Category Archives: Aktuelno
Da li je MUP ima kapacitete i volju za saradnju sa OCD i na koji način?
Dana 23.03.2023.godine pisarnica MUP-a je zaprimila Urgeniciju Strukovnog udruženja sektora bezbednosti, a zbog evidentnog i dugog “ćutanja uprave” tj. ovog ministrastva a na veliki broj upućenih dopisa i zahteva sa naše strane. MUP-u još od vremena kada je ministar bio g-din Vulin tačnije dopisom od dana 09.11.2020.године (pa čak i ranije) nije našao za shodno da odgovori niti na jedan naš poziv ili pismeni dopis.
S’obzirom da nismo dobili niti jedan telefonski poziv, a kamo li smisleni pisani odgovor na naše dopise zaista predug period, počinjemo da se pitamo da li pisarnica MUP-a uopšte radi ili MUP ne želi da saradjuje ili to radi izuzetno selektivno i prema potrebi javnosti samo kada se ista alarmira i poprimi politički kontekst.
Nažalost, čini nam se da se MUP ipak ne menja kada je u pitanju praksa izuzetno selektivne ili čak nikakve saradnje i komunikacije sa trećim zainteresovanim i pozvanim stranama kao što su profesionalna/stručna NVO i sindikati u policiji.
Nama slične smo prepoznali kada je ta (ne))saradnja i (ne)uvažavanje (ili bar nedovoljno) i kod jednog od policijskih sindikata – “Sloga”, koji su pokazali po našoj oceni zaista predan i profesionalan rad, pun vere u bolje promene prakse i rešenja MUP-a i Direkcije Policije od dolaska g-dina B. Gašića za ministra. Vidimo da malo šta od rečenog i pokazanog dobija epilog u praksi nakon imenonavanja g-dina B. Gašića za ministra i pozdravljenih prvih reakcija na negove postupke u prva dva meseca rada osim estetike i uslova u objekatima MUP-a.
Moram da kažem da smo zaista imali veoma veliku veru i nadanja da će ovaj put konačno biti mnogo drugačije i biti pozitivnija atmosfera i prilika za korektnu i kvalitetnu saradnju. Ali i dalje se nastavlja stara praksa i nepoštovanje zainteresoanih strana u OCD sektoru, koje su zaista pozvane da stručno i profesionalno komentarišu i deluju po pitanju stvari iz oblasti bezbednosti i policije, a ne politike.
SUSB se nada da će se MUP i Direkciija policije konačno okrenuti drugačijoj pozitivnoj praksi kakvu smo očekivali dolaskom g.dina B. Gašića na čelo MUP-a i posvetiti se suštinskoj i doslednoj saradnji i komunikaciji sa zaintersovanim stranama iz struke tj iz sektora OCD.
SUSB ne vidi smisao u daljem traženju i očekivanju bilo kakve saradnje i poštovanja MUP-a, jer osnovne komunikacije niti poštovanja stručnog dela javnosti i profesionalnih OCD od strane MUP-a već isuviše dugo NEMA!
Nadamo se da će ministar unutrašnjih poslova, g.din B. Gašić uspeti da se izbori na ovoj poziciji i pokaže u praksi njegovu volju i rešenost da makar sasluša i odgovori na upućene dopise i zahteve zaintersovanih strana iz stručne javnosti iz redova OCD i sindkata Policije koji se bore za radnike MUP-a i bolju bezbednost u društvu, te i nešto od toga što proceni kvalitetnim sporovede u praksi. Takođe se nadamo da će mu njegovi saradnici biti dosledna suštinska podrška u tom smeru i da će pratiti njegove narative u praksi koje i sam g-din Gašić verujemo zastupa u interesu bolje bezbednosti građana i države, rada policije i MUP-a i inetersa policajaca na terenu.
Smataramo da je dobra i otvorena korektna saradnja, pa tako i dvosmerna komunikacija ključ svakog uspeha i napretka te se ipak nadamo da ćemo to konačno videti jednog dana i kod nas.
Niže u tekstu se nalaze neki od linkova sa sajta policijskog sindikata – “Sloga” kao i naš poslednji dopis upućen ministru g-dinu B. Gašiću.
https://sindikatpolicije.org.rs/?p=5265
https://sindikatpolicije.org.rs/?p=5481
https://sindikatpolicije.org.rs/?p=5413
Scan Urgencija Gašiću
Propisi i prakse vezane za oružje u Srbiji: kritički osvrt i analiza novih mera
Autorka: Hana Pollak
Srbija apsolutno prednjači po broju oružja u rukama civila u Evropi. Na globalnom nivou, nalazi se na trećem mestu, a iznad su samo Sjedinjene Američke Države i Jemen, u kome još uvek bukti građanski rat. Procenjuje se da u privatnom posedu ima oko dva miliona komada oružja, kako legalnog, tako i ilegalnog, što znači da na svakih 100 stanovnika, dolazi 30 komada oružja.[1] Srbija je takođe i izvor protoka velike količine ilegalnog oružja, koje se uglavnom kreće ka Zapadnoj i Severnoj Evropi.[2] Veliki deo oružja je ostao u rukama civila od ratova devedesetih godina, a među stanovništvom preovlađuje kult držanja oružja u kući.
Nakon dva masovna ubistva počinjena u Beogradu 3. i 4. maja, predsednik Srbije je 5. maja 2023. godine najavio a Vlada istog dana usvojila niz novih mera, usmerenih na smanjenje broja oružja u privatnom posedu.[3] Kada pričamo o kontroli konvencionalnog oružja, trebalo bi da se fokusiramo na više tačaka. Koliko je lako nabaviti oružje i koji su uslovi koje lice treba da ispuni, kako i koliko često se nosilac kontroliše tokom trajanja dozvole, da li postoje sveobuhvatne strategije za razoružavanje, kao i koliko je efikasna razmena informacija pri analizi uspešnosti kontrole. Bitno je i relativno često ažurirati podatke kako bi uspeh određene politike bio praćen. Pored toga, trebalo bi obratiti pažnju i na praksu sprovođenja propisa.
Ova materija je u našoj državi obrađena u Zakonu o oružju i municiji koji poznaje dozvolu za nabavku oružja i dozvolu za nošenje oružja.[4] Osim iz razloga zaštite lične bezbednosti, pravna i fizička lica mogu nabavljati oružje za lovačku ili sportsku delatnost i zbog kolekcionarstva. Lice koje podnosi zahtev za dozvole mora biti punoletno, zdravstveno sposobno i obučeno za nošenje i korišćenje oružja. Pored toga, ne sme biti krivično osuđivano ili kažnjavano za prekršaje iz oblasti javnog reda i mira. Još jedan od uslova jeste bezbednosna provera mesta prebivališta i radnog mesta. Potrebno je obezbediti uslove za bezbedan smeštaj i čuvanje oružja. Načelno, srpsko zakonodavstvo se ne razlikuje mnogo od propisa ostalih država regiona ali i pored toga, imamo najveći broj oružja u privatnom posedu. Jedini izuzetak je Albanija, gde samo lica na partijskim i državnim funkcijama mogu dobiti dozvolu za nabavku i nošenje oružja.
Zdravstvenu sposobnost treba dokazati lekarskim uverenjem, koje je do sada, trajalo 5 godina. Pored fizičkog, treba proveriti i mentalno zdravlje podnosioca zahteva, međutim specifičnosti provera propisuje ministar zdravlja. Postavlja se pitanje koliko je svrsishodno vršiti ove preglede ukoliko će to biti samo jednom u 5 godina, kao i na koji način se na jednom pregledu može izvršiti evaluacija mentalnog stanja. Takođe, postoji diskrepancija između obaveza koje lekari imaju u državnim i u privatnim ustanovama. Kada nadležni organi izdaju dozvolu za oružje, MUP o tome treba da obavesti izabranog lekara, koji od tog trenutka ima zakonsku obavezu da prati promene u zdravstvenom stanju nosioca oružja. Međutim, postoji veliki broj lica koja se leče privatno, i izabrani lekari u državnim klinikama nemaju način da ispunjavaju svoju obavezu, a univerzalan način razmene informacija ne postoji[5].
Iako definitivno postoji mesta za dopunjavanje zakonodavstva, moramo obratiti pažnju i na sprovođenje već postojećih mera na terenu. Naime, praksa policijskih stanica, vezana za poštovanje propisa, nije ujednačena. Postoji podatak o tome da neke policijske stanice u Srbiji daju mnogo više dozvola od drugih, koje su pak rigidnije. Ovo može biti, kako zbog različitog broja stanovnika u različitim opštinama, tako i zbog stvarne „lakše“ primene procedura. Ukoliko je zaista u pitanju ovo drugo, da se zaključiti da ili način obuke policijskih službenika, ili nadzor nad njihovim zadacima predstavlja problem za potpunu implementaciju propisa.
Pri proveri mesta prebivališta, policijski službenici nisu u obavezi da razgovaraju sa partnerom i ostalim članovima porodice, a rodna perspektiva nije uvrštena u propise. Statistički podaci izneti u SEESAC-ovoj analizi “Rod i malokalibarsko i lako oružje u Jugoistočnoj Evropi“, pokazuju da je većina nosilaca oružja muškog pola, a muškarci su i sami najčešće žrtve nasilja počinjenog vatrenim oružjem.[6] O propustima u praksi, kao i o neusklađenosti propisa sa problemima rodno zasnovanog nasilja, govori i najnoviji primer iz Novog Sada. Žrtva femicida, prijavila je svog bivšeg partnera, kome je bila izrečena zabrana prilaska i kontaktiranja. Uprkos činjenici da su nadležne institucije znale da se radi o licu koje radi u prodavnici oružja, da je lovac kao i da mu je ranije oduzimana dozvola za posedovanje oružja, one su zažmurile.[7] Od početka godine, u Srbiji je izvršeno sedamnaest femicida od kojih je pet počinjeno vatrenim oružjem.[8] Akcioni planovi vezani za ravnopravnost polova u regionu ne bave se kontrolom oružja.
Akcioni planovi u kontekstu međunarodnih obaveza, trebalo bi da najpre isprate preuzete obaveze iz dva dokumenta. Srbija je deo Mape puta za rešavanje ilegalnog posedovanja, zloupotrebe i krijumčarenja lakog i malokalibarskog oružja, usvojene na Samitu o Zapadnom Balkanu u Londonu 2018. godine. Fokus Mape jeste usklađivanje regulativa država regiona sa zakonodavstvom Evropske unije, kao i smanjivanje količine oružja u rukama civila. Godišnji izveštaj koji prati implementaciju ove inicijative iz 2020 godine, pokazuje da je Srbija samo delimično uskladila svoje zakonodavstvo na propisan način.[9] Pored ove inicijative, još jednu međunarodnu obavezu predstavlja i Akcioni program Ujedinjenih Nacija za malo i lako naoružanje.
Šta se dešava na planu kontrole oružja trenutno i da li nove mere imaju adekvatan domet? Predsednik Republike Srbije je u javnom obraćanju, sazvanom povodom dva masovna ubistva, predložio niz novih mera, koje je Vlada u rekordno brzom roku usvojila. U pitanju je proces od samo nekoliko sati nakon njihove javne najave. Konsultacije sa sektorom civilnog društva nisu obavljene, i za sada nije objavljen referentni okvir za praćenje napretka novih politika. Najpre, uveden je moratorijum na izdavanje novih dozvola za nabavku oružja, u trajanju od dve godine. U roku od tri meseca, najavljene su revizije svih izdatih dozvola, kao i provere da li se oružje propisno drži na mestu stanovanja.[10] Što se izmene zakonodavstva tiče, predviđeno je pooštravanje uslova za držanje kratkog oružja i obavezan otkup ukoliko ti novi uslovi ne budu ispunjeni, retroaktivno. Naglašeno je i da će se lekarske provere koje podrazumevaju i psihološke i psihijatrijske preglede, sada sprovoditi na svakih šest meseci a zatim i na godinu dana.[11] Nije naglašena volja da se podaci državnih i privatnih ustanova objedine u jednu bazu podataka, niti je bilo reči o odgovornostima privatnih lekara. Sledi i pooštravanje kriterijuma za nabavku lovačkog oružja. Započeta je i velika kampanja dobrovoljne predaje oružja. Do 7. juna 2023, (8. juna je prvobitno bio rok za predaju nelegalnog oružja građana), prikupljeno je više od 78.000 komada oružja i minsko-eksplozivnih naprava, a akcija je produžena do 30. juna.[12]
Čini se da navedene mere ipak ne sadrže fokus na otklanjanju praznina između prakse i propisa a nadzor rada policijskih stanica i nadležnih službenika pri izvršavanju svojih dužnosti vezanih za kontrolu naoružanja se ne spominje. Formiranje istražnih komisija u okviru MUP-a bi moglo biti korisno rešenje. Na taj način bi se došlo do podataka koji bi koristili za napredovanje procedure obuka za bezbednosne provere kao i izmene mehanizma kontrole unutar policijskih stanica. Trebalo bi pristupiti pravljenju baze podataka koja bi omogućila nadležnim organima da efikasno ispunjavaju svoje zakonske obaveze, jer bez ovakvih alatki, zakon ostaje samo mrtvo slovo na papiru, kako god se on sada izmenio.
Mediji su spomenuti samo u kontekstu prikazivanja nasilnog sadržaja a kampanje usmerene na podizanje svesti o kultu držanja oružja u kući nisu čak ni uzete u obzir. Ovo je vrlo bitna stavka, s obzirom na prisutan mentalitet o ugroženosti stanovništva, pogotovu u kontekstu dešavanja na jugu države. Postoji struja koja je protiv razoružanja i vrlo je često čuti parolu da je tako nešto nužno za „ne daj Bože“. Jedan od argumenata je i sentimentalna vrednost koja se može vezati za vatreno oružje, pogotovu ako je u porodici generacijama. U ovom slučaju, bilo bi potrebno da se građani informišu o onesposobljavanju vatrenog oružja. Ova tematika se može posmatrati i kao manifestacija nepoverenja prema državi i njenim institucijama, te bi trebalo raditi na poboljšanju kvaliteta ovih odnosa, počevši od ispravljanja grešaka.
Reakcija je izostala čak i što se rodne perspektive tiče. Propuštena je prilika da se uvedu mere vezane za evaluaciju porodičnih odnosa. Primer dobre prakse je Kanada, gde je uvedena obaveza nadležnih institucija da pronađu i obaveste bivše partnere podnosioca zahteva za nabavku oružja.[13] Još uvek je preko potrebna obuka policijskih službenika o rodno zasnovanom nasilju. Treba prihvatiti činjenicu da su žene uglavnom zlostavljane dosta puta pre nego što podnesu formalnu tužbu.
O prevenciji tokova ilegalnog oružja takođe nije bilo reči a trenutne kazne za posedovanje ilegalnog oružja su male. Zakonodavstvo u ovom kontekstu, nije dovoljno harmonizovano u skladu sa međunarodnim obavezama, po proceni Evropske unije[14]. Uprkos uspešnosti kampanje dobrovoljne predaje oružja, možemo sa sigurnošću zaključiti da se kriminalni tokovi, koji se bave prodajom ilegalnog oružja, nisu našli pozvanim da predaju svoje arsenale.
Uporednom analizom pređašnje navedenih praksi sa novom „strategijom“, možemo zaključiti da se one, izuzev moratorijuma i češćih pregleda zdravlja lica koja poseduju oružje, ne razlikuju dovoljno. Pored sadržajnih rupa ove nove taktike, metodologija sprovođenja, kao i način analize rezultata ovih politika, uopšte ne postoji. Čak i nameravani ciljevi poput procenta oružja za koje se procenjuje da će biti oduzeto, deluju poprilično skromno. Pored mnogobrojnih praksi iz sveta, poput onih u Kanadi, Norveškoj ili Australiji, kao i brojnih inicijativa čijih smo deo, nekako je propuštena prilika da se iskoristi adekvatan pristup koji će biti u skladu sa međunarodnim obavezama. Stiče se utisak da je propušteno da se razoružavanju pristupi na sveobuhvatan i taksativan način. Uprkos ovim zaključcima, ipak moramo uzeti u obzir hitnost situacije, i nužnost brzog reagovanja.
Međutim, vrlo je bitno da se o ovoj tematici povede javna rasprava, kao i da se dodatno formulišu i konkretizuju mere koje bi bile u javnom interesu i u skladu sa međunarodnim obavezama.
[1] https://www.seesac.org/f/docs/Armed-Violence/Firearms-Possession-and-Domestic-Violence-in-the-Western-Balkans-A-Compara_2_7.pdf
[2] https://salw.osce.org/Projects/ViewPage/2400854-strengthening-the-capacities-of-the-serbian-ministry-of-interior-to-more-effectively-reduce-prevent-and-counter-illicit-trafficking-and-misuse-of-salw-ammunition-and-explosives
[3] https://www.slobodnaevropa.org/a/vlada-srbija-mjere-oružje/32397842.html
[4] https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_oruzju_i_municiji.html
[5] https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-62547813
[6] https://www.seesac.org/f/docs/Armed-Violence/Gender_and_SALW_srpski-bookmarks.pdf
[7] https://www.politika.rs/scc/clanak/551988/novi-sad-ubistvo-zene
[8] https://www.undp.org/sites/g/files/zskgke326/files/migration/rs/Info-stranica-sa-nalazima-Analize-o-femicidima.pdf
[9]https://www.unodc.org/documents/southeasterneurope/Wester_Balkans_SALW_Control_Roadmap_MPTF_2020_Annual_Report.pdf
[10] https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-65476544
[11] https://www.slobodnaevropa.org/a/vlada-srbija-mjere-oružje/32397842.html
[12] https://www.b92.net/bbc/index.php?yyyy=2023&mm=06&dd=07&nav_id=2328662
[13] https://www.seesac.org/f/docs/Armed-Violence/Firearms-Possession-and-Domestic-Violence-in-the-Western-Balkans-A-Compara_2_7.pdf
[14]https://www.unodc.org/documents/southeasterneurope/Wester_Balkans_SALW_Control_Roadmap_MPTF_2020_Annual_Report.pdf
Analiza – “DEFENDER 23”
Autor: Marko Žunjić
Jedna od najvećih međunarodnih vojnih vežbi Immediate Response 23održava se na prostoru Zapadnog Balkana u periodu od 22. maja do 2. juna. Immediate Response je druga od tri u nizu povezanih vojnih vežbi koje činemultinacionalnu združenu vežbu između NATO saveznika i partnera “Dynamic Employment of Forces to Europe for NATO Deterrence and Enhanced Readiness 2023”, odnosno DEFENDER 23, koja se sprovodi sa ciljem podizanja stepena njihove spremnosti i interoperabilnosti. InicijativuDEFENDER 23 predvodi američka vojna komanda u Evropi, a aktivnosti u okviru DEFENDER 23 počele su 22. aprila i traju do 23. juna 2023. godine, do kada treba da se održe tri zajedničke vojne vežbe. U okviru ovih vežbi planirano je učešće više od 20 država, uključujući članice i partnere NATO saveza. Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država bi trebale da doprinesu sa 7000 pripadnika oružanih snaga, dok će iz Evrope biti prisutno oko 17000 pripadnika multinacionalnih snaga. Cilj DEFENDER 23 vežbi je demonstriranje sposobnosti američke vojske u Evropi i Africi da brzo koncentriše svoju borbenu moć u istočnoj Evropi. Ove vežbe takođe imaju za cilj povećanje efekta odvraćanja NATO saveza putem sposobnosti preciznog dejstva na daljinu, unapređenja spremnosti jedinica za delovanje u kompleksnom multinacionalnom okruženju, kao i iskorišćavanje infrastrukture i kapaciteta zemalja domaćina za proširenje operativnog dometa.[1]Prva u nizu zajedničkih vojnih vežbi u sklopu DEFENDER 23 bila je Swift Responce23, održana od 7. do 20. maja u regionu Baltika i na Mediteranu a poslednja Saber Guardian 23 će biti održana u regionu Crnog mora od 29. maja 2023.
Zajednička međunarodna vojna vežba Immediate Response 23, drugi deo DEFENDER 23 združene vežbe, otpočela je 22. maja i fokusirana je primarno na prostor Balkana, a najveći deo aktivnosti će se obaviti na prostoru država bivše Jugoslavije. Vežbe će trajati do 2. juna i njihov cilj je povećanje operativne spremnosti američkih snaga, kao i njihovih saveznika i partnera u svim aspektima, kako bi se izgradila i osnažila partnerstva i saradnja u oblasti odbrane, efikasno reagovalo na krize i odvratile potencijalne pretnje. Države u kojima su predviđene aktivnosti ovog dela DEFENDER 23 su Albanija, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora, Severna Makedonija, Slovenija i teritorija Kosova*. Očekivani efekat Immediate Response 23 je unapređenje i spremnost multinacionalnih snaga za potencijalne sukobe i njihova kohezija i sposobnost suočavanja sa neprijateljskim dejstvima, ali i demonstracija mogućnosti američkih i oružanih snaga njihovih saveznika za brzo raspoređivanje borbeno spremnih trupa i opreme na evropskom tlu radi odvraćanja potencijalnih neprijatelja i očuvanja mira.Prema planu aktivnosti u okviru ovog dela DEFENDER 23 biće angažovano oko 2800 pripadnika oružanih snaga Sjedinjenih Država i 7000 međunarodnih pripadnika, među kojima su pripadnici oružanih snaga Albanije, Bugarske, Grčke, Crne Gore, Severne Makedonije, Turske, Slovenije i Kosova*.[2] U svim državama koje učestvuju u ovom delu DEFENDER 23 održane su ceremonije otvaranja. Vojska Crne Gore na vežbama učestvuje sa 500 pripadnika oružanih snaga[3], a deo aktivnosti se obavlja u okolini Pljevlja, međutim prema informacijama pruženim od strane Ministarstva odbrane Crne Gore „Pripadnici Vojske Crne Gore artiljerijska bojeva gađanja realizuju na poligonima u zemljama okruženja zbog nemogućnosti njihove realizacije na teritoriji Crne Gore, što značajno komplikuje realizaciju vežbe i iziskuje neuporedivo veće troškove i izdvajanja finansijskih sredstava iz budžeta“.[4] Severna Makedonija je neposredno pred svečanost otvaranja vežbi izložila opremu, vozila i letelice svojih oružanih snaga, a prikazana je i oprema partnera, posebno Sjedinjenih Država, koja je angažovana u okviru Immediate Response 23. Na izložbi su posebno istaknuti borbeni helikopteri „AH-64 Apache“, kao i „UH-60“ i „HH-60“ Black Hawk (Crni Jastreb), „CH-47“ (Chinook) teretni helikopteri američke proizvodnje, ali i „Мi 8/17“. Na izložbi su prikazana i vozila HMMWV – The High Mobility Multipurpose Wheeled Vehicles (Humvee) (Visokomobilna višenamenska vozila na točkovima), atomsko-biološko-hemijska i sanitetska vozila opremljena sa najnovijom tehnologijom i opremom, a posebnu pažnju su privukla i laka taktička oklopna vozila „JLTV“ (Joint Light Tactical Vehicle), oklopna vozila „Kobra“ i „Hermelin“. Važan deo izložbe je bio predstavljanje Projekta Origin (Project Origin), robotizovanog borbenog vozila koje se nalazi u test fazi u okviru Komande za razvoj borbenih sposobnosti vojske Sjedinjenih Država.[5]
Dodatnu pažnju na održavanje DEFENDER 23 na Balkanu prvuklo je učešće Kosovskih snaga bezbednosti, što je ozvaničeno svečanom ceremonijom u Prištini 21. maja.[6] Kosovske snage bezbednosti ne učestvuju prvi put u združenoj vežbiDEFENDER, prvo učešće im je bilo 2021. godine, međutim, u znatno manjem obimu. U okviru DEFENDER 23 učestvuje ukupno 1300 pripadnika Kosovskih snaga bezbednosti, iako je to u suprotnosti sa odredbama Rezolucije Ujedinjenih Nacija 1244, koja isključuje mogućnost postojanja albanskih oružanih snaga na teritoriji Kosova. Prema izjavama zvaničnika prisutnih na ceremoniji u Prištini cilj vežbi je demonstracija sposobnosti snaga Sjedinjenih Država i partnera, misleći prvenstveno na Kosovo* koje nije članica NATO saveza, ali je važan strateški partner SAD na Balkanu.[7] Uključivanje Kosovskih snaga bezbednosti u DEFENDER 23 ima za cilj da osnaži veze i saradnju između Kosova* i NATO, ali i da istakne snažno prijateljstvo između Kosova* i SAD. Teritorija Kosova je strateški važna za NATO savez zbog centralnog položaja na Balkanu, a važnost za SAD se posebno manifestuje kroz američko vojno pristusvo na Kosovu i bazu Camp Bondsteel (Kamp Bondstil). Osnaživanje partnerstva sa Kosovom* za SAD predstavlja najvažniji cilj uključivanja Kosovskih snaga bezbednosti u vojne vežbe, a osnaživanjem njihovih kapaciteta teže da uspostave sposobnu armiju koja može biti stub odbrane njihovim interesima na prostoru Balkana u slučaju pretnje. Pet članica NATO saveza nije priznalo Kosovo kao nezavisnu državu, ali uključivanjem Kosova* u DEFENDER 23 se ističe da je većina država u okviru saveza pružila podršku Kosovskoj nezavisnosti, čime se dodatno osnažuje politička i međunarodna pozicija Kosova*. Važno je napomenuti da se učešće Kosova* u DEFENDER 23 ne može smatrati isključivo namerom SAD da promoviše postojanje Kosovskih snaga bezbednosti i kosovske nezavisnosti. Budući da se vojna vežba Immediate Response 23odvija širom regiona, a inicijativa DEFENDER u celoj Evropi, učešće Kosova* samo naglašava fokus SAD na saradnju sa partnerima, ali i testiranje mogućnosti za brzo delovanje u slučaju da je to neophodno na svim teritorijama obuhvaćenih planiranim aktivnostima, uključujući i Kosovo* kao strateški važnu tačku.Ipak, zbog razvoja događaja na Kosovu* povezanim sa protestom Srba u opštinama sa srpskom većinom i nesrazmernim nasiljem kosovske policije nad njima, SAD su 30. maja isključile Kosovo* iz DEFENDER 23.[8]
DEFENDER 23 je u odnosu na ostale inicijative ovog tipa u prethodnim godinama delimično promenio svoju svrhu. Iako je prikazivanje sposobnosti NATO saveza i partnera u Evropi prethodnih godina imalo za cilj odvraćanje potencijalnih izazivača od napada ili nekog drugog oblika agresije, u kontekstu rata u Ukrajini DEFENDER 23 dobija novu demonstrativnu ulogu. Budući da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, mnoge okolne države su u strahu od prelivanja sukoba na njihovu teritoriju, zbog čega su, poput Švedske i Finske zatražile zaštitu NATO saveza.[9] Pošto mehanizam odvraćanja Rusije u slučaju rata u Ukrajini nije imao rezultata, SAD koriste priliku da tokom DEFENDER 23 demonstriraju sposobnost za brzo reagovanje i raspoređivanje jedinica na teritorijama svojih saveznika u Istočnoj Evropi i na Balkanu. Oružane snage koje učestvuju u vežbi Immediate Response 23 se nalaze širom Balkana, a prema planu inicijative DEFENDER 23, njena završna faza, odnosno trećau nizu vojne vežbe pod nazivom Saber Guardian 23, održaće se od 29. maja do 9. juna. Tokom ove vežbe snage raspoređene u više zemalja na poluostrvu će se udružiti u Rumuniji. Učešće Kosovskih snaga bezbednosti u ovom delu DEFENDER 23 nije prema planu predviđeno, budući da Rumunija nije priznala nezavisnost Kosova. Ideja Saber Guardian 23 je da demonstrira sposobnost SAD da brzo okupi, rasporedi, pripremi i integriše svoje i oružane snage saveznika iz unutrašnjosti Evrope na jednom mestu radi podrške NATO.[10] Koncetrisanje vojnih snaga u veoma kratkom roku u Rumuniji, državi koja se graniči sa Ukrajinom je direktna poruka Rusiji da su SAD spremne i sposobne da udruženo brane svoje saveznike u Istočnoj Evropi. Dodatno, vežbe DEFENDER 23 za saveznike SAD i partnere predstavljaju garanciju da je NATO sposoban da efikasno raspodeli trupe u slučaju neposredne opasnosi, prvenstveno od strane Ruske Federacije, što im pruža i dodatni osećaj sigurnosti.
[1]U.S. Army Europe and Africa. (n.d.). About Defender 23. Veb-sajtU.S. Army Europe and Africa. Pristupljeno 28. 5. 2023.
*This designation is without prejudice to positions on status and is in line with UNSCR 1244 and the ICJ opinion on Kosovo Declaration of Independence*
[2]U.S. Army Europe and Africa. 2023, maj17. News release: Immediate Response 23, Second of Three Major Defender 23-Linked Exercises. Veb-sajt U.S. Army Europe and Africa. Pristupljeno 28. 5. 2023.
[3]Nedeljnik. 2023, maj 23. U Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji počele NATO vojne vežbe. Veb-sajt Nedeljnik. Pristupljeno 28. 5. 2023.
[4]Ministarstvo odbrane Crne Gore. 2023, Maj 23. Immediate Responce 23. Facebook post. Facebook. Pristupljeno 29. 5. 2023.
[5]Армија на Република Северна Македонија. 2023, maj 22. Голема посетеност на приказот на воздухопловите, возила и опрема од вежбата „Брз одговор 23“, на денешниот отворен ден за јавноста на спортскиот аеродром „Аџи тепе“ во Куманово. Veb-sajt Армија на Република Северна Македонија (mil.mk). Pristupljeno 29. 5. 2023.
[6]Radio Slobodna Evropa. 2023, maj 21. Na Kosovu najveća vojna vježba NATO-a i SAD na Balkanu. Veb-sajt Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[7]Euronews Albania. 2023, maj 21. Largest military exercise “Defender Europe ‘23” officially starts in Kosovo. Veb-sajt Euronews Albania. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[8]N1. 2023, maj 30. SAD „kažnjavaju“ Kosovo: Otkazano im učešće na vojnoj vežbi „Defender Europe“. Veb-sajt N1. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[9]Kleberg, Charlotte & Black, James. 2023, april 4. Finland Joins NATO, Sweden’s Accession Remains Uncertain. Veb-sajt RAND Corporation. Pristupljeno 30. 5. 2023.
[10]Welch, Terry. 2023, maj 24. Final DEFENDER 23 exercise, Saber Guardian 23, begins. Veb-sajt U.S. Army. Pristupljeno 30. 5. 2023.
UPOZORENJE na aktuelnu cyber opasnost!!!
Dobili smo upozorenje na još jednu novu “cyber” opasnost koja se širi internetom.
Upozoravamo članove SUSB-a i građane, da ukoliko na svoju mail adresu, dobiju mail od strane nepoznatog lica (gde se pre simbola – “@” nalaze brojevi, ili nakon simbola – “@” stoji mup.gov.rs ) da iste NE OTVARAJU!
Reč je o poruci koja se šalјe sa VPN servisa u inostranstvu preko koga se lažno predstavlјa da se mail šalјe sa adrese Ministarstva unutrašnjih poslova, a prilog čini fajl „pdf.iso“ (dole niže primer u slici), koji u sebi sadrži maliciozni „TROJANAC“ koji detektuje 22 antivirusna alata.
Ukoliko dobijete takav mail, potrebno je da isti prijavite odeljenju za VTK na mail adrsu vtk@mup.gov.rs.
Izgled priloga koji se šalje kroz ovakav mail:

Povodom katastrofe izazvane zemljotresima u Turskoj i Siriji
Ima već 5 dana kako je područje Turske i Sirije pogođeno veoma jakim zemljotresima koji su izazvali nezapamćeno stradanje i nesreću velikih razmera.
Apelujemo ovom prilikom na opštu globalnu humanost i depolitizaciju u ovoj katastrofi koja je zadesila narod Turske, a posebno Sirije.
Svim stanovnicima ovom katastrofom pogođenih oblasti želimo da se brzo i bezbedno vrate normalnom i sigurnom životu sa svojim porodicama i prijateljima. Porodicama koje su ostale bez nekog od svojih članova, onima koji su ostali bez svojih dragih osoba, prijatelja i komšija želimo da nađu snage da svoj bol i gubitak lakše podnesu i da sakupe snage da nastave bolji i sigurniji život. Za sve one koji su izgubli život, a posebno decu se molimo da su sada na “boljem mestu” i naš žal je za njima zaista veliki i solidaran sa narodom Turske i Sirije.

U ovoj ogromnoj muci i pojavi koja je bez najave ostvarila svoju bezbednosnu pretnju, među prvima su priskočili u pomoć i naši heroji – vatrogasci-spasioci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i svi im mi kao Udruženje šaljemo podršku i molitvu da istraju u svojim naporima, izdrže sve teškoće i vrate se bezbedno i dobro nazad kući svojim porodicama.

Takođe, skrećemo pažnju na ozbiljnost i poštovanje kada su u pitanju bezbednosne preventivne mere i radnje, kao i poštovanje građevinskih propisa i standarda, koji su se ipak pokazali kao neophodnost i egzistencijalna potreba u zaštiti života i zdravlja ljudi. Kao što smo videli, priroda može da uzvrati i zada udarac ljudima na razne načine, ali je potrebno da se sve to shvati ozbiljno i da naša ponašanja i postupci budu što više bezbedni i u skladu sa prirodom, koliko god je to moguće savremenom čoveku da ima kvalitetan i bezbedan suživot sa prirodom.
Photo: Tanjug/Kurir/BBC
POZIV NA SARADNJU Zainteresovanim organizacijama i pojedincima iz stručne javnosti
Predmet saradnje: Analiza i komentar novog Nacrta Zakona o unutrašnjim poslovima i drugim srodnim zakonima i Pravilnicima u oblasti Policije
Pozivamo zaintereovane pojedince eksperte, profesionalna lica, profesionalna/strukovna udruženja i sindikate u oblasti policijskih poslova u cilju zajedničke analize i upućivanju komentara odnosno izmene i dopune Nacrta Zakona o unutrašnjim poslovima i drugim pratećim zakonima i paravilnicima iz oblasti policijskih poslova i ministartsva unutrašnjih poslova, kroz Кriminalističko-policijsku Radionicu SUSB-a.
Profesionalna Udruženja odnosno OCD i Sindikate u oblasti policijskih poslova i pravne nauke pozvamo na potpisivanje Sporazuma o zajedničkom delovanju, dok pojedince eksperte, profesionalna lica iz iste oblasti pozivam na učešće u aktivnostima SUSB-a, kao stručni Saradici SUSB-a.
Prvi radni sastanak povodom predmeta ovog poziva biće održan u kancelarijama SUSB-a u Bulevaru Oslobođenja br. 247 u Beogradu (preko puta Hotela „M“), dana 23.12.2022.godine u 11časova uz prethodnu najavu na: bezbednost.nvo@gmail.com ili porukom na broj 064/64-31-237.
Linkovi Nacrta i Obrazloženja ZOUP:
NASTAJUĆE I OMETAJUĆE TEHNOLOGIJE U MEĐUNARODNIM ODNOSIMA I NA ZAPADNOM BALKANU
U utorak, 29. novembra 2022. godine održan je skup o nastajućim i ometajućim tehnologijama u međunarodnim odnosima i na Zapadnom Balkanu. Skup je poslednja aktivnost koja se organizuje u okviru programa stažiranja Treće generacije stažista SUSB.
Predavanje o tome šta su nastajuće i ometajuće tehnologije i njihovom značaju za međunarodne odnose i mirovne studije održao je dr Niklas Schoernig, viši naučni saradnik Instituta za proučavanje mira iz Frankfurta. Stažista EU stažiranja za neproliferaciju i razoružanje Miloš Jevtić predstavio je završni rad i istraživanje sprovedeno tokom ovog stažiranja na temu nastajućih i ometajućih tehnologija na Zapadnom Balkanu i uticaju koje one imaju na odnos snaga zemalja uključenih u podregionalnu kontrolu naoružanja.

Ceo video možete pogledati ovde.
ODRŽANO PREDAVANJE I DISKUSIJA NA TEMU LJUDSKE BEZBEDNOSTI U KONTEKSTU RUSKO-UKRAJINSKOG RATA
U sredu, 23.11.2022. godine održana je četvrta po redu aktivnost u okviru redovnog programa stažiranja SUSB. Predavanje je održala doc. dr Marija Popović Mančević sa Kriminalističko-policijskog Univerziteta.
Predavanje i diskusija prate promenu pozicije koncepta ljudske bezbednosti u odnosu na nacionalnu i ukazuje na njihovu spregu i posledice koje novo pozicioniranje ima u kontekstu rusko-ukrajinskog oružanog sukoba.
Ceo video možete pogledati ovde.
BILI SMO NA GODIŠNJOJ 11. KONFERENCIJI EU O NEPROLIFERACIJI I RAZORUŽANJU U BRISELU
Od 14. do 15. novembra 2022. godine u Briselu, Belgiji – Istituto Affari Internazionali (IAI) u ime Кonzorcijuma EU za neproliferciju i razoružanje, organizovao je “11. Кonferenciju EU o neproliferaciji i razoružanju”.
Кonferencija, u svom 11. izdanju, je veliki međunarodni događaj koji svake godine okuplja stručnjake iz ove teme iz vladinih i nevladinih institucija širom sveta. Tokom ova dva dana, učesnici su se uključili u otvorenu diskusiju, pokrivajući pitanja u vezi sa kontrolom naoružanja, razoružanjem, neproliferacijom oružja za masovno uništenje (WMD), njihovim sistemima isporuke i malokalibarskim i lakim naoružanjem (SALW) i mnogim drugim bezbednosnim pitanjima.
Cilj Кonferencije je da doprinese implementaciji Globalne strategije EU davanjem preporuka o politikama EU o neproliferaciji i razoružanju.
Naše Udruženje tj Centar SUSB-a za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje (Centar za NKNiR), koji vodi dr Marina Kostić, kao jedinu članicu iz Regiona, pa tako i Srbije Mreže evropskih istraživačkih centara ovog Konzorcijuma , predstvaljao je ova dva dana Predsednik SUSB-a – Dejan Milutinović.
Konferenciju je odlikovalo mnoštvo zanimljivih i suštinski važnih temaza stabilnost i mir u Evropi i Svetu. Zaista kvalitetna i korisna izlaganja, posebno u delu Q&A (pitanja i odgovori).
SUSB svakako koristi svaku priliku da pozove sve naučne istraživače i profesionalna lica u ovom polju da nam se pridruže u Centru za NKNiR na zajedničkim projektima i diskusijama, kako u Srbiji tako i u Regionu slanjem Pisma o nameri ili popunjavanjem dokumentacije za prijem u članstvo SUSB-a na mail: security.sector.ngo.gs@zoho.com za Centar za NKNiR – dr Marinu Kostić.
ODRŽANO PREDAVANJE NA TEMU NOVE STRATEGIJE NACIONALNE BEZBEDNOSTI SAD
U okviru redovnog stažiranja SUSB održano je treće predavanje na temu “Analiza Strategije nacionalne bezbednosti SAD 2022” koje je održao dr Vladimir Trapara, viši naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu. Predavanje je sadržalo detaljnije objašnjenje o tome šta su strategije nacionalne bezbednosti i kako se one mogu posmatrati i analizirati, kao i analizu same Startegije iz 2022. godine.


















































































