbedna deca / Bezbedno društvo”, sa ciljem da zajedno sagledamo izazove sa kojima se deca i mladi danas suočavaju i da, kroz razmenu iskustava iz prakse, dođemo do konkretnih preporuka i održivih rešenja.
Razgovori vođeni tokom prethodnih susreta otvorili su važna pitanja i potvrdili potrebu da se ovakvi susreti nastave u kontinuitetu. Iz tog razloga 25. marta od 16h, Strukovno udruženje sektora bezbednosti organizuje još jednu stručnu diskusiju.
Prethodni okrugli stolovi pokazali su koliko je važno da se na jednom mestu okupe predstavnici obrazovnih institucija, stručnjaci iz oblasti bezbednosti, mentalnog zdravlja, predstavnici institucija sistema i organizacija civilnog društva. Upravo takav dijalog omogućava bolje razumevanje problema i efikasnije zajedničko delovanje.
Iskustva sa prethodna dva okrugla stola pokazala su koliko je direktan razgovor između stručnjaka i zajednice važan za pronalaženje održivih rešenja. Kroz treći okrugli sto želimo da nastavimo zajedničke napore da se razvija kultura bezbednosti i izgradi društvo u kojem svako dete ima pravo na sigurno i podsticajno okruženje. Upravo iz tog razloga Strukovno udruženje sektora bezbednosti pokrenuće novu Inicijativu “Bezbedna deca / Bezbednso društvo” .
Promene počinju onda kada razgovor preraste u zajedničko delovanje. Pridružite nam se i budite deo tog procesa.
Učešće je besplatno uz prijavu.
Za prijavu i dodatne informacije: bezbednost.nvo@gmail.com i kontakt telefon 064/64-31-237 (isključivo poruka)
OBAVEŠTENJE O ODLAGANJU REDOVNOG GODIŠNJEG STAŽIRANJA U SUSB
Obaveštavamo sve zainteresovane, naše drage prijatelje i studente, da se redovno godišnje stažiranje za šestu generaciju stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti neće održati u uobičajnom terminu u novembru 2025. godine, usled kasnijeg početka akademske godine na fakultetima u Srbiji i preopterećenosti studenata završetkom preostalih obaveza iz prethodne akademske godine.
O novom terminu stažiranja ćemo naknadno obavestiti javnost i raspisati konkurs.
Dr Marina Kostić Šulejić
Koordinatorka Programa stažiranja SUSB
NAJAVLJUJEMO ODRŽAVANJE NAŠEG 2. STRUČNOG SKUPA SA TEMOM – “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

Nastavljamo našu inicijativu za koju su nas podržali naši partneri i pozivamo sve pojedince i organizacije iz šire stručne javnosti i praktičare iz profesija koje imaju interesa u ovoj temi.
Skup je podržan od naših strateških partnera:
- Fakultet za diplomatiju i bezbednost
- 4S Globalna bezbednost
- Zaustavljači zločina
Skup je multi-disciplinaran i multi-institucionalan iz oblasti:
– bezbednosti (policija, kriminologija, Kazneno-popravni zavodi i zavodi za izvršenje krivičnih sankcija, penologijja…)
– obrazovanja (osnovno i srednje školstvo i pedagogija)
– mentalno zdravlje (psihijatrija, psihologija, spec pedagogija, teta-healing…)
– socijalna zaštita
– pravo
– mediji
– roditeljstvo (saveti roditelja i roditelji)
Sve zainteresovane za stručno učešće u diskusiji i panel izlaganje molimo da pošalju mail za kratkom profesionalnom biografijom i predstavljanjem na mail : security.sector.ngo.exeboard@zoho.com ili jankovickatarina95@gmail.com sa naznakom – “diskusija” ili “panel izlaganje” sa temom.
Ostali zainteresovani slušaoci mogu poslati SMS poruku sa imenom i prezimenom i zanimanjem sa naznakom “Slušalac” na broj tel. isključivo za poruke : 064/64-31-237.
UČEŠĆE NA 14. SAVETODAVNOM SASTANKU KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANjE
Generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti dr Marina Kostić Šulejić učestvovala je 16. septembra 2025. godine na Četrnaestom savetodavnom sastanku Konzorcijuma EU za neproliferaciju i razoružanje koji se održao u Briselu. Organizator sastanka u ime Konzorcijuma bila je Fondacija za strateška istraživanja (La Fondation pour la Recherche Stratégique) iz Pariza.
Savetodavni sastanak je bio posvećen temama i izazovima kojima se bavi Radno telo za neproliferaciju Saveta ministara EU (CONOP) i obuhvatio je teme protivraketne odbrane i smanjenja rizika strateškoj stabilnosti, izazova u svemiru, bezbednosne dinamike sa nuklearnom dimenzijom u južnoj Aziji i trgovini nelegalnim konvencionalnim naoružanjem u Siriji.
Sastanak je otvorio Stiven Klement, Specijalni izaslanik EU za razoružanje u neproliferaciju i rukovodilac Odeljenja za razoružanje, neproliferaciju i kontrolu izvoza naoružanja Evropske službe za spoljno delovanje, i na njemu su prisustvovali eksperti iz oblasti neproliferacije i razoružanje kao i predstavnici ministarstava država članica EU koji se bave pitanjima kontrole naoružanja.
SUSB SE PRIDRUŽILO MEĐUNARODNOM POZIVU NA AKCIJU ZA ZAUSTAVLJANJE I PREOKRETANJE TRKE U NUKLEARNOM NAORUŽANJU
Strukovno udruženje sektora bezbednosti se 23. jula 2025. godine pridružilo pozivu velikog broja organizacija civilnog društva, bivših vladinih funkcionera, vodećih akademika i stručnjaka, na hitnu akciju kako bi se zaustavila i preokrenula nova trka u naoružanju i umanjili rizici izbijanja nuklearnog rata.„Poziv“ je zajednički napor koji je proizašao iz Strategije učesnika kampanje za nuklearno razoružanje u decembru 2024. godine, koji su zajedno organizovali Arms Control Association i Nuclear Threat Initiative.
U skladu sa Pozivom, SUSB izražava svoje protivljenje novoj trci u naoružanju kako na globalnom tako i na regionalnom evropskom nivou, kao i izgradnji, testiranju i raspoređivanju nuklearnog naoružanja na bilo kom mestu. U uslovima kada ne postoji nijedan ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja (Novi START nije funkcionalna i ističe u februaru 2026. godine bez zamene), niti se vode pregovori između država sa nuklearnim naoružanjem o kontroli i razoružanju,pozivi svih građana i njihovih organizacija su od ključnog značaja. U tom smislu, pozivamo i Vladu Srbije i relevantna ministarstva Republike Srbije da se aktivno angažuju u multilateralnim forumima na pitanjima razoružanja i stvaranja mira u svetu.
Strukovno udruženje sektora bezbednosti će ostati posvećeno delovanju u pravcu stvaranja bezbednog okruženja za sve kako na nacionalnom tako i na međunarodnom planu.
ANALIZA: PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA
AUTOR: Miroslav Vukas, Mast.polit.spec.za bezbednost, borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, dipl.ecc
U tekstu analize potencijalnog ratnog sukoba, aktuelnog ovih dana između indije i pakistana, autor u tekstu sopstvenog viđenja i razvoja trenutne situacijje, koristi, analitički publikovane i dostupne podatke raznih medija, domaćih i stranih poput: Al Džazira-Balkans, Rojters,Tanjug, Blic, Srpski telegraf, TV Hepiy – emisije Aktuelnosti i Rat u živo,…Stečena znanja-veštine i iskustva po osnovu obrazovnog profila, Internet dostupne podatke sa Wikipedija.com.
PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA
U najavi, skorašnji oružani sukob dve nuklearna vojne sile u Indijskom okeanu.
Nedavni teroistički napad,na grupu indijskih turista u Kašmiru,nacionalno i teritorijano podeljenoj između Indije, Pakistana i Kine preti rasplamsavanju većeg rata na Indijskom podkontinentu.Rovito je političko i geopolitičko područije, kroz bližu i dalju istoriju, a geografski smešteno uz neposredne granice, uz već pomenute tri države.Što može, da se desi sa Anakonda – talasokratskim mega prstenom? Približavanje, potencijalnom trećem, oružanom žarištu u Kineskom moru između Kine i Tajvana.Potiskivanje, pomorsko–plovidbenih i trgovinskih puteva, u dublje akvatorije Indijskog okeana. Povećanje, gotovo svih vrsta cena na makro svetskim tokovima transporta robe, prerade i usluga, uvećanje cena nafte i naftnih derivata, rudnih sirovina, prehrambenih i drugih proizvoda. Takođe je neminovno dadođe i do lomova dosada poznatih globalističkih tokova, ili da se stvori nova geopolitička setska mapa.
TERORISTIČKI NAPAD U KAŠMIRU
Nedavnim terorističkim napadom, desio Indijskoj pokrajini Kašmir i to 22.04.2025.godine,dvojica muškaraca –napadača, ubili su iz vatrenog oružija 26 indijiskih turista. Ubijeni su svibilimuškarci, različite životne dobi. Sam teroristički napad, dogodio se u dolini Basarana, napred pomenute indijske pokrajine. Preneli su tada Indijski i Pakistanski mediji, a takođe vest su prenele i mnoge svetske novinske agencijske kuće, poput –The Indian Expres, Rojters, Al Džazira, … i mnoge druge. Kod nas, gotovo svi elektronski, TV i štampani mediji, preneli su ovu vest. Pojedine TV kuće, u svojoj programskoj šemi, organizovali su i razgovore sa domaćim stručnjacima-analitičarima i eminentnim poznavaocima, svetskih geopolitičkih prilika i prilika u političkim,odnosima Indije i Pakistana.
Situacija je posebno kulmilirala, do usijanja kada je Riši Baht takođe indijski turista iz Ahmedabada u Indiji, tokom porodičnog leta zepelinom-cepelinom kritičnog dana, kada je napravio video snimak, te isti posle pregleda,dan posle 23.04.25.godine, predaoindijskim policijskim i drugim vlastima. Same, indijske zvanične vlasti posle detaljnje analize utvrdili su; da su teroristički napad, izvela dva pakistanska državljanina.Sam, napad izazvao je veliki revolt zvaničnih indijiskih vlasti, prevashodno Vlade i vojnog vrha Indije, te posebice samog premijera Narendre Modija, kao i gotovo, čitave hindu populacije u Indiji.U politici, koju spovodi Indija, kako unutrašnjoj tako i spoljnjoj, zasniva se na parlamentarnoj demokratiji.Dok je Pakistan, svoje političko opredeljenje, zasnovao na islamskim zakonima, a posebno posle usvojenih ustavnih izmena iz 1973.godine, koje je predložio general i tadašnji premijer Zulfikar Ali Buto, sa opozicionim ondašnjim partijama, Pakistan je proglašen za dvodomnu Islamsku Republiku Pakistan, a na snazi je i dalje uz manje izmene prilagođene islamskim zakonskim regulativama.
Indija je odmah, nakon terorističkog napada uputila protesnu političku i vojnu notu, prema zvaničnom Pakistanu i zvaničnom vlastima u Islamabadu, štoje Pakistan odlučno odbio, preko direktne i odlučne izjave, njihovog vojnog ministra Karšijana Muhamada Asifa. Obe su države, svoje oružane snage stavile u najviši stepen borbene gotovosti. Gotovo da je, došlo do suspenzije, svih potpisanih dosadašnjih ugovora između te dve države. Povučeno i smanjeno osoblje u ambasadama i drugim političkim i ekonomskih telima. Zatvoreni su i granični prelazi. U Kašmiru, je već došlo do razmne vatre, između vojske Pakistana i Indije.Povremeno se sporadično otvara i međusobna vatra duž linije razdvajnja-granice. Indija je, odmah suspendovala, sporazum o isporuci vode Pakistanu iz vodotokova Inda. Tenzije rastu iz časa u čas, a očekuje se i diplomatsko uključenje-dijalog UN,Šangajske grupe, članica BRIKS-a, Islamske zajednice, na smirivanju veoma napetih tenzija, koje neminovno mogu prerasti u širi oružani sukob na tom područiju, sa nesagledivim posledicama, pošto se radi o nuklearnim silama. Za sada, i jednoj i drugoj strani, stižu pozivi na suzdržanost, od raznih svetskih moćnih i vodećih ekonomskih država. Pre svega SAD, Kine, Turske, kao i Rusije, usled političke i ekonomske bliskosti sa Indijom.Odnosno u zavisnosti, koju političku poziciju i ekonomsku politiku u međusobnim uzajamnim međudržavnim odnosima, „preferiraju“ pojedine od njih. Za očekivati, je i da se vidi reakcija zvaničnog Londona, pošto su i Pakistan i Indija, u istorijskom kolonijalnom sistemu, više-vekovnobili pod direktnm uticajem-vlašću Engleske, odnosno Velike Britanije. Ipak, realnije je, da se u pregovore i u sprečavanje potencijalnog ratnog sukoba, uključe Saudijska Arabija i Katar, pošto imaju, pomirljivije diplomatske odnose, sa obe trenutno oružano suprostavljene države.
Kašmir izvor sukoba i međudržavni rivalitet Indije i Pakistana
Kašmr, indijska pokrajina smešten, na severozapadu Indije, dugo godina predstavlja ishodište oružanih sukoba i povremenih vojnih čarki između Indije i Pakistana. U dva navrata u prošlom veku, bio je i uzrok direktnih ratnih sukobljavanja. Kašmir, zapravo predstavlja deo na severozapadu Indije, smešten planinskom masivu zapadnih obronaka Himalaja. Teritorija se rasprostire, na površini od 7 hiljada i 200 kvadratnih kilometara, na visini, od hiljadu i 720 m/nad.visine, sa slabo razvijenom putnom komunikacijom, bogat vodom i vodenim vodotokovima. Područije gde se, direktno sučeljavaju,tropska i subropska klima, sa planinskim klimatskim uslovima Himalaja i kontinentalne klime Tibeta u Kini. Glavni proizvodi stočarstvo, odnosno vuna od kašmirskih koza, koja ima izuzetnuulogu u svetskoj tekstilnoj industriji, te proizvodnja egzotičnih biljki od kojih se spravljaju izuzetno poznati parfemi u hemijskoj industriji a nose ime upravo po Kašmiru.
Radi boljeg razumevanja, prošlosti Kašmira odnosno Indije i Pakistana, treba reći da su svoju nezavisnost stekli od Britanske kolonijalne imperije, po zvaničnim podatku 15. Avgusta 1947. godine, tada je Indija i zvanično dobila nezavisnost.Potom je, na geografskim mapama i na „terenu“povučena linija razdvajanja, između te dve države. Nedugo zatim, na inicijativu- pritisak Islamske lige, Kašmir se dodeljuje u administrativnu upravu Indiji, odnosno vladaru hindu porekla i ako je stanovništvo većinski muslimansko. Te 1947., a kasnije i 1948.godine, tačnije 18.08.1947.izvršena je podela Indijske imperije, na dve države- Indiju i Pakistan. Stanovništvu je i pored teritorijalne podele na dve oblasti data mogućnost, da se odluči kojoj državi će da se prkiključi.Tada su i izbili i prvi oružani sukobi. Kako, taj gorući problem nije rešen oko i dalje sporne teritorije Kašmira, 1962. godine, u oružani sukob sa Indijom uključila i N.R. Kina, te je jedan deo teritorije Kašmira i u tom ratu anketirala. Prema sadašnjoj geografskoj podeli, Severozapad Kašmira kontroliše Pakistan, južni deo Indija, a manji deo na severu i planinskim obroncima Himalajapod upravom je Kine. U bližoj i daljoj prošlosti, bilo je u više navrata, oružanih čarki, više dnevnih i mesečnih sukoba, ove tri velike i moćne države,oko sporenja nad upravom Kašmira, a neposredno pomenute u uvodnom tekstu oveanalize. Takođe, Indija je 1972.godine, direktno, ratovala protiv Pakistana, kada je podržavala borbu Bangladeša, za nezavisnost i u tom ratu izišla kao pobednik, a Bangladeš dobio nezavisnost. Pa čak i jedan, oružani sukob iz 1999. godine, poznatiji pod nazivom- Kartijski rat u kojem je Indija izišla kao pobednik.
Potencijani ratni sukob Indije i Pakistana sa uzročnim posledicama
U koliko se, trenutne i uzavrele strasti, na obe strane ne smire i ne podlegne se, trenutnoj ratnoj oštroj retorici na obe strane,a takođene uključe se i druge države i svetske međunarodne organizacije, u smirivanju i sprečavanju veoma zaoštrenih odnosa, neminovno je da može doći, do izbijanja novog ratnog žarišta, pošto su, i Indija i Pakistan nuklearne sile. Raspolažu sa usavršenim i razvijenim, sopstvenim programima za proizvodnju i upotrebu nuklearnog naoružanja, ka o i sopstevene i usavršene programe proizvodnje i upotrebe,balističkih projektila-raketa,kratkog,srednjeg i interkontinentalnog dometa.Neminovno se , ponovo nameće pesimistički zaključak, o izbijanju novog rata između te dve države. Prema trenutno, za širu javnost dostupnim podacima, kada se ukupno posmatraju obe države, u zbiru poseduju više od 140 projektil sa nuklearnim bojevim glavama. Obe vojske, podigle su maksimalno bojevu gotovost. Avijacija i jedne i druge države nadleću sporno područije Kašmira i duž granice Indije i Pakistana. Zvanični Islamabad odbija, svoju umešanost u navedeni teroristički čin, indiski premijer Modi izjavljuje,- Prevrnuti svaki kamen pronaćii kazniti počinioca, ovim zločinima, se već jednom mora stati na put-, aludirajući direkno, na Pakistan i njegovu zvaničnu vlast, za podržavanje terorizma i terorističkih organizacija, koje deluju sa njegove teritorije i to direktno protiv Indije njenih političkih, ekonomskih i drugih državnih interesa, kao i njenih građana. Ostaje da se vidi, u narednom periodu šta se može ili neće dogoditi na Indijskom podkontinentu. Pre toga znati da Indija, broji više od jednu milijardu i 400 miliona stanovnika, na ukupnoj teritoriji Indije živi i veliki broj različitih etničkih grupa od kojih je Hindu narod najbrojniji. Takođe, najveća populacija od svih ostalih nacionalnig grupacija su, muslimani i broje približno 200 miliona, što predstavlja najveću grupisanu populaciju u jednojvan-muslimanskoj državi, bilo da se radi o Šitima ili pak Sunitima. Postavlja se, u ovoj stuaciji i pitanje o njihovom ponašanju u slučaju rata sa Pakistanom. Vojska Indije predstavlja treću oružanu silu u svetu iz oružanih snaga po brojnosti posle SAD i N.R. Kine i broji jedan milion i 120 hiljada pripadnika, što je svrstava za drugu oružanu-vojnu silu u Aziji, odmah iza Kine. Vojne snage Indije, štite i brane, ukupnu teritoriju od 3 miliona 287 hiljada kvadratnih kilometara, ukupne površine Indije, a sama morska obala je duga 5 hiljada 517 kilometara, prema Arabijskom moru, otvrenom Indijskm okeanu i zalivu Bangala.Čitava teritorija je podeljena 28 država i 7 saveznih teritorijama. Službeni jezik je Hindu i Engleski jezik, a u zvaničnoj upotrebi još 122 jezika etničkih grupa, kojima govori i komunicira jedna šestina ukupne svetske populacije. Podsećanja radi, od 8 hiljada registrovanih i priznatih jezika u svetu, u Indiji se koristi i zvanično je u upotrebi hiljadu i 600 različitih govornih jezika. Same oružane snage Indije, dele se na kopnene, vazduhoplvn, mornaricu. Pored toga imaju i unutarnju stratešku vojnu i namensku podelu: Udarne-elitne jedince, raspoređene prema upravo Pakistanu, zatim dve ( 2 ) amfibijske brigade, potom tri ( 3 ) padobranska bataljona i osam (8) bataljona za specijalne namene, stalno organizovanih u povećanoj borbenoj gotovosti na principu “Hladnog rata“. Pored svog naoružanja i sopstevenih tenkova Arun, koriste i one proizvedne u Rusiji- tenkovi T-90, odnosno i američke helikoptere tipa AH- 64. U raketnom arsenalu, zahvaljujući razvoju programa iz 1958.godine, po Von Braunu razvili su balističke interkontinentalne rakete, koje mogu nositi jednu ili više nuklearnih i bojevih glava AGINI, da bi 1989.godine,uspeli razviti program boljeg navođenja pod nazivom IGMDP u skolpu državno-vojnog budžeta prema, za dva programa i to Strateški i posebni vojni program. Naime,pre nepunu godinu dana 11.03.2024. godine, uspešno su izveli lansiranje jednog nuklearnog projektila sa više bojevih nuklearnih glava pod naziv MIRV zamena za balistički program- AGINI-5. Primera, radi jedna balistička raketa iz 2012.godine, imala je težinu od 50 t (tona), visinu od 17,5 metara, domet od 5 do 6 hiljada kilometara, iz sopstvenog nuklearnog programa DRDO, a vrednost je bila 5,6 do 7,9 miliona američkih dolara. Pored toga, razvijaju samostalni IT sektor komunikacijiski i tele- komunikacijiski vojni i civilni sektor. U saveznoj pokrajini-državiTamalNadu, od 1969.godine, razvijaju i svoj kosmički program pod nazivom SRO. Godine 2022. lansirali su samostalno i prve letelice i letelicesa posadama u kosmos. Samo, za period od 2018.-2020.godine, iz budžeta su izdvojili jednu milijardu i 700 miliona američkih dolaraza razvoj, usavršavanje kosmičkog programa Indije. Prošle godine, tačnije 01.08.2024.godine, posle višegodišnjeg ispitivanja usvojili su sopstveni program i reaktore za kontrolisanje lančane nuklearne reakcije- prethodni podaci (prema pisanju Al Džazire od 29.04.2025.godine, prim. autora teksta).I pored, toga u ovoj mnogoljudnoj državi i pored razvoja različitog broja savremenih i vojnih tehnologija, inženjeringa, medicine i uopšte nauke, još uvek se može naći veliki broj neuhranjenih, bolesnih, siromašnih.
Sa druge strane,Pakistan se rasprostire na 881 hiljadu 640 kvadratnih kilometara, na kojoj živi više od 186 miliona stanovnika, mahom i većinski muslimanske vero-ispovesti i to od 95 do 98 posto, a od toga ukupnog broja, 90 odsto su Suniti, bilo da se radi o Sunitima Habali verskog ogranka – sekte, potom Vahabi sekte i na kraju Ahli Habiti verske sekte, u okvirima priznate zvanične muhamedanske religije.Ostatak od 10 do 15 posto, su pripadnici Sunita. Na severu Pakistana, živi preko dva miliona pripadnika Paštuna. Naroda, koji je muslimanske sunitske veroispovesti, organizovanog po plemenskim grupacijam, savezu i plemenskom starešinstvu. Većina pripadnika, Paštuna i to više od 12 miliona, nastanjeno je u Avganistanu.Upravo, iz dela Paštuna, u Avganistanu i delom na severu Pakistana, proistekli su u početku i kao pripadnici terorističke organizacije Talibani, a po nedavnom povlačenju, USA-a i njene vojske iz Avganistana, postaju i zvanična vlast u toj državi. Talibani su poznati, po veoma bliskim vezama i odnosima, sa terorističkom Al-kaida i ISIS terorističkom organizacijom. Donedavni vođa i osnivač Al-kaide, Osama Bin Laden u oružanoj akciji američke vojske, pre par godina, likvidiran je upravo u Pakistanu. U tom periodu, Talibani su oružano delovali i u samom Pakistanu, protiv zvanične vlasti u Islamabadu, kada su se približili na svega 15 kilometara od pakistanskih nuklearnih postrojenjima. Po nekim analitičarima i poznavaocima političkih prilika, u tom delu Indijskog potkontinenta, kao i samog delovanja terorizma i terorističkih organizacija, smatraju da je to bio presudan razlog, za likvidaciju Bin Ladena. Pakistan je poznat i po velikom priraštaju stanovništva i to mahom u gradskim sredinama. Od 1947.godine,ukupan broj stanovnika povećan je za 7 puta, tako da sada u Pakistanu živi više od 186 milona, nastanjenih u 6 saveznih država. Zvaničan jezik je Urdu, a kojim govori svega 8 odsto ukupnog stanovništva, a drugi zvanični jezik u Pakistanu je Engleski jezik.Vojska Pakistana osnovana je 1947.godine pod nazivom SAOC, a glavni komadant General štaba je general major sa 4 zvezdice. Direkto su komandno podređeni, premijeru, odnosno vladi Pakistana. Prema danas, dostupnim po različitim izvorima podataka, medijskim elektronskim i štampanim, kao i internet medijskim sredstvima informisanja, poput Wikipedije, procenjuje se, da je brojno stanje Pakistanskih oružanih snaga, u odnosu od 560 hiljada aktivnih vojnika-Zemaljske snage,raspređenih u kopnene, pomorske snage kao i avijaciju. Samim tim, poseduju i rezervne oružane snage – formacije, u sastavu aktivne vojske, zatim Nacionalnu gardu.Posebne oružane snage prestavljaju pripadnici raketnih jedinica u vojsci Pakistana. Po važećem ustavu i drugim zakonima u Pakistanu, u vojsku se dobrovoljnomogu javiti muškarci stariji od 16 godina, ali se u borbene akcije neupućuju pre navršenih 18 godina. Pakistan kao i Indija razvija svoj sopstveni, nuklearni program. Pakistan je 03.02.2021.godine, iz sopstvenog EPA nuklearnog programa, uspešno lansirao balistički projektil, sa atomskom bojevom glavom. Sam raketni balistički program, a koji Pakistan razvija i usavršava zasniva se na projektilima kratkog dometa-tipa „zemlja zemlja“, prema usvojenoj doktrini-, odvraćanja i suzbijanja vojne opasnosti iz ili od Indije. U okviru pomenutog programa, postoji više „Tip paketa koje usavršavaju i unapređuju pod kodnim nazivom- Ghazavi“.Pored ratnih sukoba sa Indijom, i jednim kraćim ratom sa Avganistanom u prošlosti, učestvovali su i u zalivskom ratu protiv Iraka, na strani Zapadne alijanse. Takođe, učestvovali su i kao mirovne vojne snage UN u Somaliji, Bosni i Hercegovini, te drugim prostorima bivše Jugoslavije. Inače, članovi su Zajednice Južno Azijiske asocijacije za saradnju, Organizacije islamske zajednice, Šangajske grupe, zatim Islamske vojne koalicije za borbu protiv terorizma, i UN-a. Dok je Indija u stalnom članstvu Saveta bezbednosti UN,u članstvu BRIKS-a. Obe države, su bili i aktivni članovi Pokreta nesvrstanih, od druge polovine 20 veka, ačiji je glavni osnivač bila bivša Jugoslavija.U bližoj prošlosti, obe države bile su izložene nizu terorističkih napada i ubistava političkih lidera i u jednoj i u drugoj državi. Sam Pakistan, doživljavao je i preživljavao Vojne udare i vojne diktature. Kada se, sagleda napred izneto, može se reći da da se radi o izuzetno respektabilnim silama, uz to i nuklearnim vojnim silama, iskusnim i prekaljenim u oružanim i ratnim sukobima u bližoj prošlosti, samo se može zamisliti kakav se rat može očekivati, ako međunarodna zajednica, što pre diplomatski ne interveniše na primirivanju i stišavanju veoma visokih tenzija i zapaljive ratne retorike. U slučaju izbijana rata, po slobodnoj proceni, prvo bi stradali, gradovi sa milionskim i više milionskim brojem stanovnika, industrijska i putna infra struktura, energetska postrojenja … upotrebama balističkih raketa, ratne avijacije i daleko-metne artiljerije, sa obe strane potencijalno zaraćenih država, Indije i Pakistana.Nije isključeno, da bi se tada na udaru mogla naći i nuklearna postrojenja u obe države. Direktni nuklearni udari mogli bi se desiti, u slučaju da jedna ili druga strana proceni da gubi, u eventualnom ratnom sukobu, pa da povuče „očajnički potez„i posegne za direktnom upotrebom sopstvenog nuklearnog arsenala, što može predstavljati eventualno uništenje, jedne ili duge strane ili obe eventualno sukobljene strane. Odnosno, eventualni rat na pomolu, koji bi bio zaista, tada do konačnog kraja, brutalan i do uništenja, tebi kao takav mogao, izazvati lančanu ratnu reakciju na proširenju ratnog sukoba na globalnom, odnosno svetskom nivou. Pored već postojećih ratova u trajanju, ograničenog karaktera na Bliskom istoku: Izrael –Palestina Hamas i Hezbolah, Sirija -Izrael i povremeno Trurska, Ukrajina i Rusija, zaoštreni su odnosi i na ivici rata između Severne i Južne Koreje, zveckanje oružijem je i to sve češće u poslednje vreme i između Kine i Tajvana.Povremeni „udari Akerike“ pomilitantnim Hutima u Jemenu… Sukobi na Afričkom rogu Somalija, Severni i Južni Sudan. Potom ipotencijalne pretnje i ratna retorika između SAD i Irana, a takođe i još jedna činjenica, da se u blizini obala u akvatoriju Indije, nalazi i ostrvska država Šri Lanka u kojoj deluju separatističko teroristički – Tamilski tigrovi-. Neminovno se, u analizi prethodno navedenog utekstu, nameće se i razmišljanje o domino efektu, u ratnim sukobima i njihovom proširenju – na globalnom nivou. I to na istoku, pre svega prema Pacifučkom akvatorijumu. Sam zapadni, Anakonda prsten, pored ovog dela, već je pred „pucanjem“ na (3) mesta. Izbijanjem, potencijalnog i vrlo izvesnog rata između Pakistana i Indije, pomenuti Anakonda talasokratski prsten, doživeo bi i definitivan prekid-„ugriz i to krajnji“ ovim novim ratnim sukobom. Za posledicu imaobi i novu Geopolitičku mapu Sveta, odnosno prekompovanje, svih globalnih svetskih odnosa, eonomskih, privrednih, politički i drugih. Neminovno, da bi sadašnj poznati, pomorski plovidbeni putevi bili pomereni, sa sadašnje maršute-istorijiski posmatrano-Magelanov plovidbeni put iz kraj XV i sa početka XVI veka, u „dublje“i južnije u akvatorije Indijskog okeana, ka Južnom Pacifiku i to prema prethodnom plovidbenom putu, moreplovcaDžemsa Kuka, pri otkriću Australije, u 18.veku,a mogao bi se nazvati i Novi ekonomsko trgovinskiplovidbeni put- Mobi Dik– čuvenom ekranizovanom putopisnom romanu Hermana Melviva, objavlljenom 1851.godine.Neminovno je u tom slučaju iz izmeštanje avio saobraćaja, iznad zone sukoba. Ukoliko, prema mnogim predviđanjima i različitim objavljenim i izrečenm stručnim analizama, od mnogih poznatih i priznatih svetskih i domaćih analitičara i izbije oružani sukob-rat, između Indije i Pakistan, globalno se svi, potencijalno ili verovratno, vratiti u tu godinu (1851 ), ako ne i u mnogo dalji period i pre pomenute godine, po svim uslovima i segmentima života. Te će gotovo celo čovečanstvo, skupo platiti cene globalizacije-globalnih tokova, demostriranje i upotrebu oružane sile, u rešavanja spornih pitanja u među-državnim odnosima,umesto diplomatijom, pregovorima i dogovorima, što je kako se vidi, često u novije vreme.







































































