Tag Archives: društvo
ODRŽAN STRUČNI SKUP SUSB „ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!“
Strukovno udruženje sektora bezbednosti je nakon tragičnih događaja u našoj zemlji – dva masovna ubistva – proglasilo 1. septembar za Dan borbe protiv nasilja, kriminala i manipulacije. Tim povodom, 2. septembra 2023. godine održan je stručni skup pod nazivom “ZA BORBU PROTIV NASILJA, KRIMINALA I MANIPULACIJE U SRBIJI – JA SAM ZA!”.
U okviru prvog panela „NASILjE I KRIMINAL U SRBIJI: GDE SMO SADA?“ prisutnima su se obratili Marko Žunjić, Hana Pollak, prof. dr Goran Vilotijević i Dimitrije Milutinović. Marko Žunjić, diplomirani politikolog, je predstavio poziciju Srbije po pitanju nasilja u uporednoj perspektivi na prostoru Zapadnog Balkana. Hana Pollak, diplomirani politikolog za međunarodne poslove, je govorila na temu dostupnosti oružja (legalnog i nelegalnog) kao faktora povećanja rizika od nasilja, teorijskim okvirima koji stavljaju u prvi plan instrumentalnost odnosno motiv kao glavne uzroke nasilja počinjenog vatrenim oružjem, količinu oružja u privatnom posedu, zakonskom okviru u Srbiji i merama donetim nakon dva masovna ubistva iz maja ove godine. Prof. dr Vilotijević, profesor strukovnih studija na Visokoj strukovnoj vaspitačkoj i medicinskoj školi u Vršcu, se osvrnuo na temu odgovornosti za nasilje posebno naglašavajući potrebu razumevanja dece i mladih, nužnosti obrazovanja dece o tome kako da razmišljaju i kritički promatraju dešavanja u društvu, ulozi straha i inferiornosti kod mladih i u društvu koji pogoduju vladavini nasilja i značaju postojanja jakih institucija kojima građani veruju kako pojedinci ne bi preuzimali pravdu u svoje ruke. Dimitrije Milutinović, član SUSB i policijski inspektor u penziji, je prisutnima izložio temu kriminala u Srbiji i onoga šta nam promiče u odnosu prema nasilju i kriminalu naglašavajući posebno ulogu tužilaštva i odnos policije i tužilaštva, kao i nužnost da se bavimo uzrocima a ne posledicama nasilja i kriminala i jačamo prevenciju ovih pojava.

Drugi panel odnosio se na temu „MANIPULISANjE, NASILjE I KRIMINAL“ a prisutnima su se obratili Emilija Stanojkovic, Jelena Vujanović, Aleksandar Stevanović i Simonida Milojković. Emilija Stanojković, novinarka, je izložila temu „Predstavljanje kriminala i kriminalaca kroz medije i efekti koje to izaziva“. Ona je navela da predstavljanje kriminala i kriminalaca kroz medije može imati značajan uticaj na percepciju javnosti i društvene reakcije. Mediji često izveštavaju o kriminalnim događajima zbog njihove senzacionalnosti, što može dovesti do stvaranje straha i stereotipa, normalizacije određenih ponašanja, povećanja publiciteta za kriminalce i pritiska na pravosudni sistem, kao i smanjenja poverenja u institucije. Kako je naglasila, da bi se smanjili potencijalno negativni efekti, i manipulacija javnim mnenjem, mediji bi trebalo da budu odgovorni u načinu na koji izveštavaju o kriminalu, pažljivo birajući reči i pristup temama, kao i da osiguraju ravnotežu između informacija o kriminalu i pozitivnih priča iz društva kako bi se pružila celovita slika. Jelena Vujanović, sa Instituta za političke studije, govorila je na temu kriminala, manipulacije i političkih partija u Srbiji, sa posebnim osvrtima na tri aspekta koji se odnose na finansiranje partija, mogući kriminal i manipulaciju – Zloupotrebu javnih resursa i „privatnih“ dogovora za finansiranja kampanja, upotrebu novca iz sumnjivih izvora za finansiranje kampanje i (zlo)upotrebu teme kriminala i korupcije za izborne kampanje. Jelena je zaključila da je u cilju suzbijanja povezanosti kriminalnih aktivnosti i političkih partija neophodno povećati kontrolu finansiranja, da medijsko izveštavanje o kriminalnim aktivnostima povezanim sa partijama mora biti pouzdano i provereno, kao i da je neophodno vratiti poverenje u instutucije, uključujući i političke partije kao glavne nosioce političkog života u Srbiji. Aleksandas Stevanović sa Instituta za sociološka i kriminoliška istraživanja, je govorio o povezanosti i posledicama veze organizovanog kriminala i političkih partija navodeći kao posebnu opasnost uključenost organizovanog kriminala u partijske i državne strukture i aktivnosti. Na kraju, skupu se obratila Simonida Milojković, pisac i novinarka, koja je prisutnima približila temu moguće zloupotrebe ranjivosti društva od strane „zlonamernih“ aktera, sa posebnim osvrtom na ulogu sekti, shvaćenih u širem smislu, i manipulativnih pojedinaca. Ona je naglasila da je neophodno identifikovati i kazniti „ubice samoubica“ i upozorila da satanističke sekte u poslednje vreme vrbuju mlade preko društvenih mreža, kao i da su pojedinci, poput „lažnih učitelja“ i nadrilekara, preuzeli ulogu nekada velikih grupa koje smo prepoznavali kao sekte.



Skup se završio diskusijom na temu „Koji vrednosni model društva promovišemo?“ a zajednički zaključak svih učesnika je bio da je:
– neophodno postojanje poverenja građana u institucije kako ne bi preuzimali pravdu u svoje ruke,
– neophodno da svaki pojedinac zauzme jasnu poziciju o tome šta je prihvatljivo a šta ne u jednom društvu,
– da je potrebno kroz medije edukovati društvo o tome šta je nasilje i kriminal i kakve to posledice može imati po pojedince i društvo, pridržavajući se Kodeksa novinara i etičkog izveštavanja,
– da je potrebno više pažnje posvetiti otkivanju i borbi protiv uzroka nasilja i kriminala, kao i preventivi,
– da je neophodno baviti se pitanjima povezanosti političkih partija sa organizovanim kriminalom i oblicima nasilnog ophođenja članova partija jer se to reflektuje na ponašanje države i drugih pojedinaca ukoliko takve partije dođu na vlast, a što može rezultirati pogubnim posledicama po društvo i svakog pojedinca.

SUSB će nastaviti i dalje da se bori svojim aktivnostima u skladu sa mogućnostima, prilikama i u skladu sa ciljevima i zadacima protiv nasilja, kriminala i manipulacije u društvu pod našom krilaticom – “Za bezbedno društvo slobodno od straha!”. Verujemo da ćemo na tom putu naići na podršku svih voljnih i pravih profesionalaca, stručnjaka i drugih zainteresovanih građana koji žele bezbedno i sigurno društvo, gde se poštuju profesionalizam, struka, vladavina prava i deca imaju priliku za bezbrižnije detinjstvo i zdravu socijalizaciju.
Predsedništvo SUSB

Deca i omladina – Kriza morala i indentiteta kroz društvene mreže kao bezbednosni i društveni izazov
SUSB pažljivo prati i analizira sva dešavanja i pojave koje se javaljaju u našem društvu i državia u vezi sa bezbednošću. Ipak mi iz SUSB-a ipak pažljivo biramo i procenjujemo na koja dešavanja i pojave ćemo samoinicijativno reagovati i to na kokretan i smslen način. SUSB reaguje uglavnom upućivanjem konkretne kritike i predloga na adrese koje su pozvane da naprave reakciju i pozitivnu promenu po konkretnom pitanju (ukoliko to prepoznaju i prihvate) ili/i javnim oglašavanjem, gde pokušavamo da ukažemo našoj javnosti i društvu na određenu pojavu iz sfere bezbednosti.
U poslednjie vreme i kod nas u javnosti se sve više može čuti za „sekte“ , „infulensere“ , „blogere“ , „jutjubere“ i druge ličnosti i grupacije koje imaju moć delovanja, a preko društevnih mreža koje su njihovo najvrednije sredstvo uticaja na mase tj. pratioce. Postavljaju se realna pitanja za sve te pojave na internetu – Šta je to sve?! Ko su i koja je njihova prava svrha?! Koji je to profil ljudi?!

Sada najsvežija pojava na internet prostoru, koja izaziva veliku pažnju i strah u javnosti, a zbog velikog uticaja među mlađom polulacijom tj. decom je „Ukizam“ , kao i devojka (Una Kablar, alias „Uki Q“ koja je tu pojavu svesno stvorila i proširila preko svojih pratilaca „TIK-TOK“ društvene mreže. Očigledno je da je ta društveno mreža „TIK-TOK“ već duže vreme krajnje problematična zbog sve češćih negativnih pojava na istoj koje vrše direktan uticaj najviše na decu i maloletnike i inspiriše ih na negativne radnje i stavove.
“Ukizam je nepriznata vera u koju pretežno veruju deca, tačnije veruju u Unu Kablar poznatu Tiktokerku. Za ovu veru se sumnja da je znatno proširena na BALKANSKOM područuji ali i šire.”
(Legende mitovi, Tiktokeri | YouTube svet | 20.02.2021)
Često čujemo da se mnoge aktuelne negativne pojave na društvenim mrežama podvode pod pojavu sekti i uticaj sekti, što zapravo i nije baš tako. Najkraće rečeno, sekte najčešće odlikuju određena ozbiljna pravila, razrađena filozofija, uverenja, kao i dugoročnije planovi i strategije koje realizuje grupa ozbiljnih odraslih pojedinaca, a ne nezreli mladi ljudi (mlađi punoletnici i maoletnici) i deca neizgrađenih sistema vrednosti i društveno odgovorne svesti. Drugim rečima – ventil neuspele socijalizacije dece i omladine. Ali s’obzirom da smatramo da glavni i suštinski problem ovde nisu sekte (u pravom smislu te reči), ovaj pojam ćemo ostaviti za drugu priliku i okrenuti se pravom problemu.
Gde je pravi problem i rešenje?
Glavni problem i suštinski uzrok se nalazi u velikoj ekspanziji lako dostupnih društvenih mreža, veoma brzoj digitalizaciji, a sa tim i izostanak dovoljne „digitalne pismenosti“ i naravno neverovatnom padu moralanih vrednosti, te realna problematika vaspitavanja dece i omladine. Tzv. vera “Ukizam” se pojavila i najviše se promoviše među decom i maloletnicima (kao lako ranjivim grupama), koji imaju nekontrolisane i slobodane aktivnosti na internetu, odnosno društvenim mrežama i često nedovoljnu pažnju i posvećenost staratelja, pa samim tim i nepotpunu ili potpunu izostalu kvalitetnu socijalizaciju.
Moramo reći da tome bitno doprinose i sami mediji, političari, država, kao i shvatanje građanskih sloboda i prava, zloupotreba „političke koretktnosti“ , promovisanje devijantnih ponašanja i nasilja. Nasilje nije samo fizičko već i psihičko, socijalno, ekonomsko, vršnjačko, elektornsko, seksualno itd. Na kraju svega, nasilje i devijantna ponašanja u jasnom i dobrom društvenom sistemu, gde se čuva i razvija kultura svakog oblika, društvena svest i empatija su start i cilj za bezbedno i zdravo društvo. Kada kažemo „država“, tu se misli na sve relevantne institucije države ali i na pojedince u društveno-političkom životu, posebno na one koji se nalaze na pozicijama u državnom sektoru, jer svi oni treba da budu primer svojim građanima.
Generalno rešenje ovog problema, kao i svakog drugog jeste vraćanje ispravnim i proverenim moralnim vrednostima društva u kojme se živi, a zatim i prihvatanjem širih, opšte prihvaćenih i proverenih vrednostii koje postojeće društvo želi da usvoji jer prepoznaje kao svoj interes da bude još bolje, a naravno u skaldu sa svojim osnovnim vrednostim (nacionalne,kulturne, građanske, religijske i druge vrednosti naroda na prostoru jedne države). Samim tim, u takvom društvu sve to bi bllo logično da je već implementirano u socijalizaciji dece i omladine, pa i u procesu resocijalizacije. Takovo društvo i njena deca i omladina znaće šta je ispravno a šta ne i rizik od ovakvih i sličnih, mnogo gorih pojava će biti potpuno minimizirani.
Bitna napomena je uvek na račun medija, njihove politike i odgovornost! Mediji danas imaju na žalost, kako globalno tako i nacionalno politiku koja definitivno i nepobitno pogoduje više negativnim pojavama i negativnim vrednostima za račun profita i senzacionalizma i nikako neafirmišu zdravu socijalizaciju dece i mladine, kao ni pozitivan razvoj društva. Da ne zaboravimo i to da za kontrolu medija i medijskog sadržaja već postoje konkretna regulatorna tela i institucije države koje treba podsetiti na tu njihovu obavezu, da je sprovode dosledno i posvećeno.
Posebno i brzo rešenje ovog problema i pojave jeste u donošenju zakonskih akata koji omogućavaju državnim institucijama da reaguju i sankcionišu negativne pojave na društvenim mrežama, prvenstveno u smislu zaštite zdravog razvoja dece i dalje zdrave i nesmetane socijalizacije maloletnika. U ovom konkretnom slučaju je akcenat na društvenu mrežu „TIK-TOK“ i sadržaje koji se nalaze i postavljaju na toj mreži.
Rešavanje ove društveno i bezbednosno negativne pojave je nužna odbrana direkno naše dece i omladine, ali indirektno i društva u celini. Zbog toga je hitno potrebna i što veća edukacija roditelja i upozoravanje na digitalne rizike po njihovu decu i njihovo vaspitavanje i edukaciju.
Nadamo se da će se ovom prilikom društvo i odgovorne institucije države ozbiljnije pozabaviti suštinskim problemom i uzrokom, a ne posledicama i populizmom.
Dejan Milutinović
Predsednik SUSB-a












































































