Uspešno realizovana Debata – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a na adresi Hyatt Regancy hotel, Beograd, ul. “Milentija Popovića” br. 5/1

Uspešno realizovana Debata – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a na adresi Hyatt Regancy hotel, Beograd, ul. “Milentija Popovića” br. 5/1

  Povodom ovogodišnjeg Dana zaštite od katastrofa i Međunarodnog dana bezbednosti i zdravlja na radu, Strukovno udruženje sektora bezbednosti organizovalo je Debatu – Okrugli sto 28.04.2026. u poslovnom prostoru, maloj Sali, SUSB-a Pročitajte ceo tekst.

U susretu predloga izmena i dopuna novog Porodičnog zakona u Republici Srbiji

U susretu predloga izmena i dopuna novog Porodičnog zakona u Republici Srbiji

Na prvo čitanje i praćenje primedbi ali i iskustvo u praksi, kako u praktičnim primenama zakona kod nas tako i prirode procesa donošenja zakona u Republici Srbiji, stava smo da pre bilo Pročitajte ceo tekst.

SUSB organizuje stručnu diskusiju u susret međunarodnim danima BZR i zaštite od katastrofa 28.04.’26.god.

SUSB organizuje stručnu diskusiju u susret međunarodnim danima BZR i zaštite od katastrofa 28.04.’26.god.

                MSc. Saša Kuzmanović, maš. inž. Predstavnik radionice za pitanja bezbednosti i zdravlja na radu u SUSB       Pročitajte ceo tekst.

SUSB na Fakultetu bezbednosti u Beogradu podržalo Inicijativu za uvođenje nastavnog predmeta “Bezbednosna kultura” u škole u Srbiji

SUSB na Fakultetu bezbednosti u Beogradu podržalo Inicijativu za uvođenje nastavnog predmeta “Bezbednosna kultura” u škole u Srbiji

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) obavešteno je i kontaktirano od strane pokretača inicijative za uvođenje predmeta „Bezbednosna kultura“ u obrazovni sistem Republike Srbije, prof. Mileta Spasića, ispred Fakulteta bezbednosti. Prepoznajući značaj ove Pročitajte ceo tekst.

U SUSB ZAPOČELO PETO EU STAŽIRANJE ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U SUSB ZAPOČELO PETO EU STAŽIRANJE ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti danas je započelo peto stažiranje u okviru programa stažiranja Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje. Naš stažista tokom ovog programa je Marko Filipović sa Fakulteta političkih nauka Pročitajte ceo tekst.

Uspešno realizovana stručna diskusij – Okrugli sto “Izazovi zdrave i bezbedne socoijaliazcije dece”

Uspešno realizovana stručna diskusij – Okrugli sto “Izazovi zdrave i bezbedne socoijaliazcije dece”

Dana 25.03.2026. godine na Fakultetu za diplomatiju i bezbednost, kroz Inicijativu „Bezbedna deca / bezbedno društvo“, koju je pokrenulo Strukovno udruženje sektora bezbednosti, uspešno je realizovan treći u nizu stručni okrugli sto. Pročitajte ceo tekst.

III Okrugli sto SUSB-a – “Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” na FDB – 25.mart 2026.godine

III Okrugli sto SUSB-a – “Izazovi zdrave i bezbedne socijalizacije dece” na FDB – 25.mart 2026.godine

Bezbednost dece ne sme da bude tema o kojoj govorimo samo kada se pojavi problem – ona zahteva kontinuiran rad, saradnju i otvoren dijalog svih koji učestvuju u njihovom odrastanju. Nakon dva Pročitajte ceo tekst.

OBAVEŠTENJE O ODLAGANJU REDOVNOG GODIŠNJEG STAŽIRANJA U SUSB

OBAVEŠTENJE O ODLAGANJU REDOVNOG GODIŠNJEG STAŽIRANJA U SUSB

Obaveštavamo sve zainteresovane, naše drage prijatelje i studente, da se redovno godišnje stažiranje za šestu generaciju stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti neće održati u uobičajnom terminu u novembru 2025. godine, usled kasnijeg Pročitajte ceo tekst.

NAJAVLJUJEMO ODRŽAVANJE NAŠEG 2. STRUČNOG SKUPA SA TEMOM – “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

NAJAVLJUJEMO ODRŽAVANJE NAŠEG 2. STRUČNOG SKUPA SA TEMOM – “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

  Nastavljamo našu inicijativu za koju su nas podržali naši partneri i pozivamo sve pojedince i organizacije iz šire stručne javnosti i praktičare iz profesija koje imaju interesa u ovoj temi.  Skup Pročitajte ceo tekst.

UČEŠĆE NA 14. SAVETODAVNOM SASTANKU KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANjE

UČEŠĆE NA 14. SAVETODAVNOM SASTANKU KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANjE

Generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti dr Marina Kostić Šulejić učestvovala je 16. septembra 2025. godine na Četrnaestom savetodavnom sastanku Konzorcijuma EU za Pročitajte ceo tekst.

U SUSB TREĆI PUT OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE

U SUSB TREĆI PUT OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE

  U Strukovnom udruženju sektora bezbednosti treći put je obeležen 1. septembar kao Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije. Sastanak je okupio i alimniste SUSB a glavna tema skupa bila je Pročitajte ceo tekst.

SUSB SE PRIDRUŽILO MEĐUNARODNOM POZIVU NA AKCIJU ZA ZAUSTAVLJANJE I PREOKRETANJE TRKE U NUKLEARNOM NAORUŽANJU

SUSB SE PRIDRUŽILO MEĐUNARODNOM POZIVU NA AKCIJU ZA ZAUSTAVLJANJE I PREOKRETANJE TRKE U NUKLEARNOM NAORUŽANJU

Strukovno udruženje sektora bezbednosti se 23. jula 2025. godine pridružilo pozivu velikog broja organizacija civilnog društva, bivših vladinih funkcionera, vodećih akademika i stručnjaka, na hitnu akciju kako bi se zaustavila i preokrenula Pročitajte ceo tekst.

NAORUŽAVANJE NEMAČKE – VOL. 3

NAORUŽAVANJE NEMAČKE – VOL. 3

Autor: Mile Obrenović Kraj Prvog svetskog rata je za Nemačku označio početak nametnute demilitarizacije od strane pobedničkih sila, kako bi se sprečilo da Nemačka opet bude u stanju da ponovo započne rat Pročitajte ceo tekst.

ANALIZA: PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA

ANALIZA: PRETEĆI I VRLO MOGUĆI, ORUŽANI SUKOB INDIJE I PAKISTANA

AUTOR: Miroslav Vukas, Mast.polit.spec.za bezbednost, borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala, dipl.ecc U tekstu analize potencijalnog ratnog sukoba, aktuelnog ovih dana između indije i  pakistana, autor u tekstu sopstvenog viđenja i razvoja Pročitajte ceo tekst.

USPEŠNO REALIZOVAN ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU

USPEŠNO REALIZOVAN ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU

  U Centru za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti uspešno je realizovan četvrti program Stažiranja EU za neproliferaciju i razoružanje.   Stažista EU stažiranja je bio dr Miad Pročitajte ceo tekst.

JAVNO PITANjE STRUKE I PROFESIJE O PROJEKTU „BEOGRADSKA SLUŽBA BEZBEDNOSTI“

JAVNO PITANjE STRUKE I PROFESIJE O PROJEKTU „BEOGRADSKA SLUŽBA BEZBEDNOSTI“

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) obraća se javnosti i skupštinskim odborima nadležnim za bezbednost povodom najavljenog osnivanja Beogradske službe bezbednosti – projekta koji je predstavio gradonačelnik Beograda, gospodin Aleksandar Šapić, u decembru Pročitajte ceo tekst.

ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.

ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.

Autor: dr Marina Kostić Šulejić ŠTA SE SVE KRIJE IZA DOGOVORA HRVATSKE, ALBANIJE I KOSOVA O ODBRAMBENOJ SARADNJI OD 19.3.2025.? Zajednička izjava o odbrambenoj saradnji Hrvatske, Austrije i Kosova (HAK) potpisana je Pročitajte ceo tekst.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST !!!

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST !!!

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je nestranačka, apolitična, neprofitna, nevladina, strukovna / profesionalna organizacija koja okuplja eksperte, aktivne i penzionisane profesionalce iz različitih oblasti bezbednosti i u vezi sa bezbednošću u javnom i Pročitajte ceo tekst.

SUSB & 4S GloSec uspešno završili prvu u nizu stučnih diskusija – “Bezbedna deca – Bezbedno društvo”

SUSB & 4S GloSec uspešno završili prvu u nizu stučnih diskusija – “Bezbedna deca – Bezbedno društvo”

Strukovno udruženje sektora bezbednosti i 4S Globalna bezbednost su dana 12. februara-2025.godine u prostorijma “4S GloSec”, vrlo uspešno realizvali prvu od mnogih u nizu planiranih stručnih diskusija sa nazivom “Bezbedna deca – Pročitajte ceo tekst.

U SUSB ZAVRŠEN TREĆI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U SUSB ZAVRŠEN TREĆI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U petak, 31. januara 2025. godine završen je treći program stažiranja Evropske unije za neproliferaciju i razoružanje koji se u prethodna tri meseca održavao u našem Udruženju.    Program je završila dr Pročitajte ceo tekst.

U SUSB ZAPOČET ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U SUSB ZAPOČET ČETVRTI PROGRAM STAŽIRANJA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

  U SUSB je započet četvrti Program stažiranja EU za neproliferaciju i razoružanje.   Stažista u našem Udruženju koji će proći kroz program stažiranja je dr Miad Nakhavali koji će se baviti Pročitajte ceo tekst.

Dodeljena nagrada SUSB-a “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima” za 2024. godinu

Dodeljena nagrada SUSB-a “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima” za 2024. godinu

Po drugi put smo dodelili i nagradu “Mlade žene u nauci o međunarodnim odnosima”, koja se dodeljuje u okviru naše Balkanske mreže akademskih istraživača, a dobitnica je msr Ivana Dunjić, istraživač-pripravnik u Pročitajte ceo tekst.

Dodela sertifikata petoj generaciji stažista SUSB

Dodela sertifikata petoj generaciji stažista SUSB

Dodelili smo sertifikate našoj Petoj generaciji stažista.     Bilo je zadovoljstvo slušati izlaganja na teme koje su obradili tokom stažiranja, a njihovi radovi naći će se uskoro u našem Zborniku radova. Pročitajte ceo tekst.

NAJAVA OKRUGLOG STOLA : “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

NAJAVA OKRUGLOG STOLA : “BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO DRUŠTVO”

Najavljujemo okrugli sto „Bezbedna deca – bezbedno društvo“, koji će se održati: 📅 12. februar 2025. godine 🕔 17:00–19:30 📍 Baštovanska 1/6, Beograd, GloSec akademija   OKRUGLI STO ,,BEZBEDNA DECA – BEZBEDNO Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE O REŽIMU NEPROLIFERACIJE

ODRŽANO PREDAVANJE O REŽIMU NEPROLIFERACIJE

U okviru programa Pete generacije stažista SUSB 3.12.2024. godine održano je predavanje Dr. Leonarda Bandarre, istraživača postdoktorskih studija Univerziteta Duisburg-Esen.     Dr. Bandarra je učesnicima skupa predstavio institucionalnu strukturu režima neproliferacije, Pročitajte ceo tekst.

PREDAVANJE O NUKLEARNOM PORETKU UTORAK, 3 DECEMBAR U 15.00, ZOOM

PREDAVANJE O NUKLEARNOM PORETKU UTORAK, 3 DECEMBAR U 15.00, ZOOM

Imamo čast da najavimo predavanje Dr. Leonardo Carvalho Bandarra, istraživača postdoktorskih studija Univerziteta u Duisburgu-Esen, Nemačka, koji će nam govoriti o razumevanju režima neproliferacije – institucija i tehnoloških sposobnosti i predstaviti svoju najnoviju Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE NA TEMU SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU I ENERGETSKOJ BEZBEDNOSTI

ODRŽANO PREDAVANJE NA TEMU SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU I ENERGETSKOJ BEZBEDNOSTI

U okviru Pete generacije stažiranja u Strukovnom udruženju sektora bezbednosti održano je predavanje na temu sukoba na Bliskom istoku i energetskoj bezbednosti, pre svega u odnosu na izazove uključivanja nuklearne energije u Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE O DRONOVIMA I VOJNICIMA

ODRŽANO PREDAVANJE O DRONOVIMA I VOJNICIMA

U okviru Pete generacije stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti u utorak, 26.11.2024. godine dr Srđan Korać je održao predavanje na temu “Dronovi i vojnici: Da li napredne tehnologije demitologizuju borbeno iskustvo?”    Pročitajte ceo tekst.

REALIZOVAN PROJEKAT O MEDIJSKOJ PISMENOSTI I BORBI PROTIV DEZINFORMACIJA

REALIZOVAN PROJEKAT O MEDIJSKOJ PISMENOSTI I BORBI PROTIV DEZINFORMACIJA

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je u četvrtak, 21. novembra 2021. godine realizovalo skup o medijskoj pismenosti i borbi protiv dezinformacija o Evropskoj uniji. Skup je realizovan u okviru istoimenog projekta koji podržava Pročitajte ceo tekst.

ODRŽANO PREDAVANJE O BEZBEDNOSNOJ I ODBRAMBENOJ POLITICI SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

ODRŽANO PREDAVANJE O BEZBEDNOSNOJ I ODBRAMBENOJ POLITICI SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA

U okviru Pete generacije stažiranja u SUSB u ponedeljak, 25. novembra 2024. godine održano je predavanje na temu bezbednosne i odbrambene politike Sjedinjenih Američkih Država. Predavanje je održao Džon Kapelo, bivši izaslanik Pročitajte ceo tekst.

REALIZOVANO PREDAVANJE O NUKLEARNOJ ENERGIJI I BOMBI U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽIRANJA

REALIZOVANO PREDAVANJE O NUKLEARNOJ ENERGIJI I BOMBI U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽIRANJA

U ponedeljak, 18. novembra 2024. godine održano je drugo po redu predavanje koje se održava u okviru Pete generacije stažiranja u SUSB.     Predavanje o nuklearnoj energiji i nuklearnoj bombi održao Pročitajte ceo tekst.

ODRŽAN SKUP O DIPLOMATIJI I OBAVEŠTAJNOM RADU U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽISTA SUSB

ODRŽAN SKUP O DIPLOMATIJI I OBAVEŠTAJNOM RADU U OKVIRU PETE GENERACIJE STAŽISTA SUSB

  U petak, 15. novembra 2024. godine održan je prvi skup u okviru Pete generacije stažista SUSB.       Skup je okupio aktuelne stažiste SUSB dok su predavači bili Dušan Spasojević, Pročitajte ceo tekst.

DR. MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ UČESTVOVALA NA GODIŠNJOJ KONFERENCIJI KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE 2024

DR. MARINA KOSTIĆ ŠULEJIĆ UČESTVOVALA NA GODIŠNJOJ KONFERENCIJI KONZORCIJUMA EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE 2024

Dr. Marina Kostić Šulejić, generalni sekretar i rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB, učestvovala je od 12. do 14. novembra 2024. godine na redovnoj Godišnjoj konferenciji Konzorcijuma Evropske unije Pročitajte ceo tekst.

SPECIJALNA BANKARSKA PONUDA ZA SVE ČLANOVE I SARADNIKE SUSB-A

SPECIJALNA BANKARSKA PONUDA ZA SVE ČLANOVE I SARADNIKE SUSB-A

Specijalni paket ponuda OTP banke mogu koristiti svi tipovi članstva SUSB-a koji su zaposleni u državnom i privatnom sektoru bezbednosti i naučno-istraživačkim institutima, ali i penzioneri uz posebne uslove. Poseban tretman imaju Pročitajte ceo tekst.

SUSB ZAPOČEO PETI CIKLUS STAŽIRANJA

SUSB ZAPOČEO PETI CIKLUS STAŽIRANJA

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je u četvrtak, 7. novembra 2024. godine, započelo Peti ciklus stažiranja. Četrnaest studenata osnovnih akademskih, master i doktorskih studija sa Fakulteta političkih nauka, Fakulteta bezbednosti, Pravnog fakulteta Univerziteta Pročitajte ceo tekst.

SUSB REALIZUJE TREĆE STAŽIRANJE EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

SUSB REALIZUJE TREĆE STAŽIRANJE EU ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

U Centru za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje Strukovnog udruženja sektora bezbednosti 04.11.2024.godine je započelo novo stažiranje o neproliferaciji i razoružanju koje podržava Evropska unija.   Ovo je treće ovakvo stažiranje, nakon Pročitajte ceo tekst.

OPEN CALL FOR THE 2024 AWARD YOUNG WOMEN IN INTERNATIONAL RELATIONS SCIENCE

OPEN CALL FOR THE 2024 AWARD YOUNG WOMEN IN INTERNATIONAL RELATIONS SCIENCE

The Call for applications for the YOUNG WOMEN IN INTERNATIONAL RELATIONS SCIENCE AWARD is now open and lasts until 30 November 2024.   To apply, send a CV and a short research Pročitajte ceo tekst.

KONKURS ZA STAŽIRANJE U STRUKOVNOM UDRUŽENJU SEKTORA BEZBEDNOSTI

KONKURS ZA STAŽIRANJE U STRUKOVNOM UDRUŽENJU SEKTORA BEZBEDNOSTI

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) poziva studente svih nivoa studija da se prijave na konkurs za petu generaciju stažista.   Prijava se vrši slanjem biografije i motivacionog pisma na mail security.sector.ngo.gs@zoho.com   do Pročitajte ceo tekst.

SUSB UČESTVOVALO NA X MEĐUNARODNOM FORUMU „BEZBEDNOST ZA BUDUĆNOST 2024“ – S4 GLOSEC

SUSB UČESTVOVALO NA X MEĐUNARODNOM FORUMU „BEZBEDNOST ZA BUDUĆNOST 2024“ – S4 GLOSEC

                       Strukovno udruženje sektora bezbednosti je imalo čast da učestvuje na X Međunarodnom forumu „Bezbednost za budućnost 2024“, organizacije  i S4 GLOSEC i Regionalne Asocijacije za Bezbednost i Krizni Menadžment Pročitajte ceo tekst.

SUSB UČESTVOVALO KAO PARTNERSKA ORGANIZACIJA U REALIZACIJI PROJEKTA “IZGRADNJA KAPACITETA ZA MEDIJSKU PISMENOST U BORBI PROTIV ŠIRENJA LAŽNIH INFORMACIJA”

SUSB UČESTVOVALO KAO PARTNERSKA ORGANIZACIJA U REALIZACIJI PROJEKTA “IZGRADNJA KAPACITETA ZA MEDIJSKU PISMENOST U BORBI PROTIV ŠIRENJA LAŽNIH INFORMACIJA”

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) je kao partnerska organizacija učestvovalo u realizaciji projekta pod koordinacijom crnogorskog Alfa centra, a koji je odobren od strane Međunarodnog višegradskog fonda, upućivanjem učesnika na Letnju školu Pročitajte ceo tekst.

OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA I ODRŽAN PRVI SKUP ALUMNISTA SUSB

OBELEŽEN DAN BORBE PROTIV NASILJA I ODRŽAN PRVI SKUP ALUMNISTA SUSB

Strukovno udruženje sektora bezbednosti je 2. septembra 2024. godine obeležilo Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije na Visokoj školi strukovnih studija – EDUKA.   Dan je prvi put uspostavljen u septembru Pročitajte ceo tekst.

Rukovodilac Centra za NKNiR učetvovala na skupu u Podgorici

Rukovodilac Centra za NKNiR učetvovala na skupu u Podgorici

Rukovodilac Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB dr Marina Kostić Šulejić učestvovala je 28. i 29. maja 2024. godine u Podgorici na skupu posvećenom unapređenom konvencionalnom naoružanju i neproliferaciji oružja Pročitajte ceo tekst.

Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?

Godinu dana posle stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca i dalje se pitamo…?

Šta nam je potrebno kao društvu za bolju bezbednost dece i mladih?   Godinu dana nakon stravičnih događaja u Beogradu i okolini Mladenovca , kao i ekspanziji negativnih devijantnih i uznemirujućih ponašanja Pročitajte ceo tekst.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE SUSB POVODOM NAJAVA O UKIDANJU ZAKONA O ZABRANI IZGRADNJE NUKLEARNIH ELEKTRANA U SRBIJI

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST CENTRA ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE SUSB POVODOM NAJAVA O UKIDANJU ZAKONA O ZABRANI IZGRADNJE NUKLEARNIH ELEKTRANA U SRBIJI

Povodom namere uvođenja nuklearne energije u Srbiji, Centar za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje SUSB poziva rukovodstvo Srbije da:   Obavesti javnost o tačnom sadržaju Memoranduma o razumevanju sa Francuskom elektroprivredom, uključujući Pročitajte ceo tekst.

PASS Treining Centar cours – “Maritime Security Operations”

PASS Treining Centar cours – “Maritime Security Operations”

SUSB Trening Centar organizuje kurs – “Maritime Security Operations” u Srbiji/Beogradu za sve zainteresovane pojedince. 26. april – 29. april 2024. Trajanje : 4 dana (3 dana učionica + 1 dan streljana na kopnu) Pročitajte ceo tekst.

Povodom napada huligana na posetioce košarkaške utakmice “Eurolige” u Beogradu 26.01.2024.god.

Povodom napada huligana na posetioce košarkaške utakmice “Eurolige” u Beogradu 26.01.2024.god.

U Beogradu 26.01.2024.godine u “Štark areni”, u večernjim satima se održala košarkaška utakmica između beogradskog košarkaškog kluba “Partizan” i košarkaaškog kluba “Žalgirisa” iz Kaunasa – Litvanije, a u sklopu takmičenju “Eurolige” koji Pročitajte ceo tekst.

AKADEMSKI KURS SUSB ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE

AKADEMSKI KURS SUSB ZA NEPROLIFERACIJU, KONTROLU NAORUŽANJA I RAZORUŽANJE

Na Akademski kurs SUSB se mogu prijaviti svi istraživači i druga zainteresovana lica za polje kontrole naoružanja, neproliferacije i razoružanja, kako iz društvenih, tako i prirodnih nauka.   Kurs će trajati 3 Pročitajte ceo tekst.

AKTUELNI SUKOB IZRAELA ( IDF ) I HAMASA U POJASU GAZE

AKTUELNI SUKOB IZRAELA ( IDF ) I HAMASA U POJASU GAZE

Priredio:S.S.U.B. – saradnik Miroslav Vukas, Mast .polit.spec.dipl.ecc za bezbednost,borbu protiv teroizma i org.kriminala Kraj ili novi početak celokupnh svetskih političkih, ekonomskih, industrijskih, geopolitičkih, religijiskih odnosa…, i drugih relacija na globalnom nivou, a koji Pročitajte ceo tekst.

 

Category Archives: Međunarodna bezbednost

BILI SMO NA GODIŠNJOJ 11. KONFERENCIJI EU O NEPROLIFERACIJI I RAZORUŽANJU U BRISELU

Od 14. do 15. novembra 2022. godine u Briselu, Belgiji – Istituto Affari Internazionali (IAI) u ime Кonzorcijuma EU za neproliferciju i razoružanje, organizovao je “11. Кonferenciju EU o neproliferaciji i razoružanju”.

Кonferencija, u svom 11. izdanju, je veliki međunarodni događaj koji svake godine okuplja stručnjake iz ove teme iz vladinih i nevladinih institucija širom sveta. Tokom ova dva dana, učesnici su se uključili u otvorenu diskusiju, pokrivajući pitanja u vezi sa kontrolom naoružanja, razoružanjem, neproliferacijom oružja za masovno uništenje (WMD), njihovim sistemima isporuke i malokalibarskim i lakim naoružanjem (SALW) i mnogim drugim bezbednosnim pitanjima.

Cilj Кonferencije je da doprinese implementaciji Globalne strategije EU davanjem preporuka o politikama EU o neproliferaciji i razoružanju.

Naše Udruženje tj Centar SUSB-a za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje (Centar za NKNiR), koji vodi dr Marina Kostić,  kao jedinu članicu iz Regiona, pa tako i Srbije Mreže evropskih istraživačkih centara ovog Konzorcijuma , predstvaljao je ova dva dana Predsednik SUSB-a – Dejan Milutinović.

Konferenciju je odlikovalo mnoštvo zanimljivih i suštinski važnih temaza stabilnost i mir u Evropi i Svetu. Zaista kvalitetna i korisna izlaganja, posebno u delu Q&A (pitanja i odgovori). 

  

SUSB svakako koristi svaku priliku da pozove sve naučne istraživače i profesionalna lica u ovom polju da nam se pridruže u Centru za NKNiR na zajedničkim projektima i diskusijama, kako u Srbiji tako i u Regionu slanjem Pisma o nameri ili popunjavanjem dokumentacije za prijem u članstvo SUSB-a na mail: security.sector.ngo.gs@zoho.com za Centar za NKNiR – dr Marinu Kostić.

ODRŽANO PREDAVANJE NA TEMU NOVE STRATEGIJE NACIONALNE BEZBEDNOSTI SAD

 
 
 
 

U okviru redovnog stažiranja SUSB održano je treće predavanje na temu “Analiza Strategije nacionalne bezbednosti SAD 2022” koje je održao dr Vladimir Trapara, viši naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu. Predavanje je sadržalo detaljnije objašnjenje o tome šta su strategije nacionalne bezbednosti i kako se one mogu posmatrati i analizirati, kao i analizu same Startegije iz 2022. godine. 

 
 

Celo izlaganje možete pogledati ovde.

 

SUSB ODRŽAO DEBATU O RUSKIM OPRAVDANJIMA ZA I NATO POGLEDU NA RAT U UKRAJINI

U okviru stažiranja Treće generacije stažista SUSB održana je debata na temu rusikih opravdanja za i NATO pogleda na rat u Ukrajini.

U debati su učestvovali dr Mihajlo Vučić, viši naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu, koji je govorio o opravdanjima koje Rusija navodi za oružanu intervenciju u Ukrajini i Jan Cingel, osnivač istraživačkog centra Strategic Analysis is Slovačke, koji se stažistima obratio na temu NATO pogleda na rusku oružanu intervenciju u Ukrajini.

Debatu su pored uvodnih izlaganja govornika činile i izuzetna razmena argumenata među njima, kao i pitanja stažista i odgovori na njih.

Ceo video možete pogledati ovde.

PROLIFERACIJSKA KRIZA NA BLISKOM ISTOKU: SLUČAJ IRANA

U okviru programa stažiranja Treće generacije stažista SUSB 7. novembra 2022. godine održan prvi skup pod nazivom „Proliferacijska kriza na Bliskom istoku: slučaj Irana“.

Na skupu su govorili Andrej Stefanović iz Ministarstva spoljnih poslova R. Srbije, Stefan Jojić, stažista Bečkog centra za razoružanje i neproliferaciju (VCDNP) i dr Miad Nakhavali. Andrej Stefanović je stažistima SUSB predstavio ideju i značaj koncepta Zone slobodne od nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, dok je Stefan Jojić govorio o Iranskom nuklearnom sporazumu i njegovoj budućnosti. Dr Miad Nakhavali je skupu predstavio iranski pogled na proliferacijsku krizu na Bliskom istoku. Moderator skupa bila je dr Marina Kostić, rukovodilac Programa stažiranja SUSB.

Čitav skup možete pogledati ovde.

 

DA LI JE DOŠAO KRAJ VOJNOJ NEUTRALNOSTI U EVROPI NAKON ČLANSTVA ŠVEDSKE I FINSKE U NATO?

Autor: Selena Živanović

 

 

 

Novi rat u Evropi pokrenuo je pitanje transformacije svih političkih i bezbednosnih osnova i ideja na kojima kontinent počiva. Lista neutralnih država u Evropi je prilično kratka, a sa novim, teškim bezbednosnim dilemama i pooštrenim neprijateljstvima, ulazak Švedske i Finske u NATO savez može da bude nagoveštaj kraja koncepta vojne neutralnosti u Evropi. Da li je rat u Ukrajini i podnošenje zahteva za članstvo Švedske i Finske u NATO savez pokazao da neutralnost ne može više da garantuje bezbednost? Da li su opravdane opaske da neutralne države samo nemaju hrabrosti da odaberu svoje prijatelje i neprijatelje? Za razliku od perioda Hladnog rata, linija podele danas nije u središtu Evrope već u njenom dvorištu, na granici sa postsovjetskim prostorom. Hijerarhija i integracije su sadašnja realnost Evrope. Da li to znači da će sve države unutar Evrope pre ili kasnije morati da zauzmu jasan politički i vojni stav? Neutralnost je u Hladnom ratu mogla opstati kao treći put, međutim da li je to i danas moguće? Prošlo je više od pola godine od početka rata, a sve su glasniji zaključci da neutralne pozicije znače kukavičko odbacivanje spoljne politike, pa i to da onaj ko je vojno neutralan znači da je nemoralan. Vojna neutralnost obuhvata pitanja bezbednosti, političkog suvereniteta i pitanje identiteta kao bilo koje drugo određenje spoljnopolitičkog pravca i u duhu tih tema trebalo bi razmisliti kakva je budućnost vojne neutralnosti u Evropi. Takođe, trebalo bi se osvrnuti na činjenicu koje su i finska premijerka Sana Marin i švedska premijerka Magdalena Anderson podvukle: EU niti funkcioniše niti teži da bude odbrambeni savez.[1] Većina država članica Evropske unije zavisi od NATO-a u planiranju svoje odbrane. Kakve posledice to može doneti evropskim neutralcima?

Za Švedsku i Finsku rat u Ukrajini predstavlja dramatičnu promenu bezbednosnog okruženja.  Međutim, skandinavski prostor doživljava i druge promene, na primer, važno je pomenuti i rastuću stratešku važnost Arktika gde bi pored aktuelnih sukoba trebalo zaštititi svoju poziciju u budućoj potencijalnoj borbi velikih sila na tom prostoru.

Osim toga, jasno je da su ove dve države od svog ulaska u EU, zatim intenzivno od ruske aneksije Krima, svoje spoljnopolitičko pozicioniranje vezivale sve dublje i dublje za Zapad. To se može videti na primeru Finske koja je od 2014. promenila svoju bezbednosnu strategiju u korist novih bilateralnih i multilateralnih saveza (saradnja unutar EU, uključujući saradnje preko PESCO-a i Evropskog odbrambenog fonda, podubljivanje partnerstva sa NATO). Švedska i Finska su od te godine počele  intenzivno da pojačavaju saradnju i čvrsto vezuju svoje odbrane planove jedna za drugu. Takođe, NATO je često referisao na ove dve države kao najznačajnije partnere, a one su nakon Hladnog rata učestvovale u nizu NATO operacija, ali i značajno poboljšavale svoje vojne kapacitete učinivši ih potpuno kompatibilnim sa NATO. Političko određenje pripadanja zapadnom svetu i želja za očuvanjem evropskih bezbednosnih principa bile su jasno komunicirane i povučene od obe države prilikom aplikacije za članstvo u NATO. To je naročito istaknuto kao spremnost da odbace svoje “sebične” državne interese, odnosno stabilnost i sigurnost koju im je vojna neutralnost garantovala, u korist bezbednije Evope i stavljanja svojih vojnih kapaciteta na raspolaganje očuvanja evropskog bezbednosnog poretka[2]. Ova lojalnost Evropi nije izostala ni kod drugih neutralaca, pa ni onih “tvrdih” kao što je Švajcarska, koja se sa ostalim vojno neutralnim evropskim zemljama pridružila uvođenju sankcija Rusiji. Austrija je eksplicitno naglasila da vojna neutralnost ne znači i političku neutralnost, a isto se, zajedno sa neutralnom Irskom, obavezala da će slati pomoć Ukrajini u šlemovima, pancirima, gorivu i drugim potrepštinama[3]. Takođe, prvi put u istoriji otvoreno je pitanje za raspravu o potencijalnoj saradnji sa NATO u švajcarskom federalnom parlamentu. Da li su ovo signali da vojna neutralnost postepeno počinje da bledi i postaje suvišna u ujedinjenoj solidarnoj Evropi? Još uvek nema dovoljno naznaka za tako nešto.

Potrebno je razumeti da ne postoji potpuno “čista” vojna neutralnost i da su kroz istoriju krize i ratovi uvek ostavljali pečat na ovaj koncept i transformisali ga. To se može videti i kroz to da svaka od neutralnih država praktikuje neutralnost na svoj način. Ideje koje koncept neutralnosti obuhvata takođe su značajne za evropsku bezbednosnu arhitekturu. Komunitarističke ideje, kao i uzdržavanje od nasilja i politike moći i dalje bi trebalo da ostanu važne u evropskom vrednosnom sistemu. Samo zato što ne pružaju radikalna rešenja za goruće međunarodne krize ne znači da bi ih trebalo odbaciti ili proglastiti kukavičkim. Često su vojno neutralne države veliki čuvari statusa kvo, iako to deluje nesuvislo u periodima velikih potresa kakav je nastao ratom u Ukrajini, dugoročno osiguravaju prenošenje dobrih vrednosti i praksi u budućnost.

Finska i Švedska odustale su od posredničkih i fleksibilnih uloga koje vojno neutralne države igraju u trenucima kriza procenjujući da članstvom u NATO mogu više doprineti održanju postojeće arhitekture, ali ostatak neutralnih država ipak drugačije vidi svoje mesto u krizi.

Finska bi posredničku ulogu videla samo kao produbljivanje poraznog koncepta finlandizacije, a ne kao razvijanje „Duha Helsinkija“, koji je dugo služio kao značajna ilustracija jedinstvene komunikacijske uloge koju Finska može da ima između Istoka i Zapada. Međutim, Austrija i Švajcarska još uvek mogu da održe svoj identitet medijatora i da pružaju usluge koje vojno neutralne države pružaju međunarodnoj zajednici u trenucima kriza. Austrija i Švajcarska se ne suočavaju sa neposrednom pretnjom koju percipiraju Finska i Švedska. Pretnja koju ovde države prepoznaju jeste pretnja po sam opstanak međunarodnog sistema i održanja evropske zajednice, otuda se može i objasniti nedvosmisleno političko pozicioniranje.

Kancelar Nehamer je bio prvi od evropskih lidera koji se sastao sa Putinom nakon početka rata u Ukrajini, a Švajcarska je predvodnik u humanitarnoj pomoći i duplirala je svoje fondove za tu svrhu do 2023.[4] Austrija je glasna u osuđivanju kršenja normi međunarodnog humanitarnog prava. Jasno je da ove države ne žele da se odreknu svojih posredičnih i dobrotvornih uloga koje su tipične za vojno neutralne države u međunarodnoj zajednici i zapravo su pokazale da će biti aktivnije na tom planu.

Takođe, važno je razumeti da je neutralnost za razliku od ostalih spoljnopolitičkih pravaca razvijana u duhu civilnog društva, ona je bila izraz demokratije, protivljenja ekskluzivnoj i centralističkoj moći elita i države i rezultat zagovaranja prava da se ne učestvuje u ratu. Zato je javno mnjenje važan indikator promene politike vojne neutralnosti.  Za razliku od Švedske i Finske gde se javno mnjenje proteklih godina okretalo ka NATO članstvu, u Švajcarskoj, Austriji, Irskoj, Kipru i drugim neutralnim državama u Evropi nema još uvek naznaka za tako nešto. U Švajcarskoj 90 % stanovništva želi da održi vojno neutralni status.[5]

Vojno neutralne države su uvek doprinosile evropskoj bezbednosti, pa čak i u vreme “večnog evropskog mira”, mnogi su preuzimali uloge aktivnih neutralaca i učestvovali u održanju međunarodnog poretka. Teško je odbaciti taj pravac kao nebitan i prevaziđen koncept čak i kada se istovremeno obnavljaju tenzije i produbljuje integracija. Evropa do sada nije uspela da se razvije u samostalan i jasan odbrambeni savez, pa onda ne bi trebalo da to pokušava da nadomesti tvrdim stavovima i teškom retorikom na račun vojne neutralnosti. Postoji pitanje da li su i koliko su elastične politike vojne neutralnosti u ovom trenutku kao i da li će biti suvišne u novom evropskom poretku. Međutim, potrebno je pitati se da li će i Evropa biti dovoljno elastična i inkluzivna za nove umerenije politike i očuvanje makar nekih pređašnji vrednosti i ideja.

____________________________________________________________________________________________________
[1]Valtioneuvosto, Speech by Prime Minister Sanna Marin at the annual meeting of Heads of Mission, https://valtioneuvosto.fi/en/-//10616/speech-by-prime-minister-sanna-marin-at-the-annual-meeting-of-heads-of-mission, avgust 2022
[2] Speech by Prime Minister Magdalena Andersson following meeting with NATO Secretary General in Brussels, https://www.government.se/speeches/2022/06/speech-by-prime-minister-magdalena-andersson-following-meeting-with-nato-secretary-general-in-brussels/, Jun 2022
[3] Zenger News, Austria Sends Old Helmets To Ukraine And Gives New Ones To Own Troops, https://www.zenger.news/2022/03/04/austria-sends-old-helmets-to-ukraine-and-gives-new-ones-to-own-troops, mart 2022
[4]SWI swissinfo.ch, Swiss to double aid to Ukraine, https://www.swissinfo.ch/eng/swiss-to-double-aid-to-ukraine/47727188, Jul 2022
[5] Reuters, Neutral Switzerland leans closer to NATO in response to Russia, https://www.reuters.com/markets/europe/neutral-switzerland-leans-closer-nato-response-russia-2022-05-15/, maj 2022

Naučna diplomatija – Održana naučna konferencija sa temom – “Novi Svet – Nova Realnost”

 
Održana je prva u planiranom nizu, međunarodna “on-line” naučna konferencija, kroz projekata – “Naučnom diplomatijom do međunarodnog dijaloga”, a u organizaciji “Global processes journal” (USA) i “Russian political science” (RUS), gde je SUSB bio koorganizator sa temom – “Novi Svet – Nova Realnost”.
 
U vremenu smo kada politikanstvo i  interesi pojedinih korporacijskih grupacija nadjačavaju struku i mir u društvu, te je potrebno da se nauka/struka više i dalje čuje, vidi i primeni,  bez ikakvih prepreka i diskriminacija na osnovu boje kože, etičke ili religijske pripadnost i bilo kakvog drugog odvajanja i stigmatizacije,  koristeći novi termin – NAUČNA DIPLOMATIJA.
 
Naučna diplomatija je novi termin koji predstavlja instrument čiste i na naučnim osnovama zdrave komunikacije, čak i među stranama gde političke elite ne pokazuju možda uvek toliku spremnost i potreban kapacitet da rade na otvorenoj i konstruktivnoj komunikaciji u mirnom razrešavanju pitanja koja se nameću kao problem u društvu.
 
Zaključak sa iste možete videti dole niže u originalu.
 

PASS as co-organizer of the scientific conference “New World – New Reality?”

Scientific diplomacy in 2022 is substantial not only for the development of science but also to preserve the dialogue of researchers from different countries on topical issues of world development.

 

Therefore, the authors of the book Science Diplomacy, editors of the scientific journals Global Processes and Russian Political Science – Zoran Vitorovich and Andrei Gorokhov, propose the project Science Diplomacy for international dialogue.

 

As part of this project, they are organizing an international online scientific conference New World – New Reality?  to discuss topical issues and problems.

 

 

Scientific organizations and scientists from different countries are invited to support their initiative and become partners or participants in this project and the planned conference.

 

We also consider it unacceptable to discriminate against scientists, scientific organizations based on national or state principles – we are sure that all researchers have equal rights, regardless of their citizenship, religion, or skin color.

 

The following sessions are expected within the framework of the conference:

  1. Politics and security: the world order and the prospects of globalization.
  2. Covid-19 pandemic: time to take stock?
  3. Scientific diplomacy in modern international conditions.
  4. Religion and faith – factor of conflict or stability in the modern world?
  5. The impact of robotics, artificial intelligence, and other new digital technologies on socio-political processes.
  6. National and global priorities in the modern economy.

Professional Association of Security Sector is one of many Co-organizers of the Conference that recognize the need for such scientific dialogue.

STAVOVI JAVNOG MNJENJA O ODNOSIMA NA BALKANU U BUDUĆNOSTI

Autor: Marko Žunjić

Istraživanje o stavovima javnog mnjenja o odnosima na Balkanu u budućnosti sprovedeno je u okviru Programa stažiranja druge generacije stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti (SUSB). Cilj istraživanja je bio da ispita stavove građana Republike Srbije o budućnosti odnosa između država na Balkanu, posebno u narednih pet godina. Kao metoda prikupljanja podataka tokom trajanja istraživanja korišćena je anonimna, online anketa, preko platforme Gugl forms (Google forms). Struktura ankete je bila kratka i počinjala je pitanjem kako ispitanici vide odnose na Balkanu u narednih pet godina, sa ponuđenim odgovorima: a) kao više konfliktne i b) kao manje konfliktne. U zavisnosti od pruženog odgovora na prethodno pitanje, prešlo bi se na naredno, u kome su ispitanici mogli izraziti razloge za svoj stav, uz izbor jedne ili više ponuđenih opcija i dopisivanje dodatnih povoda za odgovor.

Rezultati

U anketi je ukupno učestvovalo 325 ispitanika.
Na pitanje kako vidite odnose na Balkanu u narednih 5 godina, 214 (65,8%) ispitanika se opredelilo za opciju kao više konfliktne, dok je 111 (34,2%) ispitanih izabralo alternativnu opciju, kao manje konfliktne.

Nakon odgovora na prvo pitanje, ispitanicima je predstavljen niz razloga od kojih su oni mogli izabati ono što najviše smatraju kao razlog za svoj odgovor ili su mogli dopisati neku drugu opciju koja je uticala na njihovo opredeljenje.
Kao razloge za više konfliktne odnose na Balkanu u naredih pet godina ispitanici su označili sledeće odgovore (uz mogućnost izbora više opcija i dopisivanje dodatnih), zbog:
1. Nerešenih teritorijalnih sporova: 141 (65,9%)
2. Sporova oko istorije i identiteta: 118 (55,1%)
3. Političkih lidera koji promovišu nacionalizam i autoritarizam: 110 (51,4%)
4. Sukoba velikih sila: 74 (34,5%)
5. Sporog napretka u pristupanju država Zapadnog Balkana EU: 49 (22,9%)
Ispitanici su dodatno navodili razloge poput: sve oštrije retorike suseda prema Republici Srbiji, propagandne politike, različitih interesa, nerešenih pitanja nestalih i raseljenih lica tokom prethodnih ratova i osećaja žrtava rata kod svakog naroda, pandemije korona virusa.

Kao glavne razloge zašto su izabrali opciju kao manje konfliktne, ispitanici su navodili (uz mogućnost izbora više opcija i dopisivanje dodatnih), zbog:
1. Politike otvorenog Balkana: 33 (29,7%)
2. Dogovora oko načina rešavanja sporova: 19 (17,1%)
3. Evrointegracija: 42 (37,8%)
4. Rešavanja identitetskih pitanja: 20 (18%)
5. Povoljne političke klime među liderima država: 18 (16,2%)
6. Pritiska velikih sila: 45 (40,5%)
Pored ponuđenih opcija, ispitanici su dopisivali svoje dodatne razloge za dati odgovor: siromaštvo država koje će težiti da sarađuju zbog ekonomske dobiti, nedostatka konfliktnog potencijala država, osvešćenosti mladih generacija, globalnih izazova, nepostojanje volje naroda da ulaze u konflikte, interesa velikih sila da region ostane miran dok se one bave drugim delovima sveta.

Na osnovu rezultata ankete se može zaključiti da većina ispitanika deli mišljenje da će odnosi među državama na Balkanu u narednih pet godina biti više konfliktni. Razlika u broju odgovora na dve početne opcije je značajna, posebno ako se uzme u obzir podatak da skoro duplo više ispitanika smatra da će odnosi u narednih pet godina biti više konfliktni. Kao ubedljivi razlozi za veću konfliktnost su se istakli nerešeni teritorijalni sporovi, sporovi oko istorije i identiteta i politički lideri koji promovišu nacionalizam i autoritarizam. Razlozi koji su bili najveći motiv ispitanicima koji su izabrali opciju da će odnosi biti manje konfliktni tiču se pritiska velikih sila, evrointegracija i politike otvorenog Balkana.

 

OSVRT NA NOVE RUSKE PREDLOGE UGOVORA O BEZBEDNOSNIM GARANCIJAMA SA SAD I MERAMA ZA JAČANJE BEZBEDNOSTI SA NATO OD 17. DECEMBRA 2021. GODINE

Autor: Dr Marina T. Kostić 
 
Načela i elementi za buduću kontrolu naoružanja u Evropi sadržani u ruskim predlozima: 
 
• U osnovi odnosa između strana je načelo jednake, nedeljive i neumanjive bezbednosti 
za sve strane ugovornice 
zbog čega se bezbednosni interesi svih strana moraju uzeti u obzir, 
strane će se uzdržati od raspoređivanja trupa i naoružanja, ratnih brodova ili preleta 
teških bombardera izvan svojih nacionalnih teritorija, u područjima gde njihovo 
raspoređivanje i delovanje druga strana može videti kao pretnja ili sa koje mogu 
napasti drugu stranu, 
NATO neće sprovoditi bilo koje vojne aktivnosti na teritorijama koje okružuju Rusiju 
– u Ukrajini i Istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i Centralnoj Aziji. 
  
• Nuklearni rat se ne može dobiti i nikad ne sme da se vodi 
stoga je potrebno jačati mere prevencije bilo kakvog sukoba između strana, posebno 
izbegavanje incidenata na moru i u vazduhu, 
stvoriti dodatne ili unaprediti postojeće mehanizme saradnje, 
uzdržati se od sprovođenja vojnih aktivnosti koje uključuju scenarije upotrebe 
nuklearnog naoružanja – obuke ili vežbi – sa državama koje ne poseduju nuklearno 
naoružanje i 
uzdržati se od obuke ili uvežbavanja vojnog i civilnog osoblja ne-nuklearnih država 
da koriste nuklearno naoružanje. 
 
• Usvajanje nacionalnog principa raspoređivanja nuklearnog naoružanja i balističkih 
raketa 
strane ne bi razmeštale kopnene rakete srednjeg i manjeg dometa izvan svojih 
nacionalnih teritorija, kao i u područjima svojih nacionalnih teritorija sa kojih mogu 
gađati teritoriju druge strane/drugih strana ugovornica, 
strane će se uzdržati od raspoređivanja nuklearnog naoružanja izvan svoji nacionalnih 
teritorija, a svo takvo već raspoređeno naoružanje će biti vraćeno strani posednici u 
momentu stupanja na snagu Ugovora o bezbednosnim garancijama, dok će postojeća 
infrastruktura za razmeštanje takvog naoružanja izvan njihovih nacionalnih teritorija 
biti uništena. 
 
Komentar: 
 
Glavna prepreka prihvatanju ovih ruskih predloga je nepoverenje u njene namere, to što se 
ona pre svega od evropskih NATO saveznika vidi kao najveća vojna pretnja po evropske 
države i što ne otklanja najveću brigu NATO-a  garanciju bezbednosti Ukrajini i Gruziji. 
Predloženi Ugovori se mogu tumačiti kao da su sačinjeni sa ciljem onemogućavanja ili 
umanjenja vojne podrške SAD u slučaju regionalnog sukoba u Evropi između Rusije i država 
koje nisu članice NATO, dok je glavni cilj ovih država odvraćanje mogućeg napada Rusije na 
Ukrajinu. Ovakvim Ugovorom bi Rusija onemogućila produženo odvraćanje SAD u Evropi  
zasnovano na deljenju nuklearnog naoružanja (pretpostavlja se da ono postoji u 5 evropskih 
država starih članica NATO), što evropski saveznici teško da bi prihvatili jer se i dalje 
percipira kao preteća disproporcija u konvencionalnom naoružanju između Rusije i evropskih 
država članica NATO. Produženo odvraćanje se i dalje formalno i većinski u NATO 
državama članicama posmatra kao jedna od okosnica odvraćanja Rusije i kolektivne odbrane 
NATO. Budući da se ono nalazi pod komandom SAD, dok države na čijim je teritorijama 
ono razmešteno pružaju infrastrukturnu i logističku pomoć pre svega u vidu aviona dvostruke 
namene i prenošenja američkog nuklearnog naoružanja, ove države smatraju da to ne 
predstavlja kršenje režima neproliferacije. U pogledu razmeštanja raketa srednjeg i manjeg 
dometa Rusija predlaže da se one ne razmeštaju na teritoriji sa koje mogu da dosegnu 
teritoriju SAD odnosno država članica NATO. Međutim, ovakvim uređenjem Rusija u stvari 
ne umanjuje ključnu zabrinutost NATO zemalja a to je da bi meta ovog ruskog naoružanja 
bila Ukrajina, koja nije NATO članica i samim tim nije obuhvaćena ovim garancijama. Pored 
toga, imajući u vidu da su se SAD uz saglasnost NATO saveznika povukle iz INF ugovora 
2019. godine zbog navodnog ruskog kršenja ovog Ugovora, postoji veliko nepoverenje da će 
se Rusija pridržavati ograničenja razmeštanja ovog naoružanja u Evropi zbog čega su ovakvi 
ruski predlozi za njih neprihvatljivi. 
 
 
Proširenje NATO na Istok 
 
• Zaustavljanje širenja NATO na Istok – pre svega na bivše države članice SSSR 
SAD se obavezuju da će prevenirati i blokirati dalje širenje NATO na bivše države 
članice SSSR, da neće uspostavljati vojne baze na teritorijama ovih država koje nisu 
članice NATO, koristiti njihovu infrastrukturu za bilo kakve voje aktivnosti ili 
razvijati bilateralnu vojnu saradnju sa njima, 
NATO države članice se obavezuju da će se uzdržati od daljeg proširenja NATO na 
Istok, uključujući Ukrajinu a stare države članice NATO (koje su to bile u maju 1997. 
godine pre prve odluke o proširenju i sporazuma NATO-Rusija) da neće raspoređivati 
dodatne oružane snage i naoružanje na teritorijama novih država članica. 
 
 
Komentar: 
 
Tokom 1990ih godina ruski predsednik Jeljcin nije uspeo da spreči proširenje NATO 
na Istok, iako je sve postojeće bilateralne i multilateralne mehanizme koji su se bavili 
bezbednosnom arhitekturom u Evropi koristio za to. On je pokušavao da ukaže na to kako bi 
kraj Hladnog rata trebalo da znači i kraj NATO kao vojnog saveza, zahtevao njegovu 
transformaciju u više politički savez i upozoravao na to da bi njegovo proširenje 
predstavljalo glavnu bezbednosnu pretnju po Rusiju, koje bi pri tom i značajno onemogućilo 
održavanje demokratije u Rusiji. Ipak, on je i tada kao i Rusija sada bio suočen sa odredbom 
Helsinškog završnog akta iz 1975. godine po kojoj države imaju pravo da slobodno izaberu 
međunarodne organizacije, ugovore i savezništva kojima žele da pristupe, kao i da ostanu 
neutralne.  
SAD i NATO su već početkom 1990 ih nakon raspada SSSR usvojili poliitku 
otvorenih vrata za evropske države koje žele da postanu nove članice NATO i uspostavili su 
značajnu vojnu saradnju sa istočno-evropskim državama bivšim članicama Varšavskog pakta. 
Jedan od mehanizama koji je delimično umirio ruskog predsednika tada bilo je pokretanje 
programa Partnerstva za mir 1994. godine u kome će, kako se on nadao, svi biti ravnopravni 
partneri uključujući i Rusiju i neko neće biti novi član NATO. Ipak, već 1995. godine i 
defnitivno 1997. godine bilo je jasno da će do proširenja članstva NATO doći, i da je jedino 
pitanje bilo koje će mu države najpre pristupiti. 
U takvim okolnostima, Osnivačkim aktom NATO-Rusija iz 1997. godine Rusija je 
pokušala da bar onemogući širenje daljih vojnih efektiva, naoružanja i infrastrukture, i 
stacioniranje na trajnoj osnovi većeg broja stranih trupa na teritorijama novih država članica, 
iako je ovo pitanje delimično bilo adresirano još 1990 te godine prilikom pregovora o 
ujedinjenju Nemačke, članstva ujedinjene Nemačke u NATO i neširenja nuklearnog 
naoružanja i stranih trupa na terioriju nekadašnje Istočne Nemačke. Nastavak daljeg 
proširenja NATO koje je uključilo i tri bivše države članice SSSR 2004. godine, kao i 
namere o razmeštanju delova američkog protivraketnog štita na teritorijama istočnoevropskih 
zemalja definitivno su ubedili Rusiju da NATO i SAD nemaju nameru da odustanu od daljeg 
razvoja i proširenja svojih vojnih kapaciteta, te je za nju kao jedina opcija preostala da sa reči 
i upozorenja pređe na konkretne akcije kako bi po njenom uverenju sačuvala svoje 
nacionalne interese, što se manifestovalo u oružanim akcijama u Gruziji i Ukrajini. Rusija 
danas i pored ovih akcija nastavlja da traži bezbednosne garancije kroz međunarodne 
ugovore da se NATO neće širiti na Istok, što se sigurno neće desiti, i izuzetno su male šanse 
da će u postojećim okolnostima SAD i NATO prihvatiti bilo šta od ruskih predloga po ovom 
pitanju. 
 
Tačke sporenja RUSIJA US/NATO
Viđenje pretnje Rusija i SAD i NATO ne smatraju se neprijateljima Rusija je najveća vojna pretnja u Evropi
Širenje na Istok Garancije NATO država da neće biti daljeg proširenja na Istok zasnovano na poštovanju bezbednosnih interesa Rusije. Nastavak politike otvorenih vrata zasnovano na nečelu slobode svake države da izabere učešće u savezima i organizacijama
Produženo odvraćanje SAD Uspostaviti nacionalni princip i povući svo nuklearno naoružanje SAD sa teritorije evropskih država Produženo odvraćanje SAD jedan od stubova kolektivne odbrane NATO
Moratorijum na razmeštanje INF raketa Uspostavljanje nacionalnog principa i moratorijum na razmeštanje nekada zabranjenih raketa INF sporazumom u Evropi Odbijanje moratorijuma usled nepoverenja u rusko poštovnje moratorijuma

PREDSTAVNIK SUSB UČESTVOVAO NA EUNPDC NEXT GENERATION WORKSHOP

Predstavnik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Stefan Jojić, MA i doktorant Fakulteta političkih nauka učestvovao je danas 15.12.2021. godine na Radionici „Next Generation“ koju svake godine organizuje Konzorcijum EU za neproliferaciju i razoružanje.

 

Stefan je imao izlaganje na temu „The JCPOA in a truangle of proliferation, counter-proliferation and non-proliferation“ u okviru prve sesije radionice koja se bavila pitanjima starih i novih izazova neproliferacije i razoružanja.

U diskusiji, odgovarajući na pitanja učesnika radionice, Stefan se detaljnie bavio pitanjima odnosa vojne moći zemalja na Bliskom istoku i mogućeg oružanog napada na Iran, kao i stavovima unutar Izraela prema JCPOA. Iako nije isključio moguće ponovoljene targetirane oružan napade Izraela na iranska nuklearna postrojenja ili naučnike, Stefan je zaključio da je obnavaljanje dogovora i sporazuma o iranskom nuklearnom programu najbolja opcija za sve aktere uključene u ovo pitanje, budući da bi eventualno sticanje nuklearnog oružja od strane Irana podstaklo dalju trku u nuklearnom naoružanju na Bliskom Istoku, a vojno rešenje dodatno destabilizovalo čitav region.