Author Archives: SUSB/PASS

Call for training and engagement for positions of close protection and security jobs for the needs of the World Cup in football in Qatar 2022.

DEAR CLIENTS:

 

SECURITY TRAINING ACADEMY

 PUBLISHES CALL TO

 “INTERNATIONAL SYMPOSIUM”

 

I am addressing you on the occasion of the International Symposium that is planned for 

February 11-13. 2022,

and the reason is the training and selection of CPO staff for the company from Dubai.

 

The company SECURITY TRAINING ACADEMY AND EUROPEAN BODYGUARD  SECURITY ALLIANCE invited the company’s representatives in Belgrade to be guests and present their requirements for training, selection, and employment for their needs.

 

The guest company is one of the bearers of VIP protection for,

2022 FIFA World Cup in Qatar.

 

On the occasion of the Symposium, we invite all legal and natural persons with experience in the field of CP (close protection),  to support this Symposium in Belgrade and take part in lectures and presentations of companies and send us your request by e-mail to receive instructions.

 

If you want to attend the Symposium, you will be informed and invited via the “Invitation Letter”, the application form, and get accreditation.

 

 (after entering the data, please return it to us by e-mail for the issuance of accreditation).

 – NOTE:

 SECURITY TRAINING ACADEMY (STA), offers transportation from the airport to the hotel and to the venue for all symposium participants   

Potential clients should send CV – personal and contact data with photo as well as possible work experience and licenses for security work to the specified e-mail.

Basic knowledge of English is also required!

The application deadline is Feb. 09.2022. 

Contact e-mail for requests: security.sector.ngo@zoho.com 

– We will contact you as soon as we receive your request.

    We look forward to seeing you in Belgrade.

  

SUSB I PRIF POTPISALI UGOVOR O REALIZACIJI EU STAŽIRANJA ZA NEPROLIFERACIJU I RAZORUŽANJE

 

 

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) i Institut za istraživanje mira iz Frankfurta (PRIF) potpisali su ugovor o realizaciji EU stažiranja za neproliferaciju i razoružanje. Stažiranje se sprovodi na osnovu Odluke Saveta ministara EU (CFSP) 2018/299 od 26. februara 2018. godine i (CFSP) 2021/648 od 16. aprila 2021. godine.

 

Stažiranje će se sprovesti u okviru Centra za neproliferaciju, kontrolu naoružanja i razoružanje (Centar za NKNiR) SUSB u periodu od tri meseca. Supervizor i mentor u okviru stažiranja je dr Marina T. Kostić, rukovodilac Centra za NKNiR.Stažista EU stažiranja za neproliferaciju i razoružanje je Miloš Jevtić sa Fakulteta za diplomatiju i bezbednost.

 

Nakon završetka stažiranja rezultati stažiranja će biti objavljeni i dostupni na našem sajtu, kao i sajtu Konzorcijuma EU za neproliferaciju i razoružanje.

SUSB ČLAN KONZORCIJUMA ZA REALIZACIJU PROJEKTA „UNAPREĐENJE VEŠTINA OCD/NVO NA ZAPADNOM BALKANU I MOLDAVIJI“,PODRŽANOG OD STRANE VIŠEGRADSKOG FONDA

Strukovno udruženje sektora bezbednosti (SUSB) je u januaru 2022. godine postalo članica konzorcijuma koji okuplja nevladine i think tank organizacije sa područja Zapadnog Balkana i Moldavije radi realizacije projekta „Unapređenje veština organizacija civilnog društva/nevladinih organizacija na Zapadnom Balkanu i Moldaviji“. Projekat finansira Višegradski fond a partneri na realizaciji projekta su organizacije civilnog društva iz regiona.

 

Implementacija projekta u Srbiji (Beograd) će se realizovati u terminu 11. i 12. april 2022. godine.Prvi dan realizacije projekta u Beogradu, 11. april 2022. godine okupiće mlade aktiviste (od 18 do 30 godina starosti) OCD/NVO i one koji to žele da postanu radi treninga o upravljanju projektima. Drugi dan, 12. april 2022. godine imaće za cilj diskusiju o budućnosti Evropeu skladu sa formatom aktuelne Konferencije o budućnosti Evrope (https://futureu.europa.eu/?locale=en), tokom koje će projektni tim prikupiti preporuke i stavove predstavljene u diskusiji i predstaviti ih u završnom izveštaju projekta.

 

Trening i diskusiju će realizovati i voditi eksperti think tank-ova iz zemalja Višegradske grupe. Koordinator projekta za Srbiju je dr Marina T. Kostić, generalni sekretar SUSB. Pomoćnik koordinatora projekta je Stefan Jojić.

 

Prijave za učešće u treningu za pisanje projekata i diskusiji o budućnosti EU, koje se sastoje od Biografije i motivacionog pisma,mogu se poslati e-mailom na adresu  security.sector.ngo.gs@zoho.com najkasnije do 15. marta 2022. godine.

 

Projekat ima za cilj da unapredi „meke“ veštine OCD/NVO zajednice kako bi se u regionu Zapadnog Balkana i Moldaviji povećalo profesionalno demokratsko učešće građana u javnim raspravama i podstaklo njihovo profesionalno razmišljanje o budućnosti Evrope. Projekat će obučiti članove OCD/NVO u svakoj od učesnika projekta o veštinama upravljanja projektima, što će im omogućiti da koriste ove veštine kako bi se povezali, unapredili svoju participaciju u društvenom životu svojih zajednica, sarađivali više sa EU i učestvovali u debatama o budućnosti EU i Zapadnog Balkana i Moldavije.

                                              

Nakon ovih skupva učesnici će se angažovati na pisanju kratkog eseja/bloga na temu po svom izboru, a koja će se doticati pitanja demokratizacije ili podrške civilnom društvu u njihovoj zemlji i istovremeno raspravljati o budućnosti EU u pogledu proširenju na Zapadni Balkan i procesa pridruživanja Moldavije. Iz svake članice za realizaciju projekta biće izabrana dva učesnika na osnovu najboljeg eseja/bloga koji će pohađati Letnju školu koja će se održati u Crnoj Gori. Na Letnjoj školi će dodatno produbiti svoju obuku kako bi i sami postali treneri (train-the-trainers).

 

Više informacija mogu se naći na sajtu glavnog nosioca projekta Strategic Analysis: https://www.strategicanalysis.sk/ngos-csos-skills-enhancement-in-the-western-balkans-and-moldova/

Zbornik radova druge generacije stažista SUSB-a

KOMPLETIRAN Zbornik radova 2_merged

Zbornik radova možete skinuti OVDE.

 

DRUGA GENERACIJA STAŽISTA SUSB ZAVRŠILA STAŽIRANJE

Druga generacija stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti uspešno je završila program stažiranja.

Nakon nešto više od mesec dana stažisti su imali prilike da se edukuju iz oblasti međunarodne, regionalne i nacionalne bezbednosti kao i da sami izrade i predstave svoje radove na izabrane teme.

Istaknuti završni radovi stažista biće objavljeni u Zborniku radova druge generacije stažista krajem januara 2022. godine.

SUSB će i naredne godine nastaviti sa redovnim programom stažiranja a poziv za prijave se može očekivati krajem 2022. godine.

Slike

STAVOVI JAVNOG MNJENJA O ODNOSIMA NA BALKANU U BUDUĆNOSTI

Autor: Marko Žunjić

Istraživanje o stavovima javnog mnjenja o odnosima na Balkanu u budućnosti sprovedeno je u okviru Programa stažiranja druge generacije stažista Strukovnog udruženja sektora bezbednosti (SUSB). Cilj istraživanja je bio da ispita stavove građana Republike Srbije o budućnosti odnosa između država na Balkanu, posebno u narednih pet godina. Kao metoda prikupljanja podataka tokom trajanja istraživanja korišćena je anonimna, online anketa, preko platforme Gugl forms (Google forms). Struktura ankete je bila kratka i počinjala je pitanjem kako ispitanici vide odnose na Balkanu u narednih pet godina, sa ponuđenim odgovorima: a) kao više konfliktne i b) kao manje konfliktne. U zavisnosti od pruženog odgovora na prethodno pitanje, prešlo bi se na naredno, u kome su ispitanici mogli izraziti razloge za svoj stav, uz izbor jedne ili više ponuđenih opcija i dopisivanje dodatnih povoda za odgovor.

Rezultati

U anketi je ukupno učestvovalo 325 ispitanika.
Na pitanje kako vidite odnose na Balkanu u narednih 5 godina, 214 (65,8%) ispitanika se opredelilo za opciju kao više konfliktne, dok je 111 (34,2%) ispitanih izabralo alternativnu opciju, kao manje konfliktne.

Nakon odgovora na prvo pitanje, ispitanicima je predstavljen niz razloga od kojih su oni mogli izabati ono što najviše smatraju kao razlog za svoj odgovor ili su mogli dopisati neku drugu opciju koja je uticala na njihovo opredeljenje.
Kao razloge za više konfliktne odnose na Balkanu u naredih pet godina ispitanici su označili sledeće odgovore (uz mogućnost izbora više opcija i dopisivanje dodatnih), zbog:
1. Nerešenih teritorijalnih sporova: 141 (65,9%)
2. Sporova oko istorije i identiteta: 118 (55,1%)
3. Političkih lidera koji promovišu nacionalizam i autoritarizam: 110 (51,4%)
4. Sukoba velikih sila: 74 (34,5%)
5. Sporog napretka u pristupanju država Zapadnog Balkana EU: 49 (22,9%)
Ispitanici su dodatno navodili razloge poput: sve oštrije retorike suseda prema Republici Srbiji, propagandne politike, različitih interesa, nerešenih pitanja nestalih i raseljenih lica tokom prethodnih ratova i osećaja žrtava rata kod svakog naroda, pandemije korona virusa.

Kao glavne razloge zašto su izabrali opciju kao manje konfliktne, ispitanici su navodili (uz mogućnost izbora više opcija i dopisivanje dodatnih), zbog:
1. Politike otvorenog Balkana: 33 (29,7%)
2. Dogovora oko načina rešavanja sporova: 19 (17,1%)
3. Evrointegracija: 42 (37,8%)
4. Rešavanja identitetskih pitanja: 20 (18%)
5. Povoljne političke klime među liderima država: 18 (16,2%)
6. Pritiska velikih sila: 45 (40,5%)
Pored ponuđenih opcija, ispitanici su dopisivali svoje dodatne razloge za dati odgovor: siromaštvo država koje će težiti da sarađuju zbog ekonomske dobiti, nedostatka konfliktnog potencijala država, osvešćenosti mladih generacija, globalnih izazova, nepostojanje volje naroda da ulaze u konflikte, interesa velikih sila da region ostane miran dok se one bave drugim delovima sveta.

Na osnovu rezultata ankete se može zaključiti da većina ispitanika deli mišljenje da će odnosi među državama na Balkanu u narednih pet godina biti više konfliktni. Razlika u broju odgovora na dve početne opcije je značajna, posebno ako se uzme u obzir podatak da skoro duplo više ispitanika smatra da će odnosi u narednih pet godina biti više konfliktni. Kao ubedljivi razlozi za veću konfliktnost su se istakli nerešeni teritorijalni sporovi, sporovi oko istorije i identiteta i politički lideri koji promovišu nacionalizam i autoritarizam. Razlozi koji su bili najveći motiv ispitanicima koji su izabrali opciju da će odnosi biti manje konfliktni tiču se pritiska velikih sila, evrointegracija i politike otvorenog Balkana.

 

OSVRT NA NOVE RUSKE PREDLOGE UGOVORA O BEZBEDNOSNIM GARANCIJAMA SA SAD I MERAMA ZA JAČANJE BEZBEDNOSTI SA NATO OD 17. DECEMBRA 2021. GODINE

Autor: Dr Marina T. Kostić 
 
Načela i elementi za buduću kontrolu naoružanja u Evropi sadržani u ruskim predlozima: 
 
• U osnovi odnosa između strana je načelo jednake, nedeljive i neumanjive bezbednosti 
za sve strane ugovornice 
zbog čega se bezbednosni interesi svih strana moraju uzeti u obzir, 
strane će se uzdržati od raspoređivanja trupa i naoružanja, ratnih brodova ili preleta 
teških bombardera izvan svojih nacionalnih teritorija, u područjima gde njihovo 
raspoređivanje i delovanje druga strana može videti kao pretnja ili sa koje mogu 
napasti drugu stranu, 
NATO neće sprovoditi bilo koje vojne aktivnosti na teritorijama koje okružuju Rusiju 
– u Ukrajini i Istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i Centralnoj Aziji. 
  
• Nuklearni rat se ne može dobiti i nikad ne sme da se vodi 
stoga je potrebno jačati mere prevencije bilo kakvog sukoba između strana, posebno 
izbegavanje incidenata na moru i u vazduhu, 
stvoriti dodatne ili unaprediti postojeće mehanizme saradnje, 
uzdržati se od sprovođenja vojnih aktivnosti koje uključuju scenarije upotrebe 
nuklearnog naoružanja – obuke ili vežbi – sa državama koje ne poseduju nuklearno 
naoružanje i 
uzdržati se od obuke ili uvežbavanja vojnog i civilnog osoblja ne-nuklearnih država 
da koriste nuklearno naoružanje. 
 
• Usvajanje nacionalnog principa raspoređivanja nuklearnog naoružanja i balističkih 
raketa 
strane ne bi razmeštale kopnene rakete srednjeg i manjeg dometa izvan svojih 
nacionalnih teritorija, kao i u područjima svojih nacionalnih teritorija sa kojih mogu 
gađati teritoriju druge strane/drugih strana ugovornica, 
strane će se uzdržati od raspoređivanja nuklearnog naoružanja izvan svoji nacionalnih 
teritorija, a svo takvo već raspoređeno naoružanje će biti vraćeno strani posednici u 
momentu stupanja na snagu Ugovora o bezbednosnim garancijama, dok će postojeća 
infrastruktura za razmeštanje takvog naoružanja izvan njihovih nacionalnih teritorija 
biti uništena. 
 
Komentar: 
 
Glavna prepreka prihvatanju ovih ruskih predloga je nepoverenje u njene namere, to što se 
ona pre svega od evropskih NATO saveznika vidi kao najveća vojna pretnja po evropske 
države i što ne otklanja najveću brigu NATO-a  garanciju bezbednosti Ukrajini i Gruziji. 
Predloženi Ugovori se mogu tumačiti kao da su sačinjeni sa ciljem onemogućavanja ili 
umanjenja vojne podrške SAD u slučaju regionalnog sukoba u Evropi između Rusije i država 
koje nisu članice NATO, dok je glavni cilj ovih država odvraćanje mogućeg napada Rusije na 
Ukrajinu. Ovakvim Ugovorom bi Rusija onemogućila produženo odvraćanje SAD u Evropi  
zasnovano na deljenju nuklearnog naoružanja (pretpostavlja se da ono postoji u 5 evropskih 
država starih članica NATO), što evropski saveznici teško da bi prihvatili jer se i dalje 
percipira kao preteća disproporcija u konvencionalnom naoružanju između Rusije i evropskih 
država članica NATO. Produženo odvraćanje se i dalje formalno i većinski u NATO 
državama članicama posmatra kao jedna od okosnica odvraćanja Rusije i kolektivne odbrane 
NATO. Budući da se ono nalazi pod komandom SAD, dok države na čijim je teritorijama 
ono razmešteno pružaju infrastrukturnu i logističku pomoć pre svega u vidu aviona dvostruke 
namene i prenošenja američkog nuklearnog naoružanja, ove države smatraju da to ne 
predstavlja kršenje režima neproliferacije. U pogledu razmeštanja raketa srednjeg i manjeg 
dometa Rusija predlaže da se one ne razmeštaju na teritoriji sa koje mogu da dosegnu 
teritoriju SAD odnosno država članica NATO. Međutim, ovakvim uređenjem Rusija u stvari 
ne umanjuje ključnu zabrinutost NATO zemalja a to je da bi meta ovog ruskog naoružanja 
bila Ukrajina, koja nije NATO članica i samim tim nije obuhvaćena ovim garancijama. Pored 
toga, imajući u vidu da su se SAD uz saglasnost NATO saveznika povukle iz INF ugovora 
2019. godine zbog navodnog ruskog kršenja ovog Ugovora, postoji veliko nepoverenje da će 
se Rusija pridržavati ograničenja razmeštanja ovog naoružanja u Evropi zbog čega su ovakvi 
ruski predlozi za njih neprihvatljivi. 
 
 
Proširenje NATO na Istok 
 
• Zaustavljanje širenja NATO na Istok – pre svega na bivše države članice SSSR 
SAD se obavezuju da će prevenirati i blokirati dalje širenje NATO na bivše države 
članice SSSR, da neće uspostavljati vojne baze na teritorijama ovih država koje nisu 
članice NATO, koristiti njihovu infrastrukturu za bilo kakve voje aktivnosti ili 
razvijati bilateralnu vojnu saradnju sa njima, 
NATO države članice se obavezuju da će se uzdržati od daljeg proširenja NATO na 
Istok, uključujući Ukrajinu a stare države članice NATO (koje su to bile u maju 1997. 
godine pre prve odluke o proširenju i sporazuma NATO-Rusija) da neće raspoređivati 
dodatne oružane snage i naoružanje na teritorijama novih država članica. 
 
 
Komentar: 
 
Tokom 1990ih godina ruski predsednik Jeljcin nije uspeo da spreči proširenje NATO 
na Istok, iako je sve postojeće bilateralne i multilateralne mehanizme koji su se bavili 
bezbednosnom arhitekturom u Evropi koristio za to. On je pokušavao da ukaže na to kako bi 
kraj Hladnog rata trebalo da znači i kraj NATO kao vojnog saveza, zahtevao njegovu 
transformaciju u više politički savez i upozoravao na to da bi njegovo proširenje 
predstavljalo glavnu bezbednosnu pretnju po Rusiju, koje bi pri tom i značajno onemogućilo 
održavanje demokratije u Rusiji. Ipak, on je i tada kao i Rusija sada bio suočen sa odredbom 
Helsinškog završnog akta iz 1975. godine po kojoj države imaju pravo da slobodno izaberu 
međunarodne organizacije, ugovore i savezništva kojima žele da pristupe, kao i da ostanu 
neutralne.  
SAD i NATO su već početkom 1990 ih nakon raspada SSSR usvojili poliitku 
otvorenih vrata za evropske države koje žele da postanu nove članice NATO i uspostavili su 
značajnu vojnu saradnju sa istočno-evropskim državama bivšim članicama Varšavskog pakta. 
Jedan od mehanizama koji je delimično umirio ruskog predsednika tada bilo je pokretanje 
programa Partnerstva za mir 1994. godine u kome će, kako se on nadao, svi biti ravnopravni 
partneri uključujući i Rusiju i neko neće biti novi član NATO. Ipak, već 1995. godine i 
defnitivno 1997. godine bilo je jasno da će do proširenja članstva NATO doći, i da je jedino 
pitanje bilo koje će mu države najpre pristupiti. 
U takvim okolnostima, Osnivačkim aktom NATO-Rusija iz 1997. godine Rusija je 
pokušala da bar onemogući širenje daljih vojnih efektiva, naoružanja i infrastrukture, i 
stacioniranje na trajnoj osnovi većeg broja stranih trupa na teritorijama novih država članica, 
iako je ovo pitanje delimično bilo adresirano još 1990 te godine prilikom pregovora o 
ujedinjenju Nemačke, članstva ujedinjene Nemačke u NATO i neširenja nuklearnog 
naoružanja i stranih trupa na terioriju nekadašnje Istočne Nemačke. Nastavak daljeg 
proširenja NATO koje je uključilo i tri bivše države članice SSSR 2004. godine, kao i 
namere o razmeštanju delova američkog protivraketnog štita na teritorijama istočnoevropskih 
zemalja definitivno su ubedili Rusiju da NATO i SAD nemaju nameru da odustanu od daljeg 
razvoja i proširenja svojih vojnih kapaciteta, te je za nju kao jedina opcija preostala da sa reči 
i upozorenja pređe na konkretne akcije kako bi po njenom uverenju sačuvala svoje 
nacionalne interese, što se manifestovalo u oružanim akcijama u Gruziji i Ukrajini. Rusija 
danas i pored ovih akcija nastavlja da traži bezbednosne garancije kroz međunarodne 
ugovore da se NATO neće širiti na Istok, što se sigurno neće desiti, i izuzetno su male šanse 
da će u postojećim okolnostima SAD i NATO prihvatiti bilo šta od ruskih predloga po ovom 
pitanju. 
 
Tačke sporenja RUSIJA US/NATO
Viđenje pretnje Rusija i SAD i NATO ne smatraju se neprijateljima Rusija je najveća vojna pretnja u Evropi
Širenje na Istok Garancije NATO država da neće biti daljeg proširenja na Istok zasnovano na poštovanju bezbednosnih interesa Rusije. Nastavak politike otvorenih vrata zasnovano na nečelu slobode svake države da izabere učešće u savezima i organizacijama
Produženo odvraćanje SAD Uspostaviti nacionalni princip i povući svo nuklearno naoružanje SAD sa teritorije evropskih država Produženo odvraćanje SAD jedan od stubova kolektivne odbrane NATO
Moratorijum na razmeštanje INF raketa Uspostavljanje nacionalnog principa i moratorijum na razmeštanje nekada zabranjenih raketa INF sporazumom u Evropi Odbijanje moratorijuma usled nepoverenja u rusko poštovnje moratorijuma

PREDSTAVNIK SUSB UČESTVOVAO NA EUNPDC NEXT GENERATION WORKSHOP

Predstavnik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Stefan Jojić, MA i doktorant Fakulteta političkih nauka učestvovao je danas 15.12.2021. godine na Radionici „Next Generation“ koju svake godine organizuje Konzorcijum EU za neproliferaciju i razoružanje.

 

Stefan je imao izlaganje na temu „The JCPOA in a truangle of proliferation, counter-proliferation and non-proliferation“ u okviru prve sesije radionice koja se bavila pitanjima starih i novih izazova neproliferacije i razoružanja.

U diskusiji, odgovarajući na pitanja učesnika radionice, Stefan se detaljnie bavio pitanjima odnosa vojne moći zemalja na Bliskom istoku i mogućeg oružanog napada na Iran, kao i stavovima unutar Izraela prema JCPOA. Iako nije isključio moguće ponovoljene targetirane oružan napade Izraela na iranska nuklearna postrojenja ili naučnike, Stefan je zaključio da je obnavaljanje dogovora i sporazuma o iranskom nuklearnom programu najbolja opcija za sve aktere uključene u ovo pitanje, budući da bi eventualno sticanje nuklearnog oružja od strane Irana podstaklo dalju trku u nuklearnom naoružanju na Bliskom Istoku, a vojno rešenje dodatno destabilizovalo čitav region.

CALL FOR APPLICATIONS FOR NON-PROLIFERATION AND DISARMAMENT INTERNSHIP 

The Professional Association of Security Sector (PASS)’s 
Centre for Non-Proliferation, Arms Control, 
and Disarmament (Centre for NACD) has issued
 a call for PhD students to apply for Non-Proliferation 
and Disarmament Internship.  
 
The Internship is supported by the EU Non-Proliferation and Disarmament Consortium (EUNPDC)
since PASS is a member of the EUNPDC coordinated European network of 
independent non-proliferation think-tanks. 
 
The Internship lasts for three months (13 weeks) and will start no later than 1 March 2022. 
 
The Coordinator of the Internship Program is Dr. Marina T. Kostić, Head of the Centre for NACD. 
 
The Deadline to apply for the Internship is 20 December 2021.
 
Applications should include a CV and a motivation letter, where a candidate should include 
a specification of the specific area of interest in the field of 
non-proliferation, arms control, and disarmament.  
 
Applications should be sent to the following e-mail address: 
security.sector.ngo.gs@zoho.com 
 
Only selected candidates will be contacted.
 
  
radionice

POČEO PROGRAM STAŽIRANJA DRUGE GENERACIJE STAŽISTA SUSB

 

 

 

 

 

U nedelju, 14. novembra 2021. godine započeo je Program stažiranja druge generacije stažista SUSB. Program je započelo dvanaest studenata osnovnih i master studija fakulteta iz Srbije koji se bave pitanjima bezbednosti. Stažisti će se tokom svog stažiranja baviti pitanjima međunarodne, regionalne i unutrašnje bezbednosti. Završni radovi buće objavljeni na našem sajtu u vidu Zbornika radova.