Tag Archives: Marko Žunjić
ODRŽAN STRUČNI SKUP SUSB „ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!“
Strukovno udruženje sektora bezbednosti je nakon tragičnih događaja u našoj zemlji – dva masovna ubistva – proglasilo 1. septembar za Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije. Tim povodom, 2. septembra 2023. godine održan je stručni skup pod nazivom “ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!”.
U okviru prvog panela „NASILjE I KRIMINAL U SRBIJI: GDE SMO SADA?“ prisutnima su se obratili Marko Žunjić, Hana Pollak, prof. dr Goran Vilotijević i Dimitrije Milutinović. Marko Žunjić, diplomirani politikolog, je predstavio poziciju Srbije po pitanju nasilja u uporednoj perspektivi na prostoru Zapadnog Balkana. Hana Pollak, diplomirani politikolog za međunarodne poslove, je govorila na temu dostupnosti oružja (legalnog i nelegalnog) kao faktora povećanja rizika od nasilja, teorijskim okvirima koji stavljaju u prvi plan instrumentalnost odnosno motiv kao glavne uzroke nasilja počinjenog vatrenim oružjem, količinu oružja u privatnom posedu, zakonskom okviru u Srbiji i merama donetim nakon dva masovna ubistva iz maja ove godine. Prof. dr Vilotijević, profesor strukovnih studija na Visokoj strukovnoj vaspitačkoj i medicinskoj školi u Vršcu, se osvrnuo na temu odgovornosti za nasilje posebno naglašavajući potrebu razumevanja dece i mladih, nužnosti obrazovanja dece o tome kako da razmišljaju i kritički promatraju dešavanja u društvu, ulozi straha i inferiornosti kod mladih i u društvu koji pogoduju vladavini nasilja i značaju postojanja jakih institucija kojima građani veruju kako pojedinci ne bi preuzimali pravdu u svoje ruke. Dimitrije Milutinović, član SUSB i policijski inspektor u penziji, je prisutnima izložio temu kriminala u Srbiji i onoga šta nam promiče u odnosu prema nasilju i kriminalu naglašavajući posebno ulogu tužilaštva i odnos policije i tužilaštva, kao i nužnost da se bavimo uzrocima a ne posledicama nasilja i kriminala i jačamo prevenciju ovih pojava.

Drugi panel odnosio se na temu „MANIPULISANjE, NASILjE I KRIMINAL“ a prisutnima su se obratili Emilija Stanojkovic, Jelena Vujanović, Aleksandar Stevanović i Simonida Milojković. Emilija Stanojković, novinarka, je izložila temu „Predstavljanje kriminala i kriminalaca kroz medije i efekti koje to izaziva“. Ona je navela da predstavljanje kriminala i kriminalaca kroz medije može imati značajan uticaj na percepciju javnosti i društvene reakcije. Mediji često izveštavaju o kriminalnim događajima zbog njihove senzacionalnosti, što može dovesti do stvaranje straha i stereotipa, normalizacije određenih ponašanja, povećanja publiciteta za kriminalce i pritiska na pravosudni sistem, kao i smanjenja poverenja u institucije. Kako je naglasila, da bi se smanjili potencijalno negativni efekti, i manipulacija javnim mnenjem, mediji bi trebalo da budu odgovorni u načinu na koji izveštavaju o kriminalu, pažljivo birajući reči i pristup temama, kao i da osiguraju ravnotežu između informacija o kriminalu i pozitivnih priča iz društva kako bi se pružila celovita slika. Jelena Vujanović, sa Instituta za političke studije, govorila je na temu kriminala, manipulacije i političkih partija u Srbiji, sa posebnim osvrtima na tri aspekta koji se odnose na finansiranje partija, mogući kriminal i manipulaciju – Zloupotrebu javnih resursa i „privatnih“ dogovora za finansiranja kampanja, upotrebu novca iz sumnjivih izvora za finansiranje kampanje i (zlo)upotrebu teme kriminala i korupcije za izborne kampanje. Jelena je zaključila da je u cilju suzbijanja povezanosti kriminalnih aktivnosti i političkih partija neophodno povećati kontrolu finansiranja, da medijsko izveštavanje o kriminalnim aktivnostima povezanim sa partijama mora biti pouzdano i provereno, kao i da je neophodno vratiti poverenje u instutucije, uključujući i političke partije kao glavne nosioce političkog života u Srbiji. Aleksandas Stevanović sa Instituta za sociološka i kriminoliška istraživanja, je govorio o povezanosti i posledicama veze organizovanog kriminala i političkih partija navodeći kao posebnu opasnost uključenost organizovanog kriminala u partijske i državne strukture i aktivnosti. Na kraju, skupu se obratila Simonida Milojković, pisac i novinarka, koja je prisutnima približila temu moguće zloupotrebe ranjivosti društva od strane „zlonamernih“ aktera, sa posebnim osvrtom na ulogu sekti, shvaćenih u širem smislu, i manipulativnih pojedinaca. Ona je naglasila da je neophodno identifikovati i kazniti „ubice samoubica“ i upozorila da satanističke sekte u poslednje vreme vrbuju mlade preko društvenih mreža, kao i da su pojedinci, poput „lažnih učitelja“ i nadrilekara, preuzeli ulogu nekada velikih grupa koje smo prepoznavali kao sekte.



Skup se završio diskusijom na temu „Koji vrednosni model društva promovišemo?“ a zajednički zaključak svih učesnika je bio da je:
– neophodno postojanje poverenja građana u institucije kako ne bi preuzimali pravdu u svoje ruke,
– neophodno da svaki pojedinac zauzme jasnu poziciju o tome šta je prihvatljivo a šta ne u jednom društvu,
– da je potrebno kroz medije edukovati društvo o tome šta je nasilje i kriminal i kakve to posledice može imati po pojedince i društvo, pridržavajući se Kodeksa novinara i etičkog izveštavanja,
– da je potrebno više pažnje posvetiti otkivanju i borbi protiv uzroka nasilja i kriminala, kao i preventivi,
– da je neophodno baviti se pitanjima povezanosti političkih partija sa organizovanim kriminalom i oblicima nasilnog ophođenja članova partija jer se to reflektuje na ponašanje države i drugih pojedinaca ukoliko takve partije dođu na vlast, a što može rezultirati pogubnim posledicama po društvo i svakog pojedinca.

SUSB će nastaviti i dalje da se bori svojim aktivnostima u skladu sa mogućnostima, prilikama i u skladu sa ciljevima i zadacima protiv nasilja, kriminala i manipulacije u društvu pod našom krilaticom – “Za bezbedno društvo slobodno od straha!”. Verujemo da ćemo na tom putu naići na podršku svih voljnih i pravih profesionalaca, stručnjaka i drugih zainteresovanih građana koji žele bezbedno i sigurno društvo, gde se poštuju profesionalizam, struka, vladavina prava i deca imaju priliku za bezbrižnije detinjstvo i zdravu socijalizaciju.
Predsedništvo SUSB

Analiza – “DEFENDER 23”
Autor: Marko Žunjić
Jedna od najvećih međunarodnih vojnih vežbi Immediate Response 23održava se na prostoru Zapadnog Balkana u periodu od 22. maja do 2. juna. Immediate Response je druga od tri u nizu povezanih vojnih vežbi koje činemultinacionalnu združenu vežbu između NATO saveznika i partnera “Dynamic Employment of Forces to Europe for NATO Deterrence and Enhanced Readiness 2023”, odnosno DEFENDER 23, koja se sprovodi sa ciljem podizanja stepena njihove spremnosti i interoperabilnosti. InicijativuDEFENDER 23 predvodi američka vojna komanda u Evropi, a aktivnosti u okviru DEFENDER 23 počele su 22. aprila i traju do 23. juna 2023. godine, do kada treba da se održe tri zajedničke vojne vežbe. U okviru ovih vežbi planirano je učešće više od 20 država, uključujući članice i partnere NATO saveza. Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država bi trebale da doprinesu sa 7000 pripadnika oružanih snaga, dok će iz Evrope biti prisutno oko 17000 pripadnika multinacionalnih snaga. Cilj DEFENDER 23 vežbi je demonstriranje sposobnosti američke vojske u Evropi i Africi da brzo koncentriše svoju borbenu moć u istočnoj Evropi. Ove vežbe takođe imaju za cilj povećanje efekta odvraćanja NATO saveza putem sposobnosti preciznog dejstva na daljinu, unapređenja spremnosti jedinica za delovanje u kompleksnom multinacionalnom okruženju, kao i iskorišćavanje infrastrukture i kapaciteta zemalja domaćina za proširenje operativnog dometa.[1]Prva u nizu zajedničkih vojnih vežbi u sklopu DEFENDER 23 bila je Swift Responce23, održana od 7. do 20. maja u regionu Baltika i na Mediteranu a poslednja Saber Guardian 23 će biti održana u regionu Crnog mora od 29. maja 2023.
Zajednička međunarodna vojna vežba Immediate Response 23, drugi deo DEFENDER 23 združene vežbe, otpočela je 22. maja i fokusirana je primarno na prostor Balkana, a najveći deo aktivnosti će se obaviti na prostoru država bivše Jugoslavije. Vežbe će trajati do 2. juna i njihov cilj je povećanje operativne spremnosti američkih snaga, kao i njihovih saveznika i partnera u svim aspektima, kako bi se izgradila i osnažila partnerstva i saradnja u oblasti odbrane, efikasno reagovalo na krize i odvratile potencijalne pretnje. Države u kojima su predviđene aktivnosti ovog dela DEFENDER 23 su Albanija, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora, Severna Makedonija, Slovenija i teritorija Kosova*. Očekivani efekat Immediate Response 23 je unapređenje i spremnost multinacionalnih snaga za potencijalne sukobe i njihova kohezija i sposobnost suočavanja sa neprijateljskim dejstvima, ali i demonstracija mogućnosti američkih i oružanih snaga njihovih saveznika za brzo raspoređivanje borbeno spremnih trupa i opreme na evropskom tlu radi odvraćanja potencijalnih neprijatelja i očuvanja mira.Prema planu aktivnosti u okviru ovog dela DEFENDER 23 biće angažovano oko 2800 pripadnika oružanih snaga Sjedinjenih Država i 7000 međunarodnih pripadnika, među kojima su pripadnici oružanih snaga Albanije, Bugarske, Grčke, Crne Gore, Severne Makedonije, Turske, Slovenije i Kosova*.[2] U svim državama koje učestvuju u ovom delu DEFENDER 23 održane su ceremonije otvaranja. Vojska Crne Gore na vežbama učestvuje sa 500 pripadnika oružanih snaga[3], a deo aktivnosti se obavlja u okolini Pljevlja, međutim prema informacijama pruženim od strane Ministarstva odbrane Crne Gore „Pripadnici Vojske Crne Gore artiljerijska bojeva gađanja realizuju na poligonima u zemljama okruženja zbog nemogućnosti njihove realizacije na teritoriji Crne Gore, što značajno komplikuje realizaciju vežbe i iziskuje neuporedivo veće troškove i izdvajanja finansijskih sredstava iz budžeta“.[4] Severna Makedonija je neposredno pred svečanost otvaranja vežbi izložila opremu, vozila i letelice svojih oružanih snaga, a prikazana je i oprema partnera, posebno Sjedinjenih Država, koja je angažovana u okviru Immediate Response 23. Na izložbi su posebno istaknuti borbeni helikopteri „AH-64 Apache“, kao i „UH-60“ i „HH-60“ Black Hawk (Crni Jastreb), „CH-47“ (Chinook) teretni helikopteri američke proizvodnje, ali i „Мi 8/17“. Na izložbi su prikazana i vozila HMMWV – The High Mobility Multipurpose Wheeled Vehicles (Humvee) (Visokomobilna višenamenska vozila na točkovima), atomsko-biološko-hemijska i sanitetska vozila opremljena sa najnovijom tehnologijom i opremom, a posebnu pažnju su privukla i laka taktička oklopna vozila „JLTV“ (Joint Light Tactical Vehicle), oklopna vozila „Kobra“ i „Hermelin“. Važan deo izložbe je bio predstavljanje Projekta Origin (Project Origin), robotizovanog borbenog vozila koje se nalazi u test fazi u okviru Komande za razvoj borbenih sposobnosti vojske Sjedinjenih Država.[5]
Dodatnu pažnju na održavanje DEFENDER 23 na Balkanu prvuklo je učešće Kosovskih snaga bezbednosti, što je ozvaničeno svečanom ceremonijom u Prištini 21. maja.[6] Kosovske snage bezbednosti ne učestvuju prvi put u združenoj vežbiDEFENDER, prvo učešće im je bilo 2021. godine, međutim, u znatno manjem obimu. U okviru DEFENDER 23 učestvuje ukupno 1300 pripadnika Kosovskih snaga bezbednosti, iako je to u suprotnosti sa odredbama Rezolucije Ujedinjenih Nacija 1244, koja isključuje mogućnost postojanja albanskih oružanih snaga na teritoriji Kosova. Prema izjavama zvaničnika prisutnih na ceremoniji u Prištini cilj vežbi je demonstracija sposobnosti snaga Sjedinjenih Država i partnera, misleći prvenstveno na Kosovo* koje nije članica NATO saveza, ali je važan strateški partner SAD na Balkanu.[7] Uključivanje Kosovskih snaga bezbednosti u DEFENDER 23 ima za cilj da osnaži veze i saradnju između Kosova* i NATO, ali i da istakne snažno prijateljstvo između Kosova* i SAD. Teritorija Kosova je strateški važna za NATO savez zbog centralnog položaja na Balkanu, a važnost za SAD se posebno manifestuje kroz američko vojno pristusvo na Kosovu i bazu Camp Bondsteel (Kamp Bondstil). Osnaživanje partnerstva sa Kosovom* za SAD predstavlja najvažniji cilj uključivanja Kosovskih snaga bezbednosti u vojne vežbe, a osnaživanjem njihovih kapaciteta teže da uspostave sposobnu armiju koja može biti stub odbrane njihovim interesima na prostoru Balkana u slučaju pretnje. Pet članica NATO saveza nije priznalo Kosovo kao nezavisnu državu, ali uključivanjem Kosova* u DEFENDER 23 se ističe da je većina država u okviru saveza pružila podršku Kosovskoj nezavisnosti, čime se dodatno osnažuje politička i međunarodna pozicija Kosova*. Važno je napomenuti da se učešće Kosova* u DEFENDER 23 ne može smatrati isključivo namerom SAD da promoviše postojanje Kosovskih snaga bezbednosti i kosovske nezavisnosti. Budući da se vojna vežba Immediate Response 23odvija širom regiona, a inicijativa DEFENDER u celoj Evropi, učešće Kosova* samo naglašava fokus SAD na saradnju sa partnerima, ali i testiranje mogućnosti za brzo delovanje u slučaju da je to neophodno na svim teritorijama obuhvaćenih planiranim aktivnostima, uključujući i Kosovo* kao strateški važnu tačku.Ipak, zbog razvoja događaja na Kosovu* povezanim sa protestom Srba u opštinama sa srpskom većinom i nesrazmernim nasiljem kosovske policije nad njima, SAD su 30. maja isključile Kosovo* iz DEFENDER 23.[8]
DEFENDER 23 je u odnosu na ostale inicijative ovog tipa u prethodnim godinama delimično promenio svoju svrhu. Iako je prikazivanje sposobnosti NATO saveza i partnera u Evropi prethodnih godina imalo za cilj odvraćanje potencijalnih izazivača od napada ili nekog drugog oblika agresije, u kontekstu rata u Ukrajini DEFENDER 23 dobija novu demonstrativnu ulogu. Budući da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, mnoge okolne države su u strahu od prelivanja sukoba na njihovu teritoriju, zbog čega su, poput Švedske i Finske zatražile zaštitu NATO saveza.[9] Pošto mehanizam odvraćanja Rusije u slučaju rata u Ukrajini nije imao rezultata, SAD koriste priliku da tokom DEFENDER 23 demonstriraju sposobnost za brzo reagovanje i raspoređivanje jedinica na teritorijama svojih saveznika u Istočnoj Evropi i na Balkanu. Oružane snage koje učestvuju u vežbi Immediate Response 23 se nalaze širom Balkana, a prema planu inicijative DEFENDER 23, njena završna faza, odnosno trećau nizu vojne vežbe pod nazivom Saber Guardian 23, održaće se od 29. maja do 9. juna. Tokom ove vežbe snage raspoređene u više zemalja na poluostrvu će se udružiti u Rumuniji. Učešće Kosovskih snaga bezbednosti u ovom delu DEFENDER 23 nije prema planu predviđeno, budući da Rumunija nije priznala nezavisnost Kosova. Ideja Saber Guardian 23 je da demonstrira sposobnost SAD da brzo okupi, rasporedi, pripremi i integriše svoje i oružane snage saveznika iz unutrašnjosti Evrope na jednom mestu radi podrške NATO.[10] Koncetrisanje vojnih snaga u veoma kratkom roku u Rumuniji, državi koja se graniči sa Ukrajinom je direktna poruka Rusiji da su SAD spremne i sposobne da udruženo brane svoje saveznike u Istočnoj Evropi. Dodatno, vežbe DEFENDER 23 za saveznike SAD i partnere predstavljaju garanciju da je NATO sposoban da efikasno raspodeli trupe u slučaju neposredne opasnosi, prvenstveno od strane Ruske Federacije, što im pruža i dodatni osećaj sigurnosti.












































































